MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
956
Na temelju članka 85. podstavka drugog Zakona o hrani (»Narodne novine«, broj 46/07), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
PLAN
PRAĆENJA KAKVOĆE MORA I ŠKOLJKAŠA NA PROIZVODNIM PODRUČJIMA I PODRUČJIMA ZA PONOVNO POLAGANJE ŽIVIH ŠKOLJKAŠA
1. SVRHA PLANA
U skladu s odredbama Priloga II. Poglavlja II. Dijela B. točke 1. i 2. Pravilnika o službenim kontrolama hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 99/07), svrha provedbe Plana praćenja kakvoće mora i školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje živih školjkaša (u daljnjem tekstu: Plan) je:
a) provjera mikrobiološke kakvoće živih školjkaša na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje;
b) provjera moguće prisutnosti toksičnog planktona i potencijalno toksičnog planktona u vodama na proizvodnim područjima i područjima za ponovno polaganje te biotoksina u živim školjkašima;
c) provjera moguće prisutnosti kemijskih zagađivača u živim školjkašima;
d) izbjegavanje zlouporaba u odnosu na podrijetlo živih školjkaša;
d) obavljanje preliminarnih analiza novih proizvodnih područja.
2. PLAN PRAĆENJA KAKVOĆE MORA I ŠKOLJKAŠA
Plan se odnosi na niže navedena proizvodna područja za uzgoj ili izlov živih školjkaša.
2.1. Proizvodna područja u kojima se uzgajaju živi školjkaši:
a) Savudrijska vala
b) Vabriga
c) Limski zaljev
d) Raški zaljev
e) Uvala Budava
f) Medulinski zaljev
g) Uvala Dinjiška
h) Uvala Stara Povljana
i) Modrič – Seline
j) Novigradsko more
k) Pirovački zaljev
l) Ušće rijeke Krke
m) Marinski zaljev
n) Malostonski zaljev
o) Uvala Sobra na Mljetu
2.2. Proizvodna područja u kojima se izlovljavaju školjkaši:
a) Zapadna obala Istre
b) Kanal Sv. Ante u Šibeniku
c) Malostonski zaljev
d) Kaštelanski zaljev
2.1. PROIZVODNA PODRUČJA U KOJIMA SE UZGAJAJU ŽIVI ŠKOLJKAŠI
2.1.a. SAVUDRIJSKA VALA
A. Opis područja
Proizvodno područje prostire se u akvatoriju Savudrijska vala od privremene granice na moru s Republikom Slovenijom na sjeveru do kopna na jugu i zamišljene spojnice točaka Rt Madona – Rt Gornja Savudrija na sjeverozapadu.
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
|
Savudrijska vala |
M1 |
Ф 45º29,080’N |
λ 13º34,468’E |
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
|
Savudrijska vala |
B1 |
Ф 45º 29,127’N |
λ 13º34,318’E |
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.b. VABRIGA
A. Opis područja
Proizvodno područje podijeljeno je u 2 zone: Čivran i Solina-Solaris.
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Zona Čivran omeđena je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
|
A |
Φ 45º16,530’N |
λ 13º33,870’E |
|
B |
Φ 45º15,840’N |
λ 13º34,190’E |
|
C |
Φ 45º16,030’N |
λ 13º 34,450’E |
|
D |
Φ 45º16,750’N |
λ 13º34,850’E |
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
|
Čivran |
M1 |
Φ 45º16,320’N |
λ 13º34,720’E |
Zona Solina-Solaris omeđena je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
|
A |
Φ 45º16,750’N |
λ 13º34,850’E |
|
B |
Φ 45º16,613’N |
λ 13º35,270’E |
|
C |
Φ 45º16,942’N |
λ 13º35,707’E |
|
D |
Φ 45º16,613’N |
λ 13º35,270’E |
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Solina-Solaris M1 Φ 45º16,666’N λ 13º35,205’E
Zajednička točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode u zonama Čivran i Solina-Solaris je:
Čivran B1 Φ 45º16,320’N λ 13º34,720’E
Zajednička točka uzorkovanja za pretrage na teške metale i benzo(a)piren u zonama Čivran i Solina-Solaris je:
Solina-Solaris M1 Φ 45º16,666’N λ 13º35,205’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.c. LIMSKI ZALJEV
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je kopnom i zamišljenom spojnicom točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 45º 08,200’N λ 13º 38,150’E
B Φ 45º 07,890’N λ 13º 38,000’E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Proizvodno područje podijeljeno je u 3 zone Peruzzola, Limski kanal i Vrh Lima.
Zona Peruzzola omeđena je kopnom i zamišljenom spojnicom točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 45º 08,015’N λ 13º 43,540’E
B Φ 45º 08,110’N λ 13º 43,600’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Peruzzola M3 Φ 45º 07,835’N λ 13º 44,164’E
Zona Limski kanal omeđena je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
|
A |
Φ 45º 08,015’N |
λ 13º 43,540’E |
|
B |
Φ 45º 08,110’N |
λ 13º 43,600’E |
|
C |
Φ 45º 08,065’N |
λ 13º 42,950’E |
|
D |
Φ 45º 08,110’N |
λ 13º 43,220’E |
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
|
Limski kanal |
M1 |
Φ 45º 08,015’N |
λ 13º 43,444’E |
Zona Vrh Lima omeđena je sljedećim zemljopisnim koordinatama:
A Φ 45º 08,200’N λ 13º 38,150’E
B Φ 45º 07,890’N λ 13º 38,000’E
C Φ 45º 08,065’N λ 13º 42,950’E
D Φ 45º 08,110’N λ 13º 43,220’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Vrh Lima M2 Φ 45º 08,212’N λ 13º 42,778’E
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale i benzo(a)piren za sve tri zone je:
Vrh Lima M2 Φ 45º 08,212’N λ 13º 42,778’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode za sve tri zone te njezine zemljopisne koordinate su:
Limski zaljev B1 Φ 45º 08,015’N λ 13º 43,444’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren. |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog drugog ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.d. RAŠKI ZALJEV
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je kopnom i zamišljenom spojnicom točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Ф 45º 00,180’N λ 14º 03,291’E
B Ф 44º 59,833’N λ 14º 04,850’E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Raški zaljev M1 Ф 44º 59,699’N λ 14º 04,606’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
Raški zaljev B1 Ф 44º59,699’N λ 14º04,606’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren. |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.e. UVALA BUDAVA
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 44° 53,245 N, λ 13° 59,072 E
B Φ 44° 53,854 N, λ 13° 59,128 E
C Φ 44° 53,784 N, λ 13° 59,193 E
D Φ 44° 53,805 N, λ 13° 59,230 E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Budava M1 Φ 44° 53,797’ N, λ 13° 59,198’ E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
Budava B1 Φ 44° 53,797’ N, λ 13° 59,198’ E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren. |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.f. MEDULINSKI ZALJEV
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Ф 44º49,400’N λ 13º54,336’E
B Ф 44º49,433’N λ 13º54,900’E
C Ф 44º49,350’N λ 13º54,866’E
D Ф 44º49,120’N λ 13º54,933’E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Medulinski zaljev M1 Ф 44º49,407’N λ 13º54,955’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
Medulinski zaljev B1 Ф 44º49,407N λ 13º54, 955’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno(svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.g. PAG – UVALA DINJIŠKA
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 44° 19’583’ N, λ 15° 14’916’ E
B Φ 44° 19’550’ N, λ 15° 14’966’ E
C Φ 44° 19’516’ N, λ 15° 14’933’ E
D Φ 44° 19’566’ N, λ 15° 14’883’ E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Dinjiška M1 Φ 44° 19,512’ N, λ 15° 14,951’ E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
Dinjiška B1 Φ 44° 19,512’ N, λ 15° 14,951’ E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.h. UVALA STARA POVLJANA
A. Opis područja
Proizvodno područje je omeđeno kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 44° 18,958’ N, λ 15° 10’ 995’ E
B Φ 44° 18,071’ N, λ 15° 10’ 205’ E
U proizvodnom području uzgajaju se kamenice.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se kamenice.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Stara Povljana M1 Φ 44° 19,456’ N, λ 15° 09’ 537’ E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
Stara Povljana B1 Φ 44º 19, 456’ N λ 15º 09, 537’ E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.i. MODRIČ – SELINE
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 44° 15,732’ N, λ 15°31,873’ E
B Φ 44° 15,820’ N, λ 15°31,781’ E
C Φ 44° 15,743’ N, λ 15°31,872’ E
D Φ 44° 15,820’ N, λ 15°31,799’ E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Modrič – Seline M1 Φ 44° 15’813’ N, λ 15°31’786’ E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
Modrič – Seline B1 Φ 44° 15’813’ N, λ 15°31’786’ E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren. |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) |
|
Biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.j. NOVIGRADSKO MORE
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je kopnom i ušćem rijeke Zrmanje na sjeveroistočnoj strani te spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 44º13,397’N λ 15º 31,798’E
B Φ 44º13,554’N λ 15º 31,959’E
C Φ 44º11,468’N λ 15º 32,932’E
D Φ 44º11,045’N λ 15º 36,228’E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Novigradsko more M1 Φ 44º11,666’N λ 15º 35,608’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
|
Novigradsko more |
B1 |
Φ 44º11,666’N |
λ 15º 35,608’E |
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.k. PIROVAČKI ZALJEV
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Ф 43°50,389’N λ 15°37,673’E
B Ф 43°50,396’N λ 15°37,558’E
C Ф 43°50,111’N λ 15°37,860’E
D Ф 43°50,133’N λ 15°37,905’E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Pirovac M1 Ф 43º50,372’N λ 15º 37,572’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
Pirovac B1 Ф 43º 50,372’N λ 15º 37,572’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren. |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.l. UŠĆE RIJEKE KRKE
A. Opis područja
Proizvodno područje podijeljeno je na 6 zona: Šibenik I, Šibenik II, Šibenik III, Šibenik IV, Zaton i Strmica.
