391
Na temelju članka 23. stavka 6. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (»Narodne novine«, broj 85/08. i 110/08.) ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti uz suglasnost ministra zdravstva i socijalne skrbi donosi
PRAVILNIK
O UVJETIMA I POSTUPKU ZA STJECANJE PRAVA ZAPOSLENOG RODITELJA ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU NA DOPUST ILI NA RAD U SKRAĆENOM RADNOM VREMENU RADI
NJEGE DJETETA
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i postupak stjecanja prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju, na dopust ili prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, a u trajanju propisanom člankom 23. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu: Zakon), te način obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja tih prava.
(2) Pravo na dopust ili pravo na skraćeno radno vrijeme iz stavka 1. ovoga članka zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima pravo koristiti nakon što je u cijelosti iskoristio pravo na roditeljski dopust iz članka 14. Zakona.
(3) Pod skraćenim radnim vremenom prema odredbama ovoga Pravilnika podrazumijeva se rad s polovicom punog radnog vremena.
Članak 2.
(1) Težim smetnjama u razvoju djeteta iz članka 1. ovog Pravilnika podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod:
– oblačenja i svlačenja,
– obavljanja osnovnih životnih potreba (hranjenje, kontrola mokrenja i stolice),
– pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih pomagala,
– hranjenja putem sonde ili gastrosome,
– samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života,
– samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj,
– obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.
(2) Smetnjama u razvoju djeteta prema stavku 1. ovoga članka smatraju se:
1. oštećenje vida,
2. oštećenje sluha,
3. oštećenje govorno-glasovne komunikacije,
4. oštećenje lokomotornog sustava,
5. oštećenje središnjeg živčanog sustava,
6. oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava,
7. oštećenje drugih organa i organskih sustava,
8. mentalna oštećenja,
9. psihičke bolesti.
Članak 3.
(1) Težinu tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti iz članka 2. stavka 2. ovoga Pravilnika utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo nadležne ustrojbene jedinice, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu – Zavod).
(2) Nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda iz stavka 1. ovoga članka o postojanju tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili psihičke bolesti iz stavka 1. ovoga članka, donosi nalaz, mišljenje i ocjenu u sastavu i na način propisan općim aktom o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkih povjerenstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Članak 4.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo na dopust za njegu djeteta ili pravo na rad u skraćenom radnom vremenu pod uvjetom da radi s punim radnim vremenom, da drugi roditelj nije nezaposlen prema propisima o zapošljavanju, odnosno ako živi sam s djetetom u zajedničkom kućanstvu (npr. samohrani ili razvedeni roditelj).
(2) Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka ako drugi roditelj, koji je nezaposlen, nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana.
Članak 5.
(1) Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju, koji koristi jedno od prava iz članka 14. stavka 1. ovoga Pravilnika, umre, napusti dijete, nije u mogućnosti pružati potrebnu njegu zbog svog psihofizičkog stanja, ako je na odsluženju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržavanju kazne zatvora duže od 30 dana, drugi roditelj može koristiti:
– pravo na dopust za njegu djeteta, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja,
– pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, ako ima status zaposlenog ili samozaposlenog roditelja po osnovi punog radnog vremena.
(2) Nemogućnost roditelja da zbog svog psihofizičkog stanja pruža potrebnu njegu djetetu s težim smetnjama u razvoju, utvrđuje nadležno liječničko povjerenstvo Zavoda.
(3) Ako zaposlena majka ili samozaposlena majka djeteta s težim smetnjama u razvoju koristi jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, otac djeteta može, pod uvjetima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka, koristiti jedno od prava dok je majka na rodiljnom i roditeljskom dopustu prema članku 12. stavku 1. i članku 14. stavku 2. Zakona.
Članak 6.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ne može ostvariti jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika ako koristi pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena po drugoj osnovi.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju ne može ostvariti odnosno prestaje mu jedno od prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, odnosno ako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, svakodnevno duže od 8 sati.
(3) Iznimno, zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji sam živi s djetetom, a koji je obavezan raditi drugu smjenu, ima pravo na rad u skraćenom radnom vremenu, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete, svakodnevno duže od 8 sati.
Članak 7.
(1) Postupak za ostvarivanje prava iz članka 4. stavka 1. i članka 5. ovoga Pravilnika pokreće se na osnovi pisanog zahtjeva zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja.
(2) O zahtjevu iz stavka 1. ovog članka odlučuje rješenjem nadležna ustrojbena jedinica Zavoda na čijem području zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj ima prebivalište ili odobreni stalni, odnosno privremeni boravak, a na temelju nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva nadležne ustrojbene jedinice Zavoda.
(3) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj pravo iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika stječe s danom konačnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka, a prema potvrdi o konačnosti koju ustrojbena jedinica Zavoda stavlja i ovjerava na samom rješenju.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka kad zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj u času podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovog članka koristi roditeljski dopust, korištenje pravom na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju stječe se s prvim narednim danom nakon iskorištenog prava na roditeljski dopust.
(5) Nakon stavljanja potvrde konačnosti, rješenje iz stavka 2. ovoga članka nadležna ustrojbena jedinica Zavoda dostavlja i poslodavcu zaposlenog roditelja.
Članak 8.
(1) Pravima iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika zaposleni roditelji ili samozaposleni roditelji djeteta s težim smetnjama u razvoju mogu se koristiti naizmjenično ili naizmjenično koristiti jedno i drugo pravo za sve vrijeme dok postoje uvjeti za njihovo korištenje propisani člankom 23. Zakona i ovim Pravilnikom, s tim da pojedino pravo svaki od roditelja može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 3 mjeseca.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji sukladno stavku 1. ovoga članka namjerava mijenjati način korištenja pripadajućeg prava ili ponovno uspostaviti ranije prekinuto korištenje pripadajućeg prava, dužan je tu svoju namjeru ostvariti prema odredbama članka 47. i 48. Zakona.
