1587
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o zdravstvenom osiguranju, koji je donio Hrvatski
sabor na sjednici 19. listopada 2001.
Broj: 01-081-01-3314/2
Zagreb, 24. listopada 2001.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Zdravstvenim osiguranjem, prema ovom Zakonu i propisima donesenim na
temelju ovoga Zakona, osigurane osobe stječu prava i obveze u korištenju
zdravstvene zaštite, kao i druga prava i obveze iz zdravstvenog osiguranja.
Članak 2.
U Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje je osnovno, dopunsko i
privatno.
Osnovnim zdravstvenim osiguranjem osiguravaju se svim osiguranim osobama
prava i obveze iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti i
solidarnosti, na način i prema uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.
Opseg osnovnoga zdravstvenog osiguranja određen je odredbama ovoga
Zakona i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.
Osnovno zdravstveno osiguranje je obvezno.
Osnovno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno
osiguranje (u daljem tekstu: Zavod).
Dopunskim zdravstvenim osiguranjem osigurava se osiguranim osobama
Zavoda plaćanje razlike u vrijednosti zdravstvenih usluga koje u okviru
osnovnoga zdravstvenog osiguranja ne podmiruje Zavod.
U okviru privatnoga zdravstvenog osiguranja osigurane osobe Zavoda mogu
se osigurati i na druga prava iz zdravstvenog osiguranja koja nisu obuhvaćena
osnovnim zdravstvenim osiguranjem.
Dopunsko zdravstveno osiguranje provodi Zavod i društva za osiguranje (u
daljnjem tekstu: osiguravatelji).
Privatno zdravstveno osiguranje provode osiguravatelji.
Dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje je dobrovoljno.
II. OSNOVNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Članak 3.
Osiguranim osobama kojima se osiguravaju prava i obveze koje proizlaze
iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja u smislu ovoga Zakona, smatraju se
osiguranici, članovi obitelji osiguranika i druge osobe osigurane u određenim
okolnostima.
Članak 4.
Prava i obveze koje pripadaju
osiguranim osobama iz članka 3. ovoga Zakona i propisima donesenim na temelju
ovoga Zakona ne mogu se prenositi na druge osobe niti nasljeđivati.
Iznimno od odredbe stavka 1.
ovoga članka, nasljeđivati se mogu prava na novčana primanja koja su dospjela
za isplatu, a ostala su neisplaćena zbog smrti osigurane osobe.
1. OSIGURANE OSOBE
Osiguranici
Članak 5.
Prema ovom Zakonu osiguranici su:
1. osobe koje su u radnom odnosu u pravnoj ili kod fizičke osobe na
području Republike Hrvatske,
2. osobe u radnom odnosu u
pravnoj ili kod fizičke osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, upućene na
rad ili stručno usavršavanje u inozemstvo, ako nemaju zdravstveno osiguranje
stranog nositelja zdravstvenog osiguranja,
3. osobe na radu u kućanstvu
osiguranika koji se nalazi na radu u inozemstvu, ako nemaju zdravstveno
osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja,
4. osobe koje su izabrane ili
imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti, odnosno
jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju
plaću,
5. osobe zaposlene u stranim
predstavništvima i podružnicama ili međunarodnim organizacijama i ustanovama sa
sjedištem u Republici Hrvatskoj,
6. osobe zaposlene u stranim
konzularnim i diplomatskim predstavništvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj,
7. osobe s prebivalištem u
Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju
zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje
nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno
međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju,
8. osobe koje se nakon
završenog obrazovanja nalaze na obveznom praktičnom radu ako rade s punim
radnim vremenom i osobe koje rade kao volonteri,
9. osobe koje na području
Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost i osobe koje samostalno u
obliku zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost,
10. poljoprivrednici koji u Republici Hrvatskoj obavljaju poljoprivrednu
djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, poljoprivrednici koji su svoje poljoprivredno
zemljište dali u zakup i osobe koje su uzele poljoprivredno zemljište u zakup
te članovi poljoprivrednog gospodarstva koji u okviru tog gospodarstva obavljaju
poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako nisu obveznici
poreza na dodanu vrijednost i ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi
kao osiguranici,
11. korisnici mirovine i korisnici prava na profesionalnu rehabilitaciju
po propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske, ako imaju
prebivalište u Republici Hrvatskoj,
12. korisnici mirovine i invalidnine s prebivalištem ili trajnim
nastanjenjem u Republici Hrvatskoj koji to pravo ostvaruju isključivo od
stranog nositelja mirovinskog i invalidskog osiguranja, ako međunarodnim
ugovorom nije drukčije određeno,
13. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje nisu zdravstveno
osigurane po drugoj osnovi i koje su prijavljene u Zavodu, ako su:
a) se prijavile u roku od 30 dana nakon prestanka radnog odnosa,
obavljanja djelatnosti ili nakon prestanka primanja naknade plaće na koju imaju
pravo prema ovom Zakonu ili prema propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
b) se prijavile u roku od 30
dana nakon odsluženja vojnog roka ili nakon prestanka nesposobnosti za rad zbog
koje su otpuštene s te vojne službe,
c) se prijavile u roku od 30
dana nakon otpuštanja iz ustanove za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija,
iz zdravstvene ili druge specijalizirane ustanove, ako je bila primijenjena
sigurnosna mjera obveznoga psihijatrijskog liječenja u zdravstvenoj ustanovi
ili obveznog liječenja alkoholičara i narkomana,
d) se prijavile u roku od 30
dana po povratku u Republiku Hrvatsku pod uvjetom da su u času odlaska u
inozemstvo bile zdravstveno osigurane u Republici Hrvatskoj,
e) se prijavile u roku od 90
dana nakon isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje,
f) se prijavile u roku od 90 dana nakon odsluženja vojnog roka, odnosno
od dana prestanka nesposobnosti zbog bolesti radi koje su otpuštene s te vojne
službe, pod uvjetom da su na služenje vojnog roka stupile u roku od 60 dana od
isteka školske godine u kojoj su završile redovito školovanje,
g) osobe na stručnom osposobljavanju ili prekvalifikaciji koje
organizira Hrvatski zavod za zapošljavanje,
14. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje nisu zdravstveno
osigurane po drugoj osnovi i koje su navršile 18 godina života, ako se u roku
od 30 dana od dana navršenih 18 godina života prijave Zavodu,
15. učenici srednjih škola i redoviti studenti visokih učilišta koji su
državljani i imaju prebivalište, odnosno boravište u Republici Hrvatskoj a
nisu zdravstveno osigurani kao članovi obitelji osiguranika, dok imaju svojstvo
učenika, odnosno redovitog studenta,
16. supružnik umrlog osiguranika koji nakon smrti supružnika nije stekao
pravo na obiteljsku mirovinu ako se prijavi Zavodu u roku od 90 dana nakon
smrti supružnika i ako nema drugu osnovu osiguranja,
17. osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su prema propisima
o školovanju izgubile status učenika, odnosno redovitog studenta ili su
prekinule redovito školovanje, ako su se prijavile Zavodu u roku od 30 dana od
dana gubitka statusa učenika ili redovitog studenta, odnosno od dana prekida
školovanja i ako pravo na zdravstveno osiguranje ne mogu ostvariti po drugoj
osnovi,
18. osobe s prebivalištem u
Republici Hrvatskoj kojima je priznato svojstvo ratnoga vojnog ili civilnog
invalida i mirnodopskog vojnog invalida, odnosno status korisnika obiteljske
invalidnine sukladno Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, ako nisu
zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,
19. hrvatski branitelji iz
Domovinskog rata, ako nemaju drugu osnovu osiguranja,
20. osobe koje pružaju njegu
i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata s oštećenjem
organizma 100% I. grupe, ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,
21. osobe s prebivalištem u
Republici Hrvatskoj koje su bile korisnici zdravstvene zaštite po Zakonu o
osnovnim pravima vojnih invalida i obitelji palih boraca (»Narodne novine«, br.
53/91.), Zakonu o invalidskom dodatku i drugim pravima vojnih invalida
(»Narodne novine«, br. 75/85., 55/86. i 57/89.), Zakonu o zaštiti boraca
narodnooslobodilačkog rata (»Narodne novine«, br. 57/85., 55/86. i 57/89.),
Zakonu o zaštiti žrtava fašističkog terora i građanskih žrtava rata (»Narodne
novine«, br. 57/85., 55/86., 27/88. i 57/89.), Zakonu o posebnoj novčanoj
naknadi borcima narodnooslobodilačkog rata i predratnim revolucionarima
(»Narodne novine«, br. 52/78., 48/80., 20/86. i 27/88.) i po Uredbi o zaštiti
žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji (»Narodne novine«,
br. 52/91.) ako nisu zdravstveno osigurane po drugoj osnovi,
22. osobe na odsluženju
vojnog roka (ročnici) te pričuvnici za vrijeme obavljanja službe u oružanim
snagama Republike Hrvatske, ako nisu osigurane po drugoj osnovi,
23. osobe koje su prekinule
rad zbog toga što ih je pravna ili fizička osoba uputila na obrazovanje,
stručno usavršavanje ili poslijediplomski studij,
24. osobe koje je pravna ili
fizička osoba prije stupanja u radni odnos uputila kao svoje stipendiste na
praktičan rad u drugu pravnu osobu ili kod fizičke osobe radi stručnog
osposobljavanja ili usavršavanja,
25. osobe upućene u
inozemstvo u sklopu međunarodne tehničko-prosvjetne i kulturne suradnje.
Članovi obitelji osiguranika
Članak 6.
Prema ovom Zakonu, članovi obitelji osiguranika su:
1. supružnik (bračni i izvanbračni, sukladno propisima o obiteljskim
odnosima),
2. djeca (rođena u braku,
izvan braka ili posvojena, pastorčad) i druga djeca bez roditelja, ako ih
osiguranik uzdržava,
3. roditelji (otac, majka,
očuh, maćeha i posvojitelj) osiguranika ako ih osiguranik uzdržava,
4. unuci, braća, sestre, djed
i baka ako su nesposobni za samostalan život i rad, ako nemaju sredstava za
uzdržavanje i ako ih osiguranik uzdržava.
Članovi obitelji osiguranika
iz stavka 1. ovoga članka stječu pravo po osnovi ovoga Zakona pod uvjetom da
isto pravo ne mogu ostvariti po nekoj od osnova iz članka 5. ovoga Zakona te da
imaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske, ako međudržavnim ugovorom
nije drukčije određeno.
Zavod će provedbenim propisom
utvrditi uvjete pod kojima se smatra da je osoba iz stavka 1. ovoga članka
nesposobna za samostalan život i rad i nema vlastitih sredstava za uzdržavanje.
Članak 7.
Supružnik rastavom braka
zadržava status osigurane osobe Zavoda kao član obitelji supružnika od kojeg se
rastao:
1. ako je sudskom odlukom
stekao pravo na uzdržavanje, dok traje uzdržavanje,
2. ako je u času rastave
braka bio potpuno i trajno nesposoban za rad sukladno propisima o mirovinskom
osiguranju,
3. ako je sudskom odlukom o
rastavi braka odlučeno da će djeca živjeti s njim, dok djeca ostvaruju pravo na
uzdržavanje sukladno propisima o obiteljskim odnosima.
Osobe iz stavka 1. ovog
članka ostvaruju pravo pod uvjetom da nemaju drugu osnovu osiguranja i ako se
prijave Zavodu u roku od 90 dana od pravomoćnosti odluke o rastavi braka,
odnosno od donošenja pravomoćne presude o uzdržavanju.
Članak 8.
Djeca osiguranika su
zdravstveno osigurana do navršene 18. godine života, a ako su na srednjem,
odnosno visokom školovanju, do kraja redovitog školovanja, odnosno najduže do
navršene 26. godine života.
Pod redovitim školovanjem
smatra se školovanje do svršetka dodiplomskog studija.
Iznimno od odredbe stavka 1.
ovoga članka djeca osiguranika koja su zbog bolesti ili ozljede prekinula
redovito školovanje, imaju pravo na zdravstveno osiguranje i za vrijeme
trajanja bolesti, odnosno ozljede.
Djeci osiguranika iz stavka
3. ovoga članka kao i djeci osiguranika koja su zbog služenja vojnog roka
prekinula redovito školovanje, produžava se korištenje prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja za vrijeme nastavka redovitog školovanja za onoliko vremena
koliko je trajao prekid redovitog školovanja.
Djeca osiguranika koja
postanu potpuno i trajno nesposobna za rad sukladno posebnim propisima prije
navršene 18. godine života, odnosno za vrijeme trajanja redovitog školovanja,
imaju pravo na zdravstveno osiguranje za sve vrijeme trajanja te nesposobnosti.
Pravo na zdravstveno
osiguranje tijekom trajanja nesposobnosti pripada i djeci osiguranika koja
postanu potpuno i trajno nesposobna za rad, sukladno posebnim propisima,
poslije isteka razdoblja iz stavka 4. ovoga članka, ako ih osiguranik uzdržava.
Djeca koja imaju jednog ili
oba roditelja, a koje je osiguranik uzeo na uzdržavanje, imaju pravo na
zdravstveno osiguranje ako se roditelji te djece zbog svojega zdravstvenog
stanja ili drugih razloga ne mogu brinuti o djeci i njihovom uzdržavanju.
Članak 9.
Državljani Republike Hrvatske
zaposleni u inozemstvu kod stranog poslodavca obvezni su zdravstveno osigurati
na osnovno zdravstveno osiguranje članove svoje obitelji (supružnika i djecu)
koji nisu zdravstveno osigurani kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja,
a bili su prije njegova odlaska u inozemstvo zdravstveno osigurani u Republici
Hrvatskoj.
Druge osobe osigurane u određenim okolnostima
Članak 10.
Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje su nesposobne za
samostalan život i rad i nemaju sredstava za uzdržavanje obvezno se osiguravaju
na zdravstveno osiguranje u opsegu utvrđenom za članove obitelji osiguranika,
ako isto ne mogu ostvariti po drugoj osnovi.
Mjerila i postupak utvrđivanja nesposobnosti za samostalan život i rad i
nedostatka sredstava za uzdržavanje iz stavka 1. ovoga članka, propisat će
ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra nadležnog
za zdravstvo.
Osiguranje prema odredbi stavka 1. ovoga članka traje za sve vrijeme dok
se ne promijene okolnosti na osnovi kojih je utvrđeno.
Članak 11.
Osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje zdravstveno osiguranje
ne ostvaruju po drugoj osnovi obvezne su se osigurati na osnovno zdravstveno
osiguranje u opsegu utvrđenom za članove obitelji.
Osobe iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju pravo na zdravstveno
osiguranje, pod uvjetom da je uplaćen doprinos za osnovno zdravstveno
osiguranje od dana prestanka ranijeg svojstva osigurane osobe, odnosno najmanje
šest mjeseci unatrag.
Članak 12.
Prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja u opsegu u kojem pripada osiguranicima imaju i:
1. osobe koje sudjeluju u
organiziranim javnim radovima u Republici Hrvatskoj,
2. osobe koje ispunjavaju
obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili obvezu sudjelovanja u službi
motrenja i obavješćivanja,
3. osobe koje kao članovi
operativnih sastava dobrovoljnih vatrogasnih organizacija obavljaju zadatke
gašenja požara, zaštite i spašavanja u slučaju drugih nepogoda, pri
osposobljavanju, osiguranju na mjestima gdje postoji požarna opasnost, a na
javnim priredbama zadatke u sklopu javnih nastupa i demonstracija s prikazom
vježbi te pri educiranju građana u protupožarnoj zaštiti,
4. korisnici novčane naknade
za tjelesno oštećenje prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako nemaju
pravo na zdravstvenu zaštitu po drugoj osnovi. U tom slučaju zdravstvena
zaštita im pripada samo kada je u svezi s ozljedom ili bolešću koja je
prouzročila tjelesno oštećenje po kojem im pripada pravo na novčanu naknadu za
to oštećenje.
Članak 13.
Prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti imaju i:
1. učenici, naučnici i
studenti koji sudjeluju na praktičnoj nastavi, praktičnom radu i na stručnim
putovanjima,
2. osobe koje su nakon
završenog školovanja na praktičnom radu bez obzira primaju li za taj rad
naknadu,
3. djeca i mladež sa
smetnjama u tjelesnom i duševnom razvoju na praktičnoj nastavi ili na obveznom
praktičnom radu u pravnoj osobi za osposobljavanje,
4. osobe koje ispunjavaju obvezu sudjelovanja u civilnoj zaštiti ili
obvezu sudjelovanja u službi motrenja i obavješćivanja,
5. osobe koje pomažu redarstvenim službama u obavljanju poslova iz
njihove nadležnosti,
6. osobe koje sudjeluju u organiziranim javnim radovima, u akcijama spašavanja
ili u zaštiti i spašavanju u slučaju prirodnih i drugih nepogoda,
7. osobe koje na poziv državnih i drugih ovlaštenih tijela obavljaju
dužnosti u interesu Republike Hrvatske,
8. športaši, treneri ili organizatori u sklopu organizirane športske
djelatnosti,
9. osobe koje kao članovi gorske spasilačke službe ili ronioci obavljaju
zadatke spašavanja života ili otklanjanja, odnosno sprječavanja opasnosti koje
neposredno ugrožavaju život ili imetak građana,
10. osobe koje kao članovi terenskih sastava sudjeluju u spašavanju i
zdravstvenoj zaštiti u prirodnim i drugim nepogodama i nesrećama (poplave,
potresi i sl.).
2. PRAVA IZ OSNOVNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Članak 14.
Prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja prema ovom Zakonu obuhvaćaju:
1. pravo na zdravstvenu zaštitu,
2. prava na novčane naknade.
Prava na zdravstvenu zaštitu
Članak 15.
Pravo osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog
osiguranja u utvrđenom opsegu obuhvaća:
1. primarnu zdravstvenu
zaštitu,
2. specijalističko-konzilijarnu
zdravstvenu zaštitu,
3. bolničku zdravstvenu
zaštitu,
4. pravo na korištenje
lijekova koji se nalaze na listi lijekova Zavoda,
5. pravo na
stomatološko-protetsku pomoć i stomatološko-protetske nadomjeske,
6. pravo na korištenje
ortopedskih i drugih pomagala,
7. pravo na korištenje
zdravstvene zaštite u inozemstvu.
Pravo osiguranih osoba na
zdravstvenu zaštitu iz stavka 1. točke 1. – 6. ovoga članka osigurava se
provedbom mjera zdravstvene zaštite.
Mjere zdravstvene zaštite iz
stavka 2. ovoga članka utvrđuju se na temelju plana i programa mjera
zdravstvene zaštite koje donosi ministar nadležan za zdravstvo na prijedlog
Zavoda i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a sukladno osiguranim
financijskim sredstvima te raspoloživim zdravstvenim kapacitetima.
Zdravstvena zaštita iz stavka
1. točke 1. – 5. ovoga članka pruža se osiguranim osobama u zdravstvenim
ustanovama i kod privatnih zdravstvenih djelatnika s kojima je Zavod sklopio
ugovor o pružanju zdravstvene zaštite.
Provedbene propise o pravima,
uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu iz stavka 1.
točke 7. ovoga članka donijet će Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za
zdravstvo.
Članak 16.
Osigurane osobe imaju pravo
na ortopedska i druga pomagala i stomatološko-protetske nadomjestke, ako
ispunjavaju uvjet prethodnoga osnovnoga zdravstvenog osiguranja u Zavodu u
trajanju od najmanje 6 mjeseci neprekidno, odnosno 9 mjeseci s prekidima u
posljednje dvije godine prije nastupa osiguranog slučaja.
Osigurane osobe zdravstvenu
zaštitu iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju u opsegu, na način i po postupku
utvrđenom općim aktom Zavoda.
Članak 17.
Pravo na zdravstvenu zaštitu
obuhvaćeno osnovnim zdravstvenim osiguranjem iz članka 15. stavka 1. ovoga
Zakona osigurava se pod jednakim uvjetima za sve osigurane osobe Zavoda.
Osiguranim osobama Zavoda u
ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja
utvrđenog programom mjera zdravstvene zaštite iz članka 15. stavka 3. ovoga
Zakona Zavod osigurava plaćanje zdravstvenih usluga, ako posebnim zakonom nije
drukčije propisano:
1. u cijelosti za:
– preventivnu zdravstvenu
zaštitu djece, školske djece i studenata na redovnom školovanju i odraslih
osoba izuzev preventivnih pregleda koje na temelju zakona i drugih propisa osiguravaju
poslodavci ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
– kurativnu zdravstvenu
zaštitu i medicinsku rehabilitaciju djece, učenika i studenata na redovnom
školovanju,
– ortopedska i druga pomagala
djeci do 18. godine života, sukladno općem aktu Zavoda,
– preventivnu i kurativnu
zdravstvenu zaštitu odraslih osoba na razini primarne zdravstvene zaštite, a
koja nije točkom 2. – 6. ovoga stavka drukčije uređena,
– preventivnu i kurativnu
zdravstvenu zaštitu žena u svezi s planiranjem obitelji, praćenjem trudnoće i
poroda,
– preventivnu i kurativnu
stomatološku zdravstvenu zaštitu djece do 18 godina i trudnica,
– preventivnu i kurativnu
zdravstvenu zaštitu u svezi s HIV infekcijama i ostalim zaraznim bolestima za
koje je zakonom određeno provođenje mjera za sprječavanje njihova širenja,
– obvezno cijepljenje,
imunoprofilaksu i kemoprofilaksu,
– laboratorijsku, radiološku
i drugu dijagnostiku na razini primarne zdravstvene zaštite,
– medicinski neophodnu
bolničku zdravstvenu zaštitu, osim troškova smještaja i prehrane iz točke 3. i
4. ovoga stavka,
– troškove smještaja i
prehrane u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti za liječenje kroničnih
psihijatrijskih bolesnika,
– kemo i radioterapiju,
– zdravstvenu zaštitu u svezi
s transplantacijom organa,
– hitnu medicinsku pomoć,
– hitnu stomatološku pomoć,
– hitni medicinski prijevoz,
– kućne posjete za akutna
stanja,
– kućno liječenje,
– patronažnu zdravstvenu
skrb,
– sanitetski prijevoz za
posebne kategorije bolesnika sukladno općem aktu koji donosi ministar nadležan
za zdravstvo,
– lijekove s liste lijekova
Zavoda kada se koriste za bolničko liječenje i lijekove koji se propisuju na
recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osim lijekova iz točke 3., 5. i 6.
ovoga stavka,
– zdravstvenu zaštitu i
medicinsku rehabilitaciju za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti,
uključujući ortopedska i druga pomagala sukladno općem aktu Zavoda,
– zdravstvenu njegu u kući
bolesnika.
2. najmanje 85% vrijednosti
za:
–
specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu uključivo i dnevnu bolnicu i
kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osim fizikalne medicine i rehabilitacije,
– specijalističku
dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite,
– ortopedska i druga pomagala
određena općim aktom Zavoda,
– liječenje u inozemstvu
sukladno općem aktu Zavoda,
– fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju u kući bolesnika,
–
specijalističko-konzilijarnu stomatološku zdravstvenu zaštitu odraslih osoba
u parodontologiji,
–
specijalističko-konzilijarnu stomatološku zdravstvenu zaštitu odraslih osoba u
oralnoj kirurgiji.
3. najmanje 75% vrijednosti
za:
– troškove smještaja i
prehrane u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti za liječenje kroničnih bolesti,
– lijekove s liste lijekova
Zavoda koji se propisuju na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osim
lijekova iz točke 1., 5. i 6. ovoga stavka,
– stomatološku zdravstvenu
zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici za osobe iznad 70 godina starosti.
4. najmanje 70% vrijednosti
za:
–
specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u fizikalnoj medicini i
rehabilitaciji,
– troškove smještaja i
prehrane u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti za liječenje akutnih bolesti.
5. najmanje 50% vrijednosti
za:
– stomatološku zdravstvenu
zaštitu u mobilnoj i fiksnoj protetici odraslih osoba,
– lijekove s liste lijekova
Zavoda koji se propisuju na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osim
lijekova iz točke 1., 3. i 6. ovoga stavka.
6. najmanje 25% vrijednosti
za:
– lijekove s liste lijekova
Zavoda koji se propisuju na recept u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osim
lijekova iz točke 1., 3. i 5. ovoga stavka.
Osiguranim osobama Zavoda – dobrovoljnim davateljima krvi s preko
100 davanja te osiguranim osobama Zavoda – donatorima organa u korist osigurane
osobe Zavoda za slučajeve iz točki 2. – 6. stavka 2. ovoga članka Zavod
osigurava plaćanje zdravstvenih usluga u iznosu 5% većem od predviđenih.
Opseg prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog
osiguranja utvrđenog programom mjera zdravstvene zaštite za svaku kalendarsku
godinu određuje Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministra nadležnog za
zdravstvo u postocima za točke 2. – 6. stavka 2. ovoga članka.
Postoci iz točke 2. – 6. stavka 2. ovoga članka mogu se
razlikovati za pojedine vrste zdravstvenih usluga ili pojedine bolesti.
Osiguranim osobama Zavoda u okviru zdravstvene zaštite iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja ne osigurava se plaćanje troškova
zdravstvenih usluga koje su pružene na način i po postupku koji nije propisan
ovim Zakonom, odnosno podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,
kao i za:
– eksperimentalno liječenje,
eksperimentalne medicinske proizvode, pomagala i lijekove koji su u fazi
kliničkih ispitivanja,
– zahvate estetske rekonstruktivne kirurgije, osim za estetsku
rekonstrukciju kongenitalnih anomalija, rekonstrukciju dojke nakon
mastektomije, estetsku rekonstrukciju nakon teških ozljeđivanja,
– liječenje dobrovoljno stečenog steriliteta,
– kirurško liječenje pretilosti,
– liječenje medicinskih komplikacija koje nastaju kao posljedica
korištenja zdravstvene zaštite izvan osnovnog osiguranja,
– specifičnu zdravstvenu zaštitu radnika koja se ostvaruje na temelju
ugovora između poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima
djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatoj praksi.
Članak 18.
Razliku do pune vrijednosti
prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka 17.
ovoga Zakona snosi osigurana osoba sama, odnosno osiguravatelj s kojim je
osigurana osoba sklopila ugovor o dopunskom zdravstvenom osiguranju za navedenu
razliku.
Sredstva za razliku iz stavka
1. ovoga članka za osigurane osobe iz članka 5. stavka 1. točke 13., 14., 16. –
22. te članka 12. ovoga Zakona osigurava Republika Hrvatska.
Ako za osigurane osobe iz
članka 12. ovoga Zakona sredstva za razliku iz stavka 1. ovoga članka ne
osigurava Republika Hrvatska, osigurat će je jedinice područne (regionalne)
samouprave.
Iznimno od odredbe članka 17.
stavka 2. točke 2. ovoga Zakona u cijelosti je zajamčeno plaćanje zdravstvene
zaštite na teret sredstava Zavoda u slučajevima liječenja osiguranih osoba koje
nisu osigurane na dopunsko zdravstveno osiguranje i to:
– djece do 18. godine života,
– osoba s invaliditetom i
drugih osoba kojima se priznaje pomoć druge osobe u obavljanju većine ili svih
životnih funkcija prema posebnim propisima; osoba koje imaju najmanje 80%
tjelesnog oštećenja prema propisima o mirovinskom osiguranju, odnosno prema
Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih
obitelji ili prema drugom posebnom zakonu kao i tjelesno hendikepiranih osoba,
– hrvatskih ratnih vojnih
invalida Domovinskog rata čije je oštećenje organizma posljedica ranjavanja
sudjelovanjem u Domovinskom ratu,
– osoba čiji prihod po članu
obitelji u pojedinoj kalendarskoj godini ne prelazi iznos utvrđen posebnim
zakonom.
Članak 19.
Standarde i normative te
iznos potrebnih sredstava za zdravstvenu zaštitu kao i način ostvarivanja prava
osiguranih osoba na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja u
opsegu iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona, za svaku kalendarsku godinu donosi
Upravno vijeće Zavoda uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, po
prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora.
PRAVA IZ OSNOVNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I
PROFESIONALNE BOLESTI
Članak 20.
Osiguranicima iz članka 5. točke 1. – 10., točke 22., 24. i 25., članka
12. točke 1., 2. i 3. te članka 13. ovoga Zakona u okviru osnovnoga
zdravstvenog osiguranja osigurava se za slučaj ozljede na radu ili profesionalne
bolesti u cijelosti:
1. zdravstvena zaštita i provođenje mjera radi otkrivanja i sprječavanja
ozljeda na radu i profesionalne bolesti,
2. sve vrste medicinske pomoći i ortopedskih pomagala radi liječenja i
medicinske rehabilitacije od posljedica ozljede na radu i profesionalne bolesti
radi uspostavljanja radne sposobnosti,
3. naknada troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite
i rehabilitacije prouzročene ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću,
4. naknada plaće za sve vrijeme trajanja bolovanja prouzročenog
ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću.
Pod ozljedom na radu, odnosno profesionalnom bolešću, u smislu ovoga
Zakona, smatra se ozljeda, odnosno bolest sukladno propisima o mirovinskom
osiguranju.
Postupak, način, uvjete i rokove utvrđivanja i ostvarivanja prava i
obveza s osnove ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti Zavod će
propisati općim aktom.
Novčane naknade
Članak 21.
Osiguranici u okviru osnovnoga zdravstvenog osiguranja imaju pravo na:
– naknadu plaće za vrijeme bolovanja (u daljnjem tekstu: naknada plaće),
– naknadu troškova prijevoza u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite.
Pravo iz stavka 1. podstavka 2. ovoga članka pripada i drugim osiguranim
osobama.
Naknada plaće
Članak 22.
Pravo na naknadu plaće zbog
bolovanja pripada osiguranicima iz članka 5. točke 1. – 9. te točke 23. i 25.
ovoga Zakona pod uvjetom da ostvaruju plaću.
Pod bolovanjem u smislu ovoga
Zakona smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih
okolnosti.
Članak 23.
Pravo na naknadu plaće
pripada osiguraniku u svezi s korištenjem zdravstvene zaštite ako je:
1. privremeno nesposoban za
rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih
ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu,
2. privremeno nesposoban za
rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može
obaviti izvan radnog vremena osiguranika,
3. izoliran kao kliconoša ili
zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad
zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
4. određen za pratitelja
bolesnika upućenog na liječenje ili liječnički pregled u najbliže mjesto,
5. određen da njeguje
oboljelog supružnika ili dijete uz uvjete propisane ovim Zakonom,
6. privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s
trudnoćom i porođajem,
7. korisnik obveznoga
porodnog dopusta,
8. privremeno nesposoban za
rad zbog korištenja porodnog dopusta do jedne godine života djeteta,
posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne
godine života djeteta iz članka 59. stavka 1. Zakona o radu te prava na rad u
skraćenom radnom vremenu do tri godine života djeteta iz članka 59. stavka 3.
Zakona o radu, uz uvjete propisane ovim Zakonom,
9. korisnik dopusta zbog
trudnoće ili dojenja djeteta u slučaju iz članka 57. Zakona o radu,
10. odsutan s rada zbog
korištenja prava na stanku za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu.
11. privremeno nesposoban za
rad zbog korištenja porodnog dopusta do dvije godine života djeteta za
blizance, trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi.
Članak 24.
Naknadu plaće u svezi s
korištenjem zdravstvene zaštite iz članka 23. točke 1. i 2. ovoga Zakona
isplaćuje osiguraniku iz svojih sredstava:
1. pravna ili fizička osoba
za prvih 42 dana bolovanja kao i za vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u
inozemstvu na koji ga je uputila pravna ili fizička osoba ili je sam zaposlen u
inozemstvu,
2. pravna osoba za
profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno
pravna ili fizička osoba, za osiguranika – invalida rada za prvih sedam dana
bolovanja.
Članak 25.
Naknada plaće za vrijeme
bolovanja iz članka 23. točke 3. – 7. ovoga Zakona isplaćuje se osiguraniku na
teret sredstava Zavoda od prvog dana korištenja prava.
Naknadu plaće iz članka 23.
točke 8. – 11. ovoga Zakona Zavod isplaćuje osiguraniku na teret sredstava
državnog proračuna.
Naknadu plaće za vrijeme
bolovanja iz članka 23. točke 1. i 2. od 43. dana, odnosno 8. dana bolovanja i
točke 4. i 5. članka 23. ovoga Zakona obračunava i isplaćuje pravna, odnosno
fizička osoba, s time da je Zavod obvezan vratiti isplaćenu naknadu u roku od
45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat.
Iznimno, ako pravna, odnosno
fizička osoba nije u mogućnosti, iz razloga nelikvidnosti, isplatiti plaću,
odnosno naknadu plaće u trajanju od najmanje tri kalendarska mjeseca, isplatu
naknade plaće iz stavka 3. ovoga članka izvršit će Zavod.
Provedbene propise o načinu
ostvarivanja prava na naknadu plaće donijet će Zavod.
Članak 26.
Pravo na naknadu plaće za
vrijeme bolovanja radi njege supružnika i djeteta iz članka 23. točke 5. ovoga
Zakona s kojima osiguranik živi u zajedničkom kućanstvu traje za svaku utvrđenu
bolest najviše do 6 radnih dana, a za djecu do 7 godina starosti do 12 radnih
dana.
Iznimno, ako doktor medicine
primarne zdravstvene zaštite ocijeni da postoje opravdani razlozi vezani uz
zdravstveno stanje člana obitelji iz stavka 1. ovoga članka, može produljiti
trajanje prava na potrebu njege, ali najviše do 30 radnih dana za njegu djeteta
do 7 godina starosti te do 14 radnih dana za njegu djeteta iznad 7 godina
starosti, odnosno supružnika.
Ako je prema ocjeni doktora
medicine primarne zdravstvene zaštite zdravstveno stanje člana obitelji –
djeteta do 18. godine života takvo da duljina trajanja njege roditelja određena
u stavku 2. ovoga članka neće biti dostatna, potrebito trajanje njege određuje
liječničko povjerenstvo koje imenuje Zavod.
Pod zajedničkim kućanstvom u smislu stavka 1. ovoga članka smatra se
zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda obitelji.
Članak 27.
Naknada plaće za obvezni
porodni dopust utvrđuje se sukladno članku 37., članku 38. stavku 2. točki
3. i članku 39. ovoga Zakona s time da tako određena naknada ne može biti za
puno radno vrijeme niža od najnižeg iznosa naknade plaće za vrijeme korištenja
porodnog dopusta od 6 mjeseci do jedne godine života djeteta propisanog zakonom
o izvršavanju državnog proračuna niti viša od najvišeg iznosa naknade plaće
koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda iz članka 38. stavka 3. ovoga
Zakona.
Naknadu plaće za vrijeme
korištenja prava na porodni dopust do jedne godine života djeteta, porodnog
dopusta do dvije godine života djeteta za blizance, trojke, četvorke, odnosno
više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u skraćenom
radnom vremenu iz članka 23. točke 8. ovoga Zakona, dopusta iz članka 23. točke
9. ovoga Zakona, stanke za dojenje djeteta iz članka 23. točke 10. ovoga Zakona
Zavod isplaćuje u visini utvrđenoj zakonom o izvršavanju državnog proračuna.
Članak 28.
U slučaju stečajnog postupka
poslodavca naknadu plaće zbog bolovanja iz članka 23. točke 1. i 2., kada se
naknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda te točke 4. i 5. članka 23. ovoga
Zakona osiguraniku isplaćuje Zavod.
Članak 29.
U slučaju kada osiguraniku
pravna, odnosno fizička osoba nije utvrdila naknadu plaće na način i u visini
utvrđenoj ovim Zakonom i provedbenim propisom donesenim na temelju ovoga Zakona
u roku od 60 dana, osiguranik ima pravo uložiti prigovor Zavodu. Zavod će
obračunati naknadu plaće i obračun dostaviti osiguraniku i pravnoj, odnosno
fizičkoj osobi u roku od 30 dana.
Pravna, odnosno fizička osoba
dužna je osiguraniku isplatiti naknadu plaće sukladno obračunu koji je dostavio
Zavod.
Članak 30.
Naknada plaće za vrijeme
bolovanja pripada osiguraniku od prvog dana bolovanja i traje za sve vrijeme
bolovanja.
Naknada plaće pripada
osiguraniku samo za dane, odnosno sate, za koje bi osiguranik imao pravo na
plaću, odnosno naknadu plaće prema propisima o radu, osim u slučaju iz članka
33. stavka 5. ovoga Zakona.
U vrijeme odsutnosti
osiguranika s rada bez naknade plaće (neplaćeni dopust i sl.), kao i u slučaju
kada osiguranik nema obvezu rada, a poslodavac mu isplaćuje plaću, a za
slučajeve iz članka 23. ovoga Zakona, osiguraniku pripada naknada plaće po
isteku takve odsutnosti, ako u to vrijeme još postoji nesposobnost za rad.
Članak 31.
Pravo osiguranika na bolovanje utvrđuje izabrani doktor medicine
primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj
praksi.
Izabrani doktor iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje dužinu trajanja
bolovanja ovisno o vrsti bolesti, a najdulje do roka utvrđenog propisom koji na
prijedlog Hrvatske liječničke komore, odnosno Hrvatske stomatološke komore
donosi ministar nadležan za zdravstvo, po prethodno pribavljenom mišljenju
stručnih društava Hrvatskoga liječničkog zbora.
Nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka pravo na bolovanje i
duljinu trajanja bolovanja osiguranika utvrđuje liječničko povjerenstvo
Zavoda.
Izabrani doktor dužan je prekinuti bolovanje osiguranika i prije roka
koji je utvrdilo liječničko povjerenstvo Zavoda ako utvrdi da se zdravstveno
stanje osiguranika poboljšalo tako da može nastupiti na rad.
Nadzor nad korištenjem
bolovanja sukladno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona obavlja Zavod.
Poslodavac osiguranika može
zahtijevati od Zavoda kontrolu opravdanosti bolovanja za sve vrijeme trajanja
bolovanja osiguranika.
Članak 32.
Osiguranik ima pravo u roku
od 8 dana staviti prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite o pravu na korištenje bolovanja liječničkom povjerenstvu
Zavoda.
Osiguranik nezadovoljan
ocjenom, nalazom i mišljenjem liječničkog povjerenstva Zavoda može tražiti izdavanje
rješenja u upravnom postupku.
U drugostupanjskom upravnom
postupku ocjenu, nalaz i mišljenje daje više liječničko povjerenstvo Zavoda.
Članak 33.
Ako bolovanje traje
neprekidno 6 mjeseci, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite
obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koje
donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.
Iznimno od odredbe stavka 1.
ovoga članka ako je za pojedinu vrstu bolesti propisom iz članka 31. stavka 2.
ovoga Zakona utvrđen rok za najdulje trajanje bolovanja preko 6 mjeseci,
izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite nakon isteka tog roka
obvezan je uputiti osiguranika nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja koje
donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.
Osiguranik u okviru osnovnoga
zdravstvenog osiguranja ima pravo na naknadu plaće sve dok izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda
ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok nije pravomoćnim rješenjem nadležnog
tijela utvrđena invalidnost osiguranika, a najdulje do navršenih 8 mjeseci
neprekidnog bolovanja.
Iznimno od odredbe stavka 3.
ovoga članka, ako je za pojedinu vrstu bolesti propisom iz članka 31. stavka 2.
ovoga Zakona utvrđen rok za najdulje trajanje bolovanja preko 6 mjeseci,
osiguranik ima pravo na naknadu plaće najdulje 2 mjeseca od dana kada je upućen
nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja radi ocjene radne sposobnosti i
invalidnosti.
Osiguranik iz stavka 1. i 2.
ovoga članka kojem je konačnim rješenjem utvrđena invalidnost ima pravo na 50%
naknade plaće od konačnosti rješenja sve do pravomoćnosti rješenja o
invalidnosti osiguranika koju isplaćuje Zavod.
Članak 34.
Osiguraniku kojem je za vrijeme trajanja bolovanja prestao radni odnos,
odnosno obavljanje djelatnosti osobnim radom, pripada naknada plaće, još
najviše 30 dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti
osobnim radom.
Iznimno, ako se osiguranik
ozlijedio na radu ili obolio od profesionalne bolesti, pripada mu naknada plaće
za vrijeme bolovanja zbog te ozljede, odnosno profesionalne bolesti i nakon
prestanka radnog odnosa, sve dok ponovno nije radno sposoban, odnosno do
konačne ocjene radne sposobnosti ili invalidnosti.
Za vrijeme bolovanja zbog
bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem, korištenja obveznoga
porodnog dopusta, korištenja porodnog dopusta do jedne godine života djeteta,
porodnog dopusta do dvije godine života djeteta za blizance, trojke, četvorke,
odnosno više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta, prava na rad u
skraćenom radnom vremenu do jedne godine života djeteta iz članka 59. stavka 1.
Zakona o radu te prava na rad u skraćenom radnom vremenu do tri godine života
djeteta iz članka 59. stavka 3. Zakona o radu, dopusta iz članka 57. Zakona o
radu, korištenja stanke za dojenje djeteta iz članka 60. Zakona o radu
osiguraniku koji koristi jedno od navedenih prava pripada pravo na naknadu
plaće i po prestanku radnog odnosa do isteka korištenja istog prava.
Članak 35.
Osiguraniku pripada pravo na
naknadu plaće i dok se nalazi u pritvoru, pod uvjetima i na način propisanim
ovim Zakonom i općim aktom Zavoda.
Članak 36.
Osiguranik nema pravo na
naknadu plaće ako:
– je svjesno prouzročio
privremenu nesposobnost za rad,
– ne izvijesti izabranog
doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je obolio u roku od tri dana
nakon početka bolesti, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga
koji ga je u tome onemogućio,
– namjerno sprječava
ozdravljenje, odnosno osposobljavanje,
– za vrijeme bolovanja radi,
– se bez opravdanog razloga
ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog doktora medicine primarne
zdravstvene zaštite, odnosno liječničkog povjerenstva Zavoda,
– izabrani doktor medicine
primarne zdravstvene zaštite, tijelo Zavoda ovlašteno za kontrolu bolovanja,
odnosno liječničko povjerenstvo Zavoda utvrdi da se ne pridržava uputa za
liječenje, odnosno bez suglasnosti izabranog doktora medicine otputuje iz
mjesta prebivališta,
– zlorabi pravo na korištenje
bolovanja na neki drugi način.
U slučajevima iz stavka 1.
ovoga članka osiguranik nema pravo na naknadu plaće od dana nastanka tih
slučajeva do dana njihova prestanka, odnosno prestanka posljedica njima
uzrokovanih.
Članak 37.
Naknada plaće određuje se od
osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku
isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj
na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu, neovisno na čiji se teret
isplaćuje, osim u slučaju kada je posebnim zakonom drukčije propisano.
U slučaju kad se osnovica za
naknadu ne može utvrditi prema stavku 1. ovoga članka, osnovicu za naknadu čini
plaća isplaćena do dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na
naknadu plaće, odnosno plaća pripadajuća prema ugovoru o radu, s tim da tako
određena osnovica ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja propisane
općim aktom Zavoda koja služi za obračun doprinosa za osnovno zdravstveno
osiguranje, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio
osigurani slučaj.
Kada osiguranik prima naknadu
plaće neprekidno dulje od tri mjeseca, osnovica za utvrđivanje naknade iz
stavka 1. ovoga članka povećava se sukladno porastu plaće zaposlenih u
Republici Hrvatskoj, ako je taj porast veći od 5%.
Naknada plaće prema stavku 3.
ovoga članka, pripada osiguraniku od prvoga dana idućeg mjeseca po isteku tri
mjeseca neprekidnog korištenja bolovanja, ako je ispunjen uvjet za povećanje
naknade.
Upravno vijeće Zavoda će
općim aktom pobliže propisati sadržaj i način povećanja osnovice za naknadu plaće
iz stavka 3. ovoga članka.
Članak 38.
Naknada plaće ne može biti
niža od 70% osnovice za naknadu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, s
time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od najnižeg
iznosa naknade plaće koju utvrđuje Zavod uz suglasnost Vlade Republike
Hrvatske.
Naknada plaće iznosi 100% od
osnovice za naknadu:
1. za vrijeme bolovanja zbog
ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odnosno zbog rane, ozljede ili
bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu,
2. za vrijeme bolovanja zbog
bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,
3. za vrijeme korištenja
obveznoga porodnog dopusta,
4. za vrijeme njege oboljelog
djeteta mlađeg od tri godine života,
5. za vrijeme bolovanja zbog
transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,
6. za vrijeme dok je
osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.
Visinu naknade plaće i najviši iznos naknade plaće koja se
isplaćuje na teret Zavoda utvrđuje Zavod.
Članak 39.
Naknada plaće pripada
osiguraniku u visini propisanoj ovim Zakonom, odnosno propisima i općim aktima
donesenim na temelju ovoga Zakona pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja
na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u
Zavodu na temelju radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno
obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje
6 mjeseci neprekidno ili 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine
(prethodno osiguranje).
Osiguraniku, koji ne
ispunjava uvjet prethodnog osiguranja iz stavka 1. ovoga članka, naknada plaće,
za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u najnižem iznosu naknade plaće
utvrđene općim aktom Zavoda, osim u slučaju ako je bolovanje uzrokovano
ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, odnosno u slučaju korištenja prava
na obvezni porodni dopust.
Naknada troškova prijevoza u svezi s korištenjem prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja
Članak 40.
U ostvarivanju prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja osigurane
osobe imaju pravo na naknadu troškova prijevoza.
Pod troškovima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se troškovi
prijevoza javnim prijevoznim sredstvima, korištenim na način i pod uvjetima
propisanim općim aktom Zavoda.
Članak 41.
Osigurane osobe imaju pravo na naknadu troškova prijevoza iz članka 40.
ovoga Zakona ako su od izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite,
zdravstvene ustanove ili Zavoda upućene ili pozvane u drugo mjesto radi
ostvarivanja prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja.
Naknada troškova prijevoza
pripada i za prijevoz umrle osigurane osobe koju je Zavod uputio na liječenje u
inozemstvo.
Naknada troškova prijevoza
pripada i za umrlu osobu – donatora organa u korist osigurane osobe Zavoda.
Članak 42.
Naknada troškova prijevoza iz
članka 40. ovoga Zakona pripada osiguranim osobama prema najkraćoj relaciji i
po najnižoj cijeni za redovna prijevozna sredstva javnog prometa.
Opće akte o načinu korištenja
prijevoza, vrsti prijevoznog sredstva i visini naknade troškova prijevoza i
načinu ostvarivanja naknade iz članka 40. i 41. ovoga Zakona donijet će Zavod.
Članak 43.
Pravo na naknadu troškova
prijevoza ima i pratitelj osigurane osobe ako izabrani doktor medicine primarne
zdravstvene zaštite utvrdi potrebu pratnje.
Smatra se da je djeci do 18.
godine života kao i osiguranim osobama iz članka 8. stavka 5. i 6. ovoga Zakona
potrebna pratnja.
3. FINANCIRANJE OSNOVNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
1. Izvori sredstava
Članak 44.
Prihodi osnovnoga zdravstvenog osiguranja su:
1) doprinosi osiguranika,
2) doprinosi poslodavaca,
3) doprinosi drugih obveznika plaćanja doprinosa utvrđenih ovim i drugim
zakonom,
4) posebni doprinos za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti,
5) posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,
6) prihodi iz državnog proračuna i proračuna jedinica područne
(regionalne) samouprave,
7) prihodi od dividendi, kamata i drugi prihodi.
Članak 45.
Izdaci osnovnoga zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju izdatke za:
1) zdravstvenu zaštitu,
2) naknade plaće zbog bolovanja,
3) naknade troškova prijevoza u svezi s ostvarivanjem prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja,
4) provedbu osnovnog zdravstvenog osiguranja,
5) rad tijela upravljanja Zavodom,
6) ostale izdatke.
Članak 46.
Izdaci osnovnoga zdravstvenog osiguranja u jednoj kalendarskoj godini
pokrivaju se prihodima u istoj kalendarskoj godini.
2. Doprinosi
Članak 47.
Osnovice i stope doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje utvrđuju se
sukladno posebnom zakonu.
Članak 48.
Iznimno od članka 47. ovoga
Zakona, za osobe osigurane u određenim okolnostima za slučaj ozljede na radu
ili profesionalne bolesti iz članka 13. ovoga Zakona doprinos se obračunava i
plaća na osnovicu koju utvrđuje Zavod.
Članak 49.
Ako je plaća koja služi kao
osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa niža od najniže osnovice
propisane za plaćanje doprinosa, doprinos se plaća od najniže osnovice,
neovisno o tome da li je plaća ostvarena za puno ili nepuno radno vrijeme.
Članak 50.
Za prava iz članka 15. stavka
1. točke 7. i članka 20. ovoga Zakona doprinosi se obračunavaju prema posebnoj
stopi, ako ovim Zakonom, odnosno propisom donesenim na temelju ovoga Zakona
nije drukčije određeno.
Stopa doprinosa za
ostvarivanje prava po osnovi ozljede na radu i profesionalne bolesti može se
utvrditi u različitim visinama za pojedine grane djelatnosti.
Članak 51.
Ako ovim ili posebnim zakonom
nije drukčije propisano, osnovice, način obračuna i plaćanja te visinu
doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje propisat će općim aktom Zavod.
3. Obveznici plaćanja doprinosa
Članak 52.
Obveznici plaćanja doprinosa
iz članka 44. točke 1. – 6. ovoga Zakona su:
1. poslodavci – za
osiguranike iz članka 5. točke 1. – 6., 8. i 23. – 25. ovoga Zakona,
2. osiguranici iz članka 5.
točke 9., 10. i 12. ovoga Zakona,
3. osiguranici – za osigurane
osobe iz članka 9. ovoga Zakona,
4. osigurane osobe iz članka
11. ovoga Zakona,
5. Hrvatski zavod za
mirovinsko osiguranje – za korisnike prava na profesionalnu rehabilitaciju iz
članka 5. točke 11. ovoga Zakona,
6. Republika Hrvatska za osiguranike iz članka 5. točke 13., 14., 16. –
22., članka 12. i 13. te članka 23. točke 8. – 10. te članka 10. i 58. ovoga
Zakona,
7. drugi obveznici plaćanja doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje
utvrđeni ovim ili posebnim zakonom, odnosno općim aktom Zavoda.
Članak 53.
Državljani Republike Hrvatske i stranci koji primaju mirovinu i
invalidninu isključivo od stranog nositelja osiguranja, ako međunarodnim
ugovorom nije drukčije određeno, sredstva za osnovno zdravstveno osiguranje
plaćaju Zavodu iz svojih sredstava.
Članak 54.
Sredstva za osnovno zdravstveno osiguranje učenika srednjih škola,
naučnika i redovitih studenata visokih učilišta iz članka 5. točke 15. ovoga
Zakona, uplaćuju ministarstva nadležna za poslove prosvjete i znanosti.
Članak 55.
Sredstva za osnovno
zdravstveno osiguranje osoba iz članka 12. i 13. ovoga Zakona uplaćuju pravne
ili fizičke osobe, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
odnosno Republika Hrvatska, kod kojih ili na poziv kojih te osobe obavljaju
određene poslove i zadatke.
Članak 56.
Sredstva za osnovno
zdravstveno osiguranje državljana Republike Hrvatske koji su zaposleni u
inozemstvu kao i članova njihovih obitelji, osiguravaju te osobe iz svojih
sredstava ako nisu osigurane kod stranog nositelja zdravstvenog osiguranja,
odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je
to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju.
Članak 57.
Sredstva za osnovno zdravstveno osiguranