1707
Na temelju
članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam
Zakon o liječništvu, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 17. srpnja 2003.
Broj:
01-081-03-2663/2
Zagreb, 23. srpnja 2003.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I.
TEMELJNE ODREDBE
SadrŽaj
Zakona
Članak
1.
Ovim se
Zakonom uređuje pojam, ustrojstvo i uvjeti za obavljanje liječničkog zvanja te
djelovanje liječnika kao temeljnog, samostalnog i odgovornog nositelja
zdravstvene djelatnosti koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i
koja osigurava zdravstvenu zaštitu svakom pojedincu i cjelokupnom pučanstvu u
Republici Hrvatskoj.
LijeČniČko
zvanje i naČela obavljanja lijeČniČke djelatnosti
Članak 2.
Liječnik je zdravstveni radnik sa završenim
medicinskim fakultetom i stečenim nazivom doktor medicine.
Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj
zdravstvene djelatnosti koju obavlja poštujući osobito sljedeća načela:
1. stalno održavanje i podizanje kvalitete
liječničkih usluga u interesu zdravlja i društvenog blagostanja pučanstva,
2. održavanje i promicanje povjerenja između
liječnika i pacijenata te članova njihovih obitelji,
3. poštivanje prava pacijenata,
4. neovisno i profesionalno djelovanje te očuvanje i
promicanje slobode i ugleda liječničkog zvanja,
5. promicanje dostojanstvenog i odgovornog
profesionalnog ponašanja poštivanjem u radu propisa, pravila struke te kodeksa
medicinske etike i deontologije.
LijeČniČka
djelatnost
Članak 3.
Svrha liječničke djelatnosti jest zaštita zdravlja
pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
Liječnička djelatnost obuhvaća:
1. pregled kojim se utvrđuje postojanje ili
nepostojanje tjelesnih, odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili
anomalija,
2. procjenu stanja iz točke 1. stavka 2. ovoga članka
pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava,
3. liječenje i rehabilitaciju,
4. davanje pripravaka krvi i krvnih derivata,
5. sprječavanje bolesti, zdravstveni odgoj i
savjetovanje,
6. brigu o reproduktivnom zdravlju te pomoć pri
porođaju,
7. propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i
pomagala,
8. uzimanje i presađivanje organa i tkiva,
9. mrtvozorništvo i obdukciju umrlih osoba,
10. izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi,
potvrda i mišljenja i
11. druge radnje sukladno općim i posebnim propisima.
NaČin
obavljanja lijeČniČke djelatnosti
Članak
4.
U
procesu donošenja odluka i izbora dijagnostike i odgovarajućeg liječenja
liječnik je samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno
dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke.
Liječnik
je dužan u obavljanju liječničke djelatnosti osobito:
–
poštovati načela obavljanja liječničke djelatnosti te
– suzdržavati
se od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom, dostojanstvom i neovisnošću
liječničkog zvanja.
OvlaŠtenje
za obavljanje lijeČniČke djelatnosti
Članak
5.
Liječničku
djelatnost mogu obavljati samo liječnici.
OpĆi
uvjeti za obavljanje lijeČniČke djelatnosti
Članak 6.
Opći uvjeti za obavljanje liječničke djelatnosti
jesu:
– diploma jednog od medicinskih fakulteta u Republici
Hrvatskoj ili nostrificirana diploma inozemnog medicinskog fakulteta, položen
stručni ispit, odnosno specijalistički ispit, ili ispit iz uže specijalnosti za
samostalan rad u pojedinim specijalističkim, odnosno strukama uže
specijalnosti,
– državljanstvo Republike Hrvatske,
– znanje hrvatskoga jezika (s iznimkom pri obavljanju
povremenih dijagnostičkih i terapijskih zahvata u kojima verbalna komunikacija
s bolesnikom nije potrebna ili je moguća uz posrednika),
– upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore,
– odobrenje za samostalan rad (licenca).
Iznimno od odredbe stavka 1. podstavka 2. ovoga
članka, stranci mogu obavljati liječničku djelatnost u Republici Hrvatskoj
prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
Ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka
utvrđuje Hrvatska liječnička komora u postupku davanja odobrenja za samostalan
rad liječnika.
Prestanak
prava za obavljanje lijeČniČke djelatnosti
Članak
7.
Liječniku
prestaje pravo na obavljanje liječničke djelatnosti:
1. ako
izgubi hrvatsko državljanstvo,
2. ako
izgubi poslovnu sposobnost,
3. ako
postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje liječničke djelatnosti,
4. ako
mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja liječničke djelatnosti,
5. ako
je disciplinskom kaznom tijela Hrvatske liječničke komore izgubio pravo na
obavljanje liječničke djelatnosti.