Članak 9.
(1) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta iz članka 23. stavka 1. Zakona ima pravo, za puno radno vrijeme, na naknadu plaće u iznosu od 65% proračunske osnovice mjesečno.
(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz članka 23. stavka 1., 2. i 3. Zakona, ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punoga radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punoga radnog vremena i plaće koju bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.
(3) Pod naknadom plaće u smislu stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se:
– za zaposlenog roditelja – naknada plaće obračunata u neto iznosu
– za samozaposlenog roditelja – naknada plaće obračunata u visini 50% osnovice osiguranja na koju je prijavljen na obvezno zdravstveno osiguranje, umanjene za obvezne doprinose, poreze i prireze propisane zakonom.
(4) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno, prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, za vrijeme korištenja prava iz članka 15. stavka 1. ovoga Pravilnika, ima pravo na mjesečnu naknadu plaće koja iznosi 50% proračunske osnovice za puno radno vrijeme.
(5) Naknadu plaće zaposlenom roditelju obračunava i isplaćuje nadležna služba Zavoda, a na temelju potvrde poslodavca o isplaćenoj plaći, odnosno plaći koja mu je trebala biti isplaćena u visini razlike prema stavku 2. ovoga članka, a samozaposlenom roditelju na temelju službene evidencije Zavoda o osnovici osiguranja od koje se obračunavaju i plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.
(6) Potvrdu iz stavka 5. ovoga članka poslodavac je dužan dostaviti mjesno nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u sjedištu svoga poslovanja, svakog mjeseca, u roku od dva dana od dana isplate plaće odnosno najkasnije do 20-og u mjesecu u slučaju kada plaća nije isplaćena.
(7) Ako zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu iz stavka 2. ovoga članka u kalendarskom mjesecu koristi godišnji odmor ili bolovanje, neovisno o tome je li to pravo ostvario za cijeli ili dio tog mjeseca, pripada mu isti iznos naknade plaće kao i u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojem je koristio godišnji odmor ili bolovanje.
(8) Tiskanica potvrde iz stavka 5. ovoga članka sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 10.
(1) Rješenje o prestanku ili promjeni korištenja prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika donosi nadležna ustrojbena jedinica Zavoda u roku od 15 dana od dana saznanja za okolnost zbog koje to pravo prestaje ili se mijenja način njegovog korištenja u smislu članka 8. ovoga Pravilnika.
(2) Konačno rješenje iz stavka 1. ovoga članka nadležna ustrojbena jedinica Zavoda dostavlja i poslodavcu zaposlenog roditelja.
Članak 11.
Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju dužan je odmah, a najkasnije u roku od 8 dana nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda prijaviti svaku promjenu koja utječe na prestanak prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika.
Članak 12.
Prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika pod uvjetima utvrđenim Zakonom i ovim Pravilnikom ima i posvojitelj djeteta.
Članak 13.
Postupci ostvarivanja prava iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, započeti prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, sukladno članku 60. stavku 1. Zakona, dovršit će se prema propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
Članak 14.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta. (»Narodne novine«, broj 92/03.).
Članak 15.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 550-02/08-0002/17
Urbroj: 519-06/4-1-09-BR-33
Zagreb, 29. siječnja 2009.
Potpredsjednica Vlade i
ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.
Poslodavac: ______________________
(štambilj)
Telefon: ______________________
Telefaks: ______________________
Mjesto: ______________________
Datum: ______________________
POTVRDA
o isplaćenoj odnosno pripadajućoj plaći i naknadi plaće za mjesec _________ ___ godine za __________________, korisnicu/ka prava na rad u skraćenom radnom vremenu* zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju
Temeljem rješenja klasa: ________ urbroj: _______ od ______
Broj sati redovnog rada: _________
Broj sati bolovanja na teret poslodavca: ___________
Broj sati bolovanja na teret HZZO: ____________
Ukupno sati: ____________
|
RED. BR. |
NAZIV |
POSTOTAK |
IZNOS |
POSTOTAK |
IZNOS |
|
1. |
Plaća za redovni rad u neto iznosu |
50 |
100 |
Naknada plaće – razlika između isplaćene odnosno pripadajuće plaće za rad u skraćenom radnom vremenu (50%) i plaće koja bi bila isplaćena za rad u punom radnom vremenu (100%): _________________
Naknada plaće za isplatu:___________________________
Naknada plaće isplaćena za mjesec**:__________ _______ god. u iznosu od_________________ kuna.
Podatci o korisniku prava:
Naziv i sjedište banke:____________________
Broj osigurane osobe u HZZO:__________________________
Matični broj osigurane osobe u HZZO: ________________
Broj tekućeg računa:______________________
Radnik odgovoran za popunjavanje tiskanice:
_____________________________________
(ime i prezime, te potpis)
MP Odgovorna osoba:
_____________________
(ime i prezime, te potpis)
*Temeljem članka 1. stavka 3. Pravilnika o uvjetima i postupku za stjecanje prava zaposlenog roditelja i samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, pod pojmom »rad u skraćenom radnom vremenu« podrazumijeva se rad s polovicom punog radnog vremena.
**Upisuje se iznos naknade plaće isplaćene za mjesec u godini (npr. 05/09) koji je prethodio mjesecu u kojem je korišteno pravo na godišnji odmor ili bolovanje (članak 9. stavak 7. Pravilnika).
Potvrda se dostavlja mjesno nadležnoj ustrojbenoj jedinici Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (članak 9. stavak 6. Pravilnika).