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Zona Šibenik I omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 43º 44,812’N λ 15º 52,518’E
B Φ 43º 44,752’N λ 15º 52,359’E
C Φ 43º 45,067’N λ 15º 52,126’E
D Φ 43º 45,890’N λ 15º 52,216’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Šibenik I M1 Φ 43º 45,032’N λ 15º 52,188’E
Na točki M1 uzorkovat će se na tri razine (vrh, sredina i dno).
Zona Šibenik II omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
C Φ 43º 45,067’N λ 15º 52,126’E
D Φ 43º 45,890’N λ 15º 52,216’E
E Φ 43º 45,741’N λ 15º 51,035’E
F Φ 43º 45,750’N λ 15º 50,359’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Šibenik II M2 Φ 43º 45,215’N λ 15º 51,853’E
Zona Šibenik III omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
F Φ 43º 45,750’N λ 15º 50,359’E
G Φ 43º 46,752’N λ 15º 50,869’E
H Φ 43º 44,784’N λ 15º 52,144’E
I Φ 43º 44,715’N λ 15º 52,315’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Šibenik III M3 Φ 43º 45,189’N λ 15º 51,582’E
Zona Šibenik IV omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
H Φ 43º 44,784’N λ 15º 52,144’E
I Φ 43º 44,715’N λ 15º 52,315’E
J Φ 43º 44,319’N λ 15º 52,583’E
B Φ 43º 44,752’N λ 15º 52,359’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Šibenik IV M4 Φ 43º 44,370’N λ 15º 52,541’E
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale i benzo(a)piren za zone Šibenik I, Šibenik II, Šibenik III i Šibenik IV je:
Šibenik I M1 Φ 43º 45,032’N λ 15º 52,188’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava za zone Šibenik I, Šibenik II, Šibenik III i Šibenik IV te njezine zemljopisne koordinate su:
Šibenik B1 Φ 43º 44,910’N λ 15º52,541΄E
Zona Zaton omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
E Φ 43º 45,741’N λ 15º 51,035’E
F Φ 43º 45,750’N λ 15º 50,359’E
G Φ 43º 46,752’N λ 15º 50,869’E
K Φ 43º 46,433’N λ 15º 50,569’E
L Φ 43º 46,353’N λ 15º 50,388’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Zaton M5 Φ 43º 46,386’N λ 15º50,623’E
Zona Strmica omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
K Φ 43º 46,433’N λ 15º 50,569’E
M Φ 43º 46,827’N λ 15º 50,868’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Strmica M6 Φ 43º 46,590’N λ 15º 50,887’E
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale i benzo(a)piren za zone Zaton i Strmicu je:
Strmica M6 Φ 43º 46,590’N λ 15º 50,887’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava za zone Strmica i Zaton te njezine zemljopisne koordinate su:
Strmica B2 Φ 43º45,664’N λ 15º 51,162’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.m. MARINA – UVALA STIPAN JAZ
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 43° 30’916’ N, λ 16° 09’483’ E
B Φ 43° 30’933’ N, λ 16° 09’683’ E
C Φ 43° 30’800’ N, λ 16° 09’783’ E
D Φ 43° 30’800’ N, λ 16° 09’633’ E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Stipan Jaz M1 Φ 43° 30,792’ N, λ 16° 09,345’ E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava te njezine zemljopisne koordinate su:
Stipan Jaz B1 Φ 43° 30,792’ N, λ 16° 09,345’ E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog četvrtog ponedjeljka u mjesecu) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.n. MALOSTONSKI ZALJEV
A. Opis područja
Proizvodno područje podijeljeno je na 13 zona: Kuta, Mali Ston, Soca, Hodilje, Banje, Bistrina, Bjejevica, Usko-Kanal, Brijesta I, Brijesta II, Kabli, Blaževo i Sutvid.
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice.
Radi praćenja prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Zona Kuta omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 42º50,734’N λ 17º 43,376’E
B Φ 42º50,450’N λ 17º 43,193’E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša su:
Kuta M1 Φ 42º50,062’N λ 17º 44,542’E
Kuta M2 Φ 42º50,073’N λ 17º 43,943’E
Na točki M1 radi praćenja mikrobiološke kakvoće školjkaša uzorkuju se dagnje.
Na točki M2 radi praćenja mikrobiološke kakvoće školjkaša uzorkuju se dagnje i kamenice.
Zona Mali Ston omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 42º 50,734’N λ 17º 43,376’E
B Φ 42º 50,450’N λ 17º 43,193’E
C Φ 42º 51,097’N λ 17º 42,330’E
D Φ 42º 51,204’N λ 17º 42,433’E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša su:
Mali Ston M3 Φ 42º 50,691’N λ 17º 42,692’E
Mali Ston M4 Φ 42º 50,877’N λ 17º 42,387’E
Na točki M3 radi praćenja mikrobiološke kakvoće školjkaša uzorkuju se dagnje i kamenice.