Nedostojnost
za obavljanje lijeČniČke djelatnosti
Članak
8.
Liječnik
koji je pravomoćno sudskom odlukom proglašen krivim za počinjenje kaznenog
djela može se, s obzirom na važnost i prirodu ugroženog dobra ili druge
posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena odnosno
propuštena, smatrati nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti.
Liječniku
iz stavka 1. ovoga članka može biti uskraćeno davanje odobrenja za samostalan
rad odnosno privremeno ili trajno oduzeto odobrenje za samostalan rad.
Ovisno o vrsti kaznenog djela i posljedici koju je
imalo, liječniku iz stavka 1. ovog članka može biti privremeno ili trajno
ograničeno odobrenje za samostalan rad s obzirom na opseg i vrstu poslova
kojima se liječnik smije baviti.
Nedostojnost za obavljanje liječničke djelatnosti
utvrđuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Hrvatske liječničke komore.
Protiv upravnog akta iz stavka 4. ovoga članka nije
dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
II. JAVNE KNJIGE HRVATSKE LIJEČNIČKE KOMORE
Upis lijeČnika u Imenik
lijeČnika Hrvatske lijeČniČke komore
Članak 9.
Upis u Imenik liječnika Hrvatske liječničke komore (u
daljnjem tekstu: Imenik liječnika) obavlja se na zahtjev liječnika, koji
udovoljava uvjetima propisanim odredbama članka 6. stavka 1. podstavka 1., 2. i
3., odnosno stavka 2. istoga članka ovoga Zakona.
Javne knjige Hrvatske
lijeČniČke komore
Članak 10.
Hrvatska liječnička komora vodi Imenik liječnika,
druge upisnike i evidencije.
Hrvatska liječnička komora vodi posebne upisnike za
pripravnike, specijalizante, specijaliste i uže specijaliste, za posebne
osposobljenosti liječnika kao i disciplinski upisnik.
Imenik liječnika, upisnici i evidencije iz stavka 1.
ovoga članka javne su knjige. Izvaci iz Imenika liječnika i drugih evidencija
iz stavka 1. ovoga članka te potvrde izdane na temelju podataka iz tih
evidencija javne su isprave.
Sadržaj i podatke koji se upisuju u Imenik liječnika,
druge upisnike i evidencije iz stavka 1. ovoga članka propisuje općim aktom
Hrvatska liječnička komora.
LijeČniČka iskaznica
Članak 11.
Liječniku upisanom u Imenik liječnika izdaje se
liječnička iskaznica.
Oblik i sadržaj liječničke iskaznice te način
izdavanja i vođenja upisnika o izdanim iskaznicama propisuje općim aktom
Hrvatska liječnička komora.
Brisanje iz Imenika
lijeČnika
Članak 12.
Liječnik se briše iz Imenika liječnika:
– na osobni zahtjev,
– odlukom disciplinskoga tijela Hrvatske liječničke
komore,
– smrću.
III. ODOBRENJE ZA SAMOSTALAN RAD LIJEČNIKA
Davanje odobrenja za samostalan rad lijeČnika
Članak 13.
Liječniku
koji je upisan u Imenik liječnika, Hrvatska liječnička komora daje odobrenje za
samostalan rad (licencu).
Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se stručna
osposobljenost liječnika za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti na
području Republike Hrvatske.
Odobrenje za samostalan rad (licencu) liječniku daje,
odnosno uskraćuje upravnim aktom tijelo određeno Statutom Hrvatske liječničke
komore.
Protiv upravnog akta iz stavka 3. ovoga članka nije
dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.
Liječnicima – strancima Hrvatska liječnička komora
daje odobrenje za samostalan rad na vrijeme određeno propisima koji uređuju rad
stranaca u Republici Hrvatskoj.
Uvjete za davanje odobrenja za samostalan rad
liječnika propisuje općim aktom Hrvatska liječnička komora.
Članak 14.
Liječnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati
radi održavanja i unapređivanja kvalitete liječničke djelatnosti.
Liječnici su obvezni svakih šest godina proći
provjeru stručnosti pri Hrvatskoj liječničkoj komori u cilju obnavljanja
odobrenja za samostalan rad na poslovima liječničke djelatnosti.
Uvjete za obnavljanje odobrenja za samostalan rad
liječnika propisuje općim aktom Hrvatska liječnička komora.
Na postupak obnavljanja i oduzimanja odobrenja za
samostalan rad liječnika primjenjuju se odredbe članka 13. stavka 3. i 4. ovoga
Zakona.