Na točki M4 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se se dagnje.
Zajednička stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava u zonama Kuta i Mali Ston je:
Mali Ston B1 Φ 42º 50,819’N λ 17º 42,626’E
Zona Hodilje omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata
C Φ 42º51,097’N λ 17º 42,330’E
D Φ 42º51,204’N λ 17º 42,433’E
E Φ 42º51,811’N λ 17º 41,012’E
F Φ 42º51,797’N λ 17º 41,627’E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša su:
Hodilje M5 Φ 42º51,509’N λ 17º 41,507’E
Hodilje M6 Φ 42º51,781’N λ 17º 40,974’E
Na točkama M5 i M6 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Zona Banje omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
E Φ 42º51,811’N λ 17º 41,012’E
F Φ 42º51,797’N λ 17º 41,627’E
G Φ 42º52,024’N λ 17º 41,745’E
H Φ 42º52,327’N λ 17º 40,627’E
I Φ 42º52,179’N λ 17º 40,838’E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Banje M7 Φ 42º52,161’N λ 17º 40,984’E
Na točki M7 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Zona Soca omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
F Φ 42º51,797’N λ 17º 41,627’E
G Φ 42º52,024’N λ 17º 41,745’E
J Φ 42º52,103’N λ 17º 41,870’E
K Φ 42º52,010’N λ 17º 42,113’E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša su:
Soca M8 Φ 42º51,698’N λ 17º 41,860’E
Soca M9 Φ 42º52,033’N λ 17º 41,842’E
Na točkama M8 i M9 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Zajednička stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava u zonama Soca, Banje i Hodilje je:
Banje B2 Φ 42º51,951’N λ 17º41,448’E
Zona Bistrina omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
J Φ 42º52,103’N λ 17º41,870’E
K Φ 42º52,010’N λ 17º 42,113’E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša su:
Bistrina M10 Φ 42º52,387’N λ 17º 42,176’E
Bistrina M11 Φ 42º52,679’N λ 17º 42,741’E
Na točki M11 praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Na točki M10 praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje i kamenice.
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava je:
Bistrina B3 Φ 42º52,387’N λ 17º 42,176’E
Zona Bjejevica omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
L Φ 42º58,578’N λ 17º38,615’E
M Φ 42º52,844’N λ 17º38,969’E
Stalna točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Bjejevica M12 Φ 42º52,421’N λ 17º 38,851’E
Na točki M12 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Zona Usko-Kanal omeđena je kopnom, državnom granicom sa Bosnom i Hercegovinom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
H Φ 42º52,327’N λ 17º 40,908’E
I Φ 42º52,179’N λ 17º40,838’E
L Φ 42º58,578’N λ 17º38,615’E
R Φ 42º55,466’N λ 17º31,290’E
Stalna točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Usko – Kanal M13 Φ 42º52,945’N λ 17º38,270’E
Na točki M13 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Zajednička stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava za zonu Kanal Usko i Bjevevica je:
Usko – Kanal B4 Φ 42º52,945’N λ 17º38,270’E
Zajednička stalna točka uzorkovanja za zone Kuta, Mali Ston, Soca, Hodilje, Banje, Bistrina, Bjejevica i Usko-Kanal radi pretrage na teške metale i benzo(a)piren je:
Banje M7 Φ 42º52,161’N λ 17º 40,984’E
Zona Brijesta I omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
N Φ 42º 54,673’N λ 17º 31,614’E
O Φ 42º 54,348’N λ 17º31,219’E
Stalna točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Brijesta I M14 Φ 42º54,354’N λ 17º31,012’E
Na točki M14 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje
Zona Brijesta II omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
P Φ 42º54,593’N λ 17º31,472’E
R Φ 42º55,377’N λ 17º31,080’E
Stalna točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Brijesta II M15 Φ 42º55,316’N λ 17º31,106’E
Na točki M15 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje i kamenice.
Zona Kabli omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
O Φ 42º54,348’N λ 17º31,219’E
P Φ 42º54,593’N λ 17º31,472’E
R Φ 42º55,377’N λ 17º31,080’E
S Φ 42º55,180’N λ 17º30,173’E
T Φ 42º54,651’N λ 17º30,094’E
Stalna točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Kabli M16 Φ 42º54,709’N λ 17º30,944’E
Na točki M16 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Zona Blaževo omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
S Φ 42º55,180’N λ 17º30,173’E
T Φ 42º54,651’N λ 17º30,094’E
U Φ 42º55,238’N λ 17º28,618’E
Stalna točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Blaževo M17 Φ 42º 54,614’N λ 17º29,470’E
Na točki M17 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Zajednička stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava za zone Brijesta I, Brijesta II, Kabli i Blaževo je:
Brijesta B5 Φ 42º54,439’N λ 17º31,570’E
Zona Sutvid omeđena je kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
U Φ 42º 55, 237’N λ 17º 28,164’E
V Φ 42º 55,238’N λ 17º 28,618’E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Sutvid M18 Φ 42º54,993’N λ 17º28,575’E
Sutvid M19 Φ 42º54,989’N λ 17º28,211’E
Na točki M18 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje.
Na točki M19 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se dagnje i kamenice.
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava je:
Sutvid B6 Φ 42º 54,985’N λ 17º 28,322’E
Zajednička stalna točka uzorkovanja za zone Brijesta I, Brijesta II, Kabli, Blaževo i Sutvid radi pretrage na teške metale i benzo(a)piren je:
Kabli M16 Φ 42º54,709’N λ 17º30,944’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog drugog ponedjeljka u mjesecu za zone: Kuta, Mali Ston, Soca, Hodilje, Banje, Bistrina, Bjevevica, Usko-Kanal,Malostonski zaljev izlovno područje, a svakog četvrtog ponedjeljka u mjesecu za zone Brijesta I, Brijesta II, Kabli, Blaževo i Sutvid) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.1.o. MLJET – UVALA SOBRA
A. Opis područja
Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 42° 44’683’ N, λ 17° 36’166’ E
B Φ 42° 44’683’ N, λ 17° 36’316’ E
C Φ 42° 44’616’ N, λ 17° 36’116’ E
D Φ 42° 44’616’ N, λ 17° 36’316’ E
U proizvodnom području uzgajaju se dagnje.
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Sobra M1 Φ 42° 44, 726’ N, λ 17° 36, 801’ E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode je:
Sobra B1 Φ 42º44,726’N λ 17º36,801’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog četvrtog ponedjeljka u mjesecu) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
2.2. IZLOVNA PODRUČJA
2.2.a. ZAPADNA OBALA ISTRE
A. Opis područja
Izlovno područje prostire se od privremene granice na moru s Republikom Slovenijom do Rta Barbariga u kursu 270º do granice teritorijalnog mora RH.
Izlovno područje podijeljeno je na tri zone:
|
ZOI zona 1 |
Sjeverno (od granice sa R Slovenijom i R Italijom) |
|
Južno (od rta Dajla pod 270° do R Italije) |
|
|
ZOI zona 2 |
Sjeverno (od rta Dajla pod 270° do R Italije) |
|
Južno (od rta Debeli pod 270° do R Italije) |
|
|
ZOI zona 3 |
Sjeverno (od rta Debeli pod 270° do R Italije) Južno (od rta Barbariga pod 270° do R Italije) |
U navedenom području ribari pretežno love pridnenim kočama i ramponima, i to: jakovljeve kapice (Pecten jacobaeus), prnjavice (Venus verrucosa) i kunjke (Arca noae), ali i ostale ekonomski manje značajne vrste školjkaša i to: glatka jakovljeva kapica (Flexopecten glaber), rumenka (Callista chione), bodljikavi volak (Bolinus brandaris).
Stalne točke uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša su:
ZOI M1 Φ 45º31,500’ N λ 13º 27,300’ E
ZOI M2 Φ 45º13,255’ N λ 13º30,000’ E
ZOI M3 Φ 45º03,100’ N λ 13º32,400’ E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode te njezine zemljopisne koordinate su:
ZOI B1 Φ 45º 31,500’N λ 13º 27,300’E
ZOI B2 Φ 45º13,255’N λ 13º 30,000’E
ZOI B3 Φ 45º03,100’N λ 13 32,400’E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (III, IX mjesec) |
|
E. Coli |
mjesečno (svakog drugog ponedjeljka u mjesecu) |
|
PSP, DSP, ASP |
tjedno |
Uzorci izlovljenih školjkaša (Jakovljevih kapica, kamenica, prnjavica, kunjki, kanestrela) se sakupljaju ribolovnim alatima uobičajenim za sakupljanje školjkaša na tom području (pridnenim kočama i ramponima).
2.2.b. KANAL SVETOG ANTE U ŠIBENIKU
A. Opis područja
Proizvodno područje je omeđeno kopnom i spojnicama sljedećih zemljopisnih koordinata:
A Φ 43° 43,747’ N, λ 15° 52’ 816’ E
B Φ 43° 43,702’ N, λ 15° 52’ 830’ E
C Φ 43° 43,469’ N, λ 15° 51’ 329’ E
D Φ 43° 43,464’ N, λ 15° 51’ 495’ E
U proizvodnom području izlovljavaju se dagnje
Radi praćenja mikrobiološke kakvoće, prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se dagnje.
Stalna točka uzorkovanja za pretrage na teške metale, benzo(a)piren te praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša je:
Sv. Ante M1 Φ 43° 43,602’ N λ 15° 51’ 726’ E
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode je:
Sv. Ante B1 Φ 43° 43,764’ N, λ 15° 52,340’ E
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
Uzorci se sakupljaju na način uobičajen za sakupljanje školjkaša na tom području (ronjenjem).
2.2.c. MALOSTONSKI ZALJEV
A. Opis područja
Izlovno područje Malostonski zaljev podjeljeno je u 8 zona čije granice odgovaraju granicama uzgojno proizvodnih zona Kuta, Mali Ston, Hodilje, Soca, Banje, Bristrina, Bjejevica i Usko – Kanal uzgojnog područja Malostonski zaljev.
U proizvodnom području sakupljaju se prnjavice (Venus verrucosa), kunjke (Arca noae) i kućice (Ruditapes decussatus)
Za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša, teških metala i benzo(a)pirena relevantni su rezultati pretraga uzoraka uzorkovanih na točkama M1 do M13 pojedinih zona u uzgojnom području Malostonski zaljev.
Za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava relevantni su rezultati pretraga uzoraka uzorkovanih na točkama B1 do B4 pojedinih zona u uzgojnom području Malostonski zaljev:
B. Parametri i plan uzorkovanja opisani su pod 2.1.n.B
2.2.d. KAŠTELANSKI ZALJEV
A. Opis područja
Izlovno područje je omeđeno spojnicama zamišljenih točaka s zemljopisnim koordinatama:
A Φ 43° 30,984’ N, λ 16° 24’ 860’ E
B Φ 43° 31,002’ N, λ 16° 24’ 137’ E
C Φ 43° 30,517’ N, λ 16° 23’ 246’ E
D Φ 43° 29,397’ N, λ 16° 22’ 650’ E
E Φ 43° 30,072’ N, λ 16° 20’ 445’ E
F Φ 43° 30,494’ N, λ 16° 19’ 603’ E
G Φ 43° 30,893’ N, λ 16° 18’ 042’ E
H Φ 43° 31,038’ N, λ 16° 16’ 237’ E
I Φ 43° 31,285’ N, λ 16° 16’ 155’ E
J Φ 43° 31,433’ N, λ 16° 17’ 645’ E
K Φ 43°32,225’ N, λ 16° 18’ 783’ E
L Φ 43°32,382’ N, λ 16° 19’ 155’ E
M Φ 43°32,903’ N, λ 16° 21’ 748’ E
N Φ 43°32,812’ N, λ 16° 23’ 083’ E
Stalne točke uzorkovanja za praćenje mikrobiološke kakvoće školjkaša su:
Bene M1 Φ 43° 30,964’ N, λ 16° 24’ 810’ E
Slatine M2 Φ 43° 30,072’ N, λ 16° 20’ 445’ E
Trogirski kanal M3 Φ 43° 31,038’ N, λ 16° 16’ 237’ E
Mlinice M4 Φ 43° 31,311’ N, λ 16° 16’ 181’ E
Nehaj M5 Φ 43° 32,225’ N, λ 16° 18’ 783’ E
Kaštel Lukšić M6 Φ 43° 32,903’ N, λ 16° 21’ 748’ E
Na točki M1do M6 radi praćenja mikrobiološke kakvoće uzorkuju se prnjavice.
Stalna točka uzorkovanja za praćenje biotoksina i fitoplanktonskog sastava morske vode je:
Mlinice B1 Φ 43° 31,311’ N, λ 16° 16,181’ E
Na točki B1 radi praćenja prisutnosti biotoksina, teških metala i benzo(a)pirena u mesu školjkaša uzorkuju se prnjavice.
Na točkama M3 i M6 uzorkuje se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren.
B. Parametri i plan uzorkovanja
|
a) morska voda |
učestalost |
|
fitoplanktonski sastav |
od 1. 12. – 31. 3. svaka dva tjedna, od 1. 4. – 30. 11. tjedno |
|
b) meso školjkaša |
|
|
Benzo(a)piren |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
metali (As, Cd, Hg, Pb) |
polugodišnje (IV, X mjesec) |
|
E.Coli |
mjesečno (svakog prvog ponedjeljka u mjesecu) |
|
biotoksini (PSP, DSP, ASP) |
tjedno |
Uzorci se sakupljaju na način uobičajen za sakupljanje školjkaša na tom području (ronjenjem).
3. UZORKOVANJE
3.1. Uzorkovanje morske vode za određivanje kvalitativno-kvantitativnog sastava fitoplanktonske zajednice
Uzorkovanje fitoplanktona za određivanje kvalitativnog sastava fitoplanktonske zajednice obavljat će se mrežom (promjera oka 20 mikrona) i Nansenovim crpcem. Uzorkovanje mrežom obavlja se vertikalnim povlačenjem mreže od dna do površine vodenog stupca. Brojnost fitoplanktona mrežnih uzoraka izražava se kao broj stanica pod metar kvadratni. Brojnost toksičnih fitoplanktonskih vrsta u uzorcima uzorkovanim Nansenovim crpcima izražava se kao broj stanica po litri morske vode. U slučaju kada je dubina mora manja od 1 m uzorkuju se 1 litra morske vode na pola dubine.
Kvalitativno-kvantitativni sastav fitoplanktonske zajednice i utvrđivanje prisutnosti potencijalno toksičnih i toksičnih fitoplanktonskih vrsta obavljat će se metodom EN 15204 (Utermöhl).
Uzorke morske vode za pretrage na fitoplankton uzima službeni ili ovlašteni veterinar ili službena osoba iz laboratorija uz prisustvo službenog ili ovlaštenog veterinara.
3.2. Uzorkovanje školjkaša za određivanje biotoksina
Uzorkovanje školjkaša obavit će se na način uobičajen za komercijalno izlovljavanje. Školjkaši uzgojeni na vertikalnim linijama (pergolarima) i košarama, prvenstveno dagnje i kamenice, uzorkuju se na tri razine (vrh, sredina i dno). Uzorci će se pomiješati kako bi se dobio jedan reprezentativan uzorak od 4 kg iste vrste školjkaša.
Uzorkovanje školjkaša koji žive na morskom dnu i koji se izlovljavaju specifičnim ribolovnim alatima smještenim na ribarskim brodovima (ramponi, mušulari, dredže) obavit će se horizontalnim povlačenjem alata po izlovnom području. Povlačenje se mora obaviti na način da kontrolna točka bude u sredini površine obuhvaćene povlačenjem.
Od ukupnog ulova školjkaša za uzorak će se uzeti 4 kg. U slučaju izlova različitih vrsta školjkaša, ako nije odabrana indikatorska vrsta, uzorci će se pomiješati kako bi se dobio jedan reprezentativan uzorak.
Uzorkovanje školjkaša koji žive na morskom dnu i koji se izlovljavaju ronjenjem, obavit će se ronjenjem i skupljanjem po morskom dnu u radijusu do 50 m od kontrolne točke. Uzorak se mora sastojati od 4 kg školjkaša. U slučaju izlova različitih vrsta školjkaša, ako nije odabrana indikatorska vrsta, uzorci će se pomiješati kako bi se dobio jedan reprezentativan uzorak.
Školjkaši će se upakirati u mrežice sitnog oka, a potom u plastične vrećice. Način pakiranja mora biti takav da osigura uzorak od izvanjske kontaminacije i spriječi ispuštanje međuljušturne tekućine u okolinu kako ne bi došlo do međusobne kontaminacije. Uzorak treba označiti jednoznačnom oznakom (ne brisivim flomasterom ili naljepnicom), smjestiti u prijenosni hladnjak i u najkraćem mogućem roku dopremiti do laboratorija.
Kamenice i Jakovljeve kapice trebaju se upakirati na način da im je konkavni dio ljušture okrenut prema dolje, kako bi se spriječilo ispuštanje međuljušturne tekućine.
Prisutnost biotoksina u školjkama utvrdit će se sljedećim standardnim referentnim metodama:
|
Biotoksin |
Referentna metoda __________________________ |
|
PSP |
Test na miševima – Mouse bioassay, AOAC (1990) |
|
DSP |
Test na miševima – Mouse bioassay, Sar et. al.(2002) |
|
ASP |
HPLC, Quilliam et.al. (1995). ___________________ |
Uzorke školjkaša za pretrage na biotoksine uzima službeni ili ovlašteni veterinar ili službena osoba iz laboratorija uz prisutnost službenog ili ovlaštenog veterinara.
3.3. Uzorkovanje školjkaša za određivanje mikrobiološke kakvoće
Uzorkovanje školjkaša obavit će se na način uobičajen za komercijalno izlovljavanje. Školjkaši uzgojeni na vertikalnim linijama (pergolarima) i košarama, dagnje i kamenice, uzorkovati će se na tri razine (vrh, sredina i dno), a uzorci će se pomiješati kako bi se dobio jedan reprezentativan uzorak od 2 kg iste vrste školjkaša, osim na točkama uzorkovanja na kojima je određeno posebno uzorkovanje na način da se uzorci uzimaju na tri razine (vrh, sredina i dno) i ne miješaju već se posebno pakiraju (na način opisan u daljnjem tekstu) i označavaju tako da je razvidno s koje su razine uzorci.
Za sve uzorke uzimaju se školjkaši komercijalne veličine.
Uzorkovanje školjkaša koji žive na morskom dnu i koji se izlovljavaju specifičnim ribolovnim alatima smještenim na ribarskim brodovima (ramponi, kunjkare) obavit će se horizontalnim povlačenjem alata po izlovnom području. Povlačenje se mora obaviti na način da kontrolna točka bude u sredini površine obuhvaćene povlačenjem.
Od ukupnog ulova školjkaša za uzorak će se uzeti 2 kg. U slučaju izlova različitih vrsta školjkaša, ako nije odabrana indikatorska vrsta, uzet će se uzorak od svih vrsta u količini od 2 kg.
Uzorkovanje školjkaša koji žive na morskom dnu i koji se izlovljavaju ronjenjem, obavit će se ronjenjem i skupljanjem po morskom dnu u radijusu najdalje 50 m od kontrolne točke. Uzorak se mora sastojati od 2 kg školjkaša iste vrste.
Školjkaši će se upakirati u mrežice sitnog oka, a potom u plastične vrećice. Način pakiranja mora biti takav da osigura uzorak od vanjske kontaminacije i spriječi ispuštanje međuljušturne tekućine u okolinu kako ne bi došlo do međusobne kontaminacije. Uzorak treba označiti jednoznačnom oznakom (vodootpornim flomasterom ili naljepnicom), smjestiti u prijenosni hladnjak s rashladnim ulošcima i u najkraćem mogućem roku dopremiti do laboratorija. Temperatura unutar prenosivog hladnjaka sa uzorkom mora se sniziti na manje od 100C u roku od 4 sata. Najduže dopušteno vrijeme između uzorkovanja i početka pretrage uzorka u laboratoriju je 24 sata.
Nadležno tijelo može na osnovi svoje procjene produljiti najduže vrijeme između uzorkovanja i početka pretrage do 48 sati u slučajevima kada se pokaže da je zbog zemljopisne lokacije i organizacije prijevoza otežano obaviti dostavu uzoraka u roku od 24 sata.
Uzorak se ne smije smrznuti.
Kamenice i Jakovljeve kape moraju se upakirati na način da im je konkavni dio ljušture okrenut na dolje, kako bi se spriječilo ispuštanje međuljušturne tekućine.U slučaju vremenskih nepogoda i drugih nepredviđenih okolnosti uzorkovanje se mora obaviti u roku od 3 dana od predviđenog dana uzorkovanja uz obavijest laboratoriju i nadležnom veterinarskom uredu..
Broj E. coli određivat će se MPN metodom ISO/TS 16649-3.
Uzorke školjkaša za pretragu uzima službeni ili ovlašteni veterinar.
Uzorke koji se sakupljaju ronjenjem ili alatima službeni ili ovlašteni veterinar uzima nakon sakupljanja.
3.4. Dostava uzoraka u laboratorije
1) Uzorci školjkaša na sve pretrage propisane ovim Planom dostavljaju se Hrvatskom veterinarskom institutu.
2) Obrazac Zapisnika o uzorkovanju živih školjkaša tiskan je u Prilogu ovoga Plana i njegov je sastavni dio.
3) Pri slanju uzoraka na laboratorijsko pretraživanje potrebno je popuniti Obrazac Zapisnika o uzorkovanju živih školjkaša iz Priloga.
4. OBJAVA PLANA
Ovaj Plan objavit će se u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/09-01/296
Urbroj: 525-06-2-0265/10-4
Zagreb, 2. ožujka 2010.
Ministar
Petar Čobanković, v. r.
PRILOG
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
ZAPISNIK O UZORKOVANJU ŽIVIH ŠKOLJKAŠA
Broj_______________
|
Popunjava osoba ovlaštena za uzorkovanje |
|
|
Ime i prezime ovlaštene osobe – faksimil (službeni veterinar, veterinarski inspektor, ovlašteni veterinar) Broj ovlaštenja tel: Potpis: |
Datum sakupljanja/izlova živih školjkaša: __________/____________/________ Vrijeme _____________ Način sakupljanja/izlova živih školjkaša ☐ uzgajalište ☐ alatima ________________________ ☐ ronioci |
|
Ime i prezime osobe iz laboratorija ovlaštene za uzorkovanje Potpis:_______________________ |
|
|
Proizvodno područje |
Zona Točka uzorkovanja |
|
Parametri koji se određuju: ☐ Morska voda: ☐ fitoplanktonski sastav ☐ Meso školjkaša: ☐ PAH ☐ PSP ☐ E. coli ☐ DSP ☐ metali (Cd, Hg, Pb, As) ☐ ASP |
|
|
Podaci o uzorkovanju: temperatura mora ____°C razina uzorkovanja___________ vjetar ☐ da ☐ ne smjer__________jačina_________ kiša (zadnjih 48 sati) ☐ da ☐ ne morske struje ☐ da ☐ ne smjer __________ jačina _________ Ostali vanjski utjecaji pri uzorkovanju____________________________________________________________________________ ________________________________________________________________________________________________________ |
|
|
Vrsta školjkaša i količina uzetog uzorka (hrvatski i latinski naziv, kg ili broj) |
|
|
Prijevoz uzorka ☐ preuzela ovlaštena osoba iz laboratorija ☐ poslan poštom |
|
|
Ime i prezime osobe iz laboratorija ovlaštene za preuzimanje uzorka Potpis:_______________________ |
|
|
Datum preuzimanja uzorka __________/____________/________ Vrijeme ____/____/____ |
|