SadrŽaj
odobrenja
Članak
15.
Liječnik
može obavljati svoje zvanje samo u okviru svoje izobrazbe određene odobrenjem
za samostalan rad.
Liječniku
sa specijalizacijom, odnosno užom specijalizacijom daje se odobrenje za
samostalan rad za područje specijalnosti ili uže specijalnosti za koju je
stručno osposobljen.
Liječniku
s položenim stručnim ispitom i liječniku na specijalizaciji daje se odobrenje
za samostalan rad u području opće medicine.
Iznimno,
iako nema odobrenje za samostalan rad iz određene specijalnosti, liječnik može
obavljati liječničku djelatnost iz područja za koje mu nije dano odobrenje za
samostalan rad u sljedećim slučajevima:
1. u
društveno kriznim situacijama ili u drugim izvanrednim okolnostima kad je
njegovo djelovanje neophodno jer je pružanje redovite zdravstvene zaštite
onemogućeno,
2. u
hitnim slučajevima kad bi izostanak hitne liječničke intervencije i pomoći
trajno ugrozio zdravlje ili život bolesnika,
3. u
okolnostima deficitarne zdravstvene zaštite u kojima se ne može osigurati
redovita zdravstvena zaštita.
IV.
ORGANIZACIJA I OBAVLJANJE LIJEČNIŠTVA
LijeČnik
u radnom odnosu i privatnoj praksi
Članak
16.
Liječničko
zvanje liječnik može obavljati u radnom odnosu ili u privatnoj praksi.
Liječnik
u radnom odnosu obavlja liječničko zvanje u zdravstvenoj ustanovi, u
trgovačkom društvu, odnosno kod druge pravne osobe koja obavlja zdravstvenu
djelatnost ili kod drugog liječnika koji obavlja privatnu praksu.
Liječnik
obavlja liječničko zvanje privatnom praksom u vlastitom ili u zakupljenom
prostoru.
NaČin
isticanja naziva privatne ordinacije ili ustanove
Članak
17.
Način
isticanja naziva privatne ordinacije, ustanove, trgovačkog društva, odnosno
druge pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost kao i način
obavještavanja javnosti o njihovom radu propisuje općim aktom Hrvatska
liječnička komora.
V.
PRAVA I OBVEZE LIJEČNIKA U OBAVLJANJU LIJEČNIČKE DJELATNOSTI
PruŽanje
i uskraĆivanje lijeČniČke pomoĆi
Članak
18.
Liječnik
je dužan provesti potrebne mjere prevencije, dijagnostike, liječenja, odnosno
rehabilitacije svim osobama kojima je on izabrani liječnik ili koje su upućene
od strane drugog liječnika radi pružanja zdravstvene zaštite.
U
hitnim stanjima liječnik je dužan pružiti pomoć svakom bolesniku bez odlaganja,
a ostale bolesnike dužan je primati prema stupnju medicinskog prioriteta,
odnosno prema listi čekanja.
Hitnim
stanjima iz stavka 2. ovoga članka smatraju se ona stanja kod kojih bi zbog
nepružanja liječničke pomoći mogle nastati trajne štetne posljedice po zdravlje
(invalidnost) ili po život bolesnika.
Liječnik
može odbiti pružanje liječničke pomoći osobi koja mu prijeti ili je prema
njemu, odnosno drugim zdravstvenim radnicima fizički agresivna, osim u hitnim
stanjima.
U
slučaju iz stavka 4. ovoga članka liječnik je dužan osobi pružiti neophodnu
hitnu liječničku pomoć ako mu je osigurana zaštita policije ili neki drugi
oblik zaštite.
MeĐusobni
odnosi lijeČnika i pacijenata
Članak 19.
Svi postupci medicinske prevencije, dijagnostike i
liječenja moraju se planirati i provoditi tako da se očuva ljudsko
dostojanstvo, integritet osobe i prava pacijenata, a posebno pravo na
informiranost i samostalno odlučivanje.
Liječnik je dužan u odnosu prema pacijentima
postupati primjenjujući i poštujući odredbe posebnih zakona koji reguliraju
prava pacijenata te odredbe Kodeksa Hrvatske liječničke komore.
Priziv
savjesti
Članak
20.
Radi
svojih etičkih, vjerskih ili moralnih nazora, odnosno uvjerenja liječnik se ima
pravo pozvati na priziv savjesti te odbiti provođenje dijagnostike, liječenja i
rehabilitacije pacijenta, ako se to ne kosi s pravilima struke te ako time ne
uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrozi život pacijenta. O svojoj
odluci mora pravodobno izvijestiti pacijenta te ga uputiti drugom liječniku
iste struke.
Ako je
liječnik zaposlen u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu, odnosno drugoj
pravnoj osobi koja obavlja zdravstvenu djelatnost ili kod drugog liječnika koji
obavlja privatnu praksu, mora o odluci izvijestiti svog nadređenog, odnosno
poslodavca.
LijeČniČka tajna
Članak 21.
Sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati
za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mora čuvati kao
liječničku tajnu i može je otkriti, ako posebnim zakonom nije drukčije
propisano, samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne
osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uže
obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika.
Obveza
prijavljivanja
Članak 22.
Liječnik je obvezan podnijeti prijavu policiji ili državnom
odvjetništvu kada tijekom obavljanja liječničke djelatnosti posumnja da je
smrt ili tjelesna ozljeda osobe nastala nasilnim putem.
Liječnik je prijavu iz stavka 1. ovog članka obvezan
podnijeti i kada posumnja da je malodobnoj ili nemoćnoj osobi zdravstveno
stanje ozbiljno ugroženo zapuštanjem ili zlostavljanjem.
VoĐenje
i Čuvanje medicinske dokumentacije
Članak 23.
Liječnik je obvezan voditi točnu, iscrpnu i datiranu
medicinsku dokumentaciju u skladu s propisima o evidencijama na području
zdravstva, koja u svakom trenutku može pružiti dostatne podatke o zdravstvenom
stanju pacijenta i njegovu liječenju. Liječnik je obvezan tu dokumentaciju na
zahtjev predočiti ministarstvu nadležnom za zdravstvo, tijelima državne uprave
u skladu s posebnim propisima, Hrvatskoj liječničkoj komori ili sudbenoj
vlasti.
Liječnik ili odgovorna osoba zdravstvene ustanove,
trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost
obvezni su dokumentaciju koja se čuva na elektronskom mediju osigurati od
mijenjanja, prijevremenog uništenja ili nedopuštenog korištenja.
Liječnik je obvezan na zahtjev dati na uvid pacijentu
svu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje
njegove bolesti.
Liječnik ili odgovorna osoba zdravstvene ustanove,
trgovačkog društva ili druge pravne osobe koja obavlja zdravstvenu djelatnost
obvezni su čuvati podatke o ambulantnom liječenju bolesnika deset godina nakon
završenog liječenja, a nakon toga roka obvezni su postupiti prema propisima o
čuvanju dokumentacije.
Kada ovlaštena osoba sukladno posebnome zakonu
preuzme medicinsku dokumentaciju obvezna je izdati liječniku, odgovornoj osobi
zdravstvene ustanove, trgovačkog društva, odnosno pravne osobe koja obavlja
zdravstvenu djelatnost, službenu potpisanu potvrdu o preuzimanju s popisom
preuzete dokumentacije.
LijeČniČke
svjedodŽbe
Članak
24.
Liječnik
je ovlašten izdavati liječničke svjedodžbe samo nakon liječničkog pregleda i
uvida u postojeću medicinsku dokumentaciju osobe za koju se izdaje svjedodžba i
nakon točno utvrđenih činjenica koje treba potvrditi u svjedodžbi, prema svom
najboljem znanju i savjesti.
Izbor
drugoga lijeČnika
Članak 25.
U slučaju preseljenja pacijenta, odnosno ako pacijent
izabere drugog liječnika, liječnik, zdravstvena ustanova, trgovačko društvo,
odnosno druga pravna osoba koja obavlja zdravstvenu djelatnost, obvezni su
novoizabranom liječniku predati svu zdravstvenu dokumentaciju o pacijentu te
sukladno propisima o vođenju i čuvanju medicinske dokumentacije pohraniti
potpisanu izjavu o preuzetoj medicinskoj dokumentaciji.
Pretraga
lijeČniČke ordinacije
Članak 26.
Pretragu liječničke ordinacije može odrediti samo
nadležni sud pisanim nalogom ako su za to ispunjeni uvjeti propisani zakonom.
Kada se odredi pretraga liječničke ordinacije, sud će
o tome odmah obavijestiti Hrvatsku liječničku komoru, odnosno njezino
povjerenstvo na čijem se području nalazi ordinacija u kojoj treba obaviti
pretragu.
Pravo je liječnika da on ili njegov zastupnik i
obvezatno dva svjedoka, od kojih jedan može biti i predstavnik Hrvatske
liječničke komore prisustvuje pretrazi liječničke ordinacije.
Kod pretrage liječničke ordinacije ne smije biti
povrijeđena tajnost liječničke dokumentacije i predmeta na štetu pacijenata.
Pregled liječničke ordinacije ograničit će se na pregled samo onih dokumenata i
predmeta koji su u izravnoj vezi s kaznenim djelom zbog kojeg se vodi postupak.
Dokazi pribavljeni u protivnosti s odredbama ovoga
članka ne mogu se upotrijebiti u postupku protiv liječnika i njegovih
pacijenata.
MeĐusobni
odnosi lijeČnika
Članak
27.
Liječnik
je svojim ponašanjem i postupkom obvezan poštivati čast, dostojanstvo i ugled
drugoga liječnika, uvažavajući njegovu stručnost.
Obveza
obavjeŠtavanja drugoga lijeČnika
Članak
28.
Kada
liječnik upućuje drugom liječniku ili u drugu ustanovu, trgovačko društvo,
odnosno drugu pravnu osobu koja obavlja zdravstvenu djelatnost pacijenta koji
bi zbog svog stanja ili ponašanja mogao ugroziti zdravlje, odnosno život
liječnika, drugih zdravstvenih radnika ili drugih pacijenata, obvezan ih je o
tome pravodobno obavijestiti telefonom, elektroničkim putem ili na drugi
odgovarajući način.
VI.
OSIGURANJE KVALITETE PRUŽENE ZDRAVSTVENE USLUGE
StruČno
usavrŠavanje
Članak
29.
Liječnik
ima pravo i obvezu stručnoga usavršavanja, koje obuhvaća:
–
kontinuirano praćenje razvoja medicinske znanosti,
–
stjecanje novih znanja i vještina.
Poslodavac
je obvezan omogućiti liječniku njegovo stručno usavršavanje u opsegu potrebe za
obnavljanje odobrenja za samostalan rad.
StruČni
nadzor nad radom lijeČnika
Članak
30.
Hrvatska
liječnička komora obavlja stručni nadzor nad radom liječnika, osiguravajući
obavljanje liječničkoga zvanja u odgovarajućem obimu, kakvoći i vrsti
zdravstvenih usluga te ostvarivanje prava pacijenata.
Stručni
nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se sukladno općem aktu koji donosi
Skupština Hrvatske liječničke komore uz suglasnost ministra nadležnog za
zdravstvo, a naročito na temelju:
–
dostavljenih pisanih i potpisanih pritužbi građana,
–
zahtjeva dostavljenih od strane ministra nadležnog za zdravstvo i tijela državne
uprave,
–
stalnih i povremenih kontrola rada liječnika.
Suradnja
Hrvatske lijeČniČke komore i inspekcije ministarstva nadleŽnog za zdravstvo
Članak 31.
U
obavljanju stručnoga nadzora iz članka 30. ovoga Zakona Hrvatska liječnička
komora surađuje sa zdravstvenom inspekcijom ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Ako se
pri obavljanju nadzora utvrdi povreda propisa i općih akata iz djelatnosti
zdravstva, Hrvatska liječnička komora obvezna je o tome bez odgađanja, a
najkasnije u roku od 15 dana od dana saznanja, izvijestiti zdravstvenu
inspekciju ministarstva nadležnog za zdravstvo.
VII.
VREDNOVANJE LIJEČNIČKE DJELATNOSTI
Vrednovanje
lijeČniČkog rada
Članak 32.
Vrednovanje liječničkog rada kao visoko
specijalizirane djelatnosti od iznimne vrijednosti za pojedinca i društvo, u
osnovnoj mreži zdravstvene djelatnosti uređuje se kolektivnim ugovorom,
uzimajući u obzir dugotrajnost dodiplomskog školovanja, specijalističkog
usavršavanja i usavršavanja iz užih grana specijalnosti, trajne edukacije u
svrhu obnavljanja odobrenja za samostalan rad te izuzetne odgovornosti za
zaštitu zdravlja pojedinaca i cjelokupnog pučanstva.
Vrednovanje liječničkog rada izvan osnovne mreže
zdravstvene djelatnosti utvrđuje se cjenikom Hrvatske liječničke komore.
Cijena
rada privatnih lijeČnika
Članak
33.
Najnižu
cijenu rada privatnih liječnika određuje Hrvatska liječnička komora.
Hrvatska
liječnička komora odobrava i pojedinačnu cijenu liječničkih usluga svakom
privatnom liječniku.
Privatni
liječnik mora u prostoru obavljanja djelatnosti istaknuti cjenik svojih
zdravstvenih usluga na dostupnom i vidljivom mjestu.
Karitativni
rad lijeČnika
Članak
34.
Liječnik
izvan osnovne mreže zdravstvene djelatnosti može obavljati liječničku
djelatnost i bez naplate, u suradnji s vjerskim ili nevladinim udrugama ili
samostalno.
Obavljanje
djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka liječnik mora prijaviti Hrvatskoj
liječničkoj komori radi upisa u javnu knjigu Hrvatske liječničke komore.
VIII.
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA
Obvezatnost
udruŽivanja u Hrvatsku lijeČniČku komoru
Članak
35.
Liječnici
koji rade na neposrednim poslovima zdravstvene zaštite obvezno se udružuju u
Hrvatsku liječničku komoru (u daljnjem tekstu: Komora), kao samostalnu i
neovisnu strukovnu organizaciju sa svojstvom pravne osobe i javnim ovlastima.
Komora
u okviru svojih djelatnosti predstavlja liječnike u Republici Hrvatskoj i u
inozemstvu.
Iznimke
od obveznog udruŽivanja u Komoru
Članak 36.
Iznimno od članka 35. ovoga Zakona članstvo u Komori
dobrovoljno je za liječnike koji:
– ne rade na neposrednim poslovima zdravstvene
zaštite,
– obavljaju liječničku djelatnost izvan Republike
Hrvatske,
– su nezaposleni,
– su u mirovini.
Liječnici se dobrovoljno udružuju u Hrvatski
liječnički zbor, njegove podružnice i stručna društva kao i druga stručna
liječnička društva i udruge.
Javne
ovlasti Komore
Članak 37.
Komora obavlja sljedeće javne ovlasti:
1. vodi Imenik liječnika u Republici Hrvatskoj,
2. daje, obnavlja i oduzima odobrenja za samostalan
rad,
3. obavlja stručni nadzor nad radom liječnika,
4. određuje najnižu cijenu rada privatnih liječnika i
5. odobrava pojedinačne cijene liječničkih usluga
privatnih liječnika.
Poslovi
Komore
Članak
38.
Osim
javnih ovlasti iz članka 37. ovoga Zakona Komora obavlja i sljedeće poslove:
– čuva
i unapređuje društveni položaj i ugled liječničkog zvanja,
–
donosi Kodeks medicinske etike i deontologije te prati i nadzire njegovo
provođenje i sankcionira kršenje,
– u
suradnji s medicinskim fakultetima te stručnim medicinskim društvima
organizira, nadzire i vrednuje trajno stručno usavršavanje liječnika,
– daje
mišljenje u postupku osnivanja, preseljenja i prestanka rada privatnih
zdravstvenih ustanova i privatnih praksi,
–
zastupa liječnike kod sklapanja ugovora sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje te društvima za osiguranje u cilju vrednovanja liječničkog rada u postupku
formiranja cijena zdravstvenih usluga,
–
predlaže osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti,
– daje
prijedloge i stručna mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na
razvoj medicinske struke, zdravstvene zaštite i liječničkog zvanja,
–
obavlja i druge poslove i zadaće u skladu sa zakonom i drugim propisima.
Tijela
Komore
Članak
39.
Tijela
Komore su Skupština, Vijeće, Izvršni odbor, predsjednik, Nadzorni odbor, sud i
druga tijela utvrđena Statutom Komore.
Ustroj
i tijela Komore te njihov sastav, način izbora, prava i dužnosti uređuju se
Statutom i drugim općim aktima Komore.
Nadzor
nad radom Komore
Članak
40.
Nadzor
nad zakonitošću rada Komore u obavljanju njezinih javnih ovlasti provodi
ministarstvo nadležno za zdravstvo.
U
provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo
može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke vodeći računa o
samostalnosti i neovisnosti liječničke profesije.
Izvješća
i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru nadležnom
za zdravstvo u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog
kojih ih nije u mogućnosti dostaviti.
Komora
je obvezna ministru nadležnom za zdravstvo podnijeti godišnje izvješće o radu
do 1. ožujka iduće godine, za prethodnu godinu.
Suradnja
Komore s ministarstvom nadleŽnim za zdravstvo i drugim tijelima
Članak 41.
Komora obavještava ministarstvo nadležno za
zdravstvo, druga tijela državne uprave te nadležna tijela jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, samoinicijativno ili na njihov zahtjev o
stanju i problemima liječničke profesije i o mjerama koje bi trebalo poduzeti
radi unapređenja liječničke profesije i zdravstvene zaštite građana.
Komora surađuje s državnim tijelima i tijelima
lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja značajnih za
ostvarivanje zadataka i rješavanja problema liječničke profesije.
Komora aktivno i kontinuirano surađuje s komorama
drugih zdravstvenih radnika, Hrvatskim liječničkim zborom, medicinskim
fakultetima te komorama i liječničkim udrugama u inozemstvu.
ObavjeŠtavanje
Komore
Članak
42.
Policija,
državno odvjetništvo i sudovi obavještavaju o svim postupcima koji se vode
protiv liječnika ministarstvo nadležno za zdravstvo i Komoru.
Dužnost
je Komore da izvijesti tijela iz stavka 1. ovoga članka i ministarstvo nadležno
za zdravstvo o svim postupcima koji se vode protiv liječnika, a koji imaju
elemente kaznenog djela.
OpĆi
akti Komore
Članak
43.
Komora
donosi Statut i druge opće akte.
Na
Statut Komore daje suglasnost ministar nadležan za zdravstvo.
Statut
Komore objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Statut
Komore
Članak 44.
Statutom Komore obvezno se utvrđuju:
– djelatnosti koje Komora obavlja u sklopu svojih
zakonskih ovlasti,
– djelokrug i organizacija rada,
– ustroj i tijela Komore te način njihova izbora i
djelovanja,
– sadržaj, rokovi i način stručnog usavršavanja
članova Komore,
– postupak izdavanja, obnavljanja i oduzimanja
odobrenja za samostalan rad,
– disciplinski postupak protiv člana Komore,
– druga pitanja značajna za liječničko zvanje.
Kodeks
medicinske etike i deontologije
Članak
45.
Skupština
Komore donosi Kodeks medicinske etike i deontologije.
Kodeks
medicinske etike i deontologije, polazeći od humanističkih načela i temeljnih
vrijednosti društva, utvrđuje načela i pravila kojih se liječnici moraju pridržavati
pri obavljanju svog zvanja.
Kodeks
medicinske etike i deontologije objavljuje se u »Narodnim novinama«.
Financiranje
rada Komore
Članak
46.
Za
ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Komora stječe sredstva:
– od
upisnine,
– od
članarine,
– iz
drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
Iz državnog
proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova
koje Komora obavlja na temelju javne ovlasti utvrđene člankom 37. točkom 3. ovoga
Zakona.
Fond
uzajamne pomoĆi
Članak
47.
Komora
svojim sredstvima osniva Fond uzajamne pomoći u cilju pružanja pomoći
liječnicima ili članovima njihove uže obitelji koji bez svoje krivnje dođu u
socijalno nepovoljan položaj, a prema kriterijima koje općim aktom određuje
Skupština Komore.
PlaĆanje
Članarine i druge financijske obveze Člana Komore
Članak
48.
Liječnik
je obvezan uredno plaćati članarinu i podmirivati druge financijske obveze
prema Komori.
ArbitraŽa
Članak 49.
Liječnici – članovi Komore mogu rješavanje međusobnog
spora u obavljanju svoje djelatnosti sporazumno povjeriti arbitraži Komore.
Imenovanje arbitra ili arbitražnog vijeća te druga
pitanja arbitražnog postupka, uređuje općim aktom Komora.
U sporazumu o iznošenju spora pred arbitražu stranke
spora će odrediti pitanje koje iznose pred arbitražu.
Arbitraža može odlučiti samo o pitanju koje su pred
nju iznijele stranke spora.
Odluka arbitraže o tužbenom zahtjevu ima prema
strankama snagu pravomoćne presude redovitog suda.
Odluka arbitraže može se pobijati pred sudom u skladu
sa posebnim zakonom.
IX.
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST LIJEČNIKA
Disciplinske
povrede
Članak 50.
Liječnik je disciplinski odgovoran ako:
– povrijedi odredbe ovoga Zakona,
– povrijedi Kodeks medicinske etike i deontologije
Komore,
– obavlja nestručno liječničku profesiju,
– svojim ponašanjem prema pacijentu, drugom liječniku
ili trećim osobama povrijedi ugled liječničke profesije,
– ne ispunjava Statutom ili drugim općim aktom određene
članske obveze prema Komori.
Kaznena i prekršajna odgovornost liječnika ili
disciplinska odgovornost u zdravstvenoj ustanovi, trgovačkom društvu ili drugoj
pravnoj osobi koja obavlja zdravstvenu djelatnost ne isključuje disciplinsku
odgovornost liječnika pred Komorom.
TeŽa
i lakŠa disciplinska povreda
Članak
51.
Statutom
ili općim aktom Komore utvrđuju se teže i lakše disciplinske povrede.
Disciplinska
tijela
Članak
52.
Liječnici
odgovaraju zbog disciplinskih povreda pred disciplinskim tijelima Komore.
Disciplinska
tijela Komore su Časni sud i Visoki časni sud Komore.
Disciplinske
mjere
Članak 53.
Za teže disciplinske povrede liječniku se mogu izreći
sljedeće disciplinske mjere:
– ukor,
– javni ukor,
– novčana kazna,
– privremeno oduzimanje odobrenja za samostalan rad
od mjesec dana do godinu dana,
– trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad,
– privremeno ili trajno ograničenje opsega odobrenja
za samostalan rad.
Za lakše disciplinske povrede liječniku se mogu
izreći sljedeće disciplinske mjere:
– opomena,
– novčana kazna.
Uz svaku mjeru iz stavka 1. i 2. ovoga članka, osim
uz mjeru trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad, liječniku se može
odrediti i disciplinska mjera dodatne izobrazbe.
Disciplinska mjera oduzimanja odobrenja za samostalan
rad može se izreći uvjetno s rokom kušnje od šest mjeseci do dvije godine.
NovČana
kazna
Članak 54.
Iznos novčane kazne iz članka 53. ovoga Zakona
utvrđuje se Statutom Komore s time da ne može biti niži od 1.000,00 i viši od
5.000,00 kuna.
Naplaćena novčana kazna uplaćuje se u Fond uzajamne
pomoći Komore iz članka 47. ovoga Zakona.
Pokretanje
disciplinskog postupka
Članak 55.
Časni sud Komore, može pokrenuti disciplinski
postupak po slu‚benoj dužnosti ili na zahtjev pacijenta, odnosno druge
zainteresirane osobe, nekog od tijela Komore i na zahtjev ministra nadle‚nog za
zdravstvo.
OdgovarajuĆa
primjena zakona
Članak 56.
U disciplinskom postupku protiv liječnika u dijelu
koji nije propisan općim aktom Komore, na odgovarajući način primjenjuju se
odredbe Zakona o kaznenom postupku.
Zastara
Članak 57.
Pokretanje disciplinskog postupka zastarijeva
protekom jedne godine od saznanja tajnika Komore, odnosno osobe ovlaštene za
pokretanje postupka, odnosno protekom dvije godine od učinjene povrede.
Zastara
vođenja postupka nastupa protekom tri godine od pokretanja postupka. Zastara se
prekida svakom radnjom koja se poduzima radi vođenja postupka.
Zastara
izvršenja disciplinske mjere nastupa protekom dvije godine od konačnosti odluke
kojom je ta disciplinska mjera izrečena. Zastara se prekida svakom radnjom koja
se poduzima radi izvršenja disciplinske mjere.
Pokretanje
i vođenje postupka za disciplinske povrede koje imaju obilježja kaznenog djela
zastarijeva po propisima kaznenoga materijalnog prava.
X.
KAZNENE ODREDBE
Članak
58.
Novčanom
kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička
osoba koja ne ispunjavajući opće uvjete za obavljanje liječničke djelatnosti
pruža liječničku pomoć (članak 6.).
Članak
59.
Novčanom
kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
liječnik:
1. koji
obavlja liječničku djelatnost izvan opsega određenog odobrenjem za samostalan
rad (članak 15.),
2.
uskrati pružiti liječničku pomoć (članak 18.),
3. ako
ne poštuje obvezu čuvanja liječničke tajne (članak 21.),
4. ako
ne izvrši obvezu prijavljivanja (članak 22.),
5. ako
ne vodi i čuva medicinsku dokumentaciju u skladu s člankom 23. ovoga Zakona,
6. ako
ne ispuni obvezu obavještavanja drugog liječnika iz članka 28. ovoga Zakona.
XI.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Nastavak
rada Komore
Članak
60.
Stupanjem
na snagu ovoga Zakona Komora osnovana na temelju Zakona o zdravstvenoj zaštiti
(»Narodne novine«, br. 75/93., 11/94., 1/97. – pročišćeni tekst, 111/97.,
95/00. i 129/00.) nastavlja s radom.
Rok
za usklaĐivanje opĆih akata Komore
Članak
61.
Komora
je obvezna uskladiti Statut s odredbama ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ostale
opće akte Komora je dužna uskladiti s ovim Zakonom i Statutom u roku od šest
mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Postupci
u tijeku
Članak
62.
Postupci
pred tijelima Hrvatske liječničke komore koji su u tijeku na dan stupanja na
snagu ovoga Zakona, nastavit će se prema aktima na temelju kojih je postupak i
započet.
Stupanje
na snagu zakona
Članak
63.
Ovaj
Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa:
500-01/03-01/02
Zagreb, 17. srpnja 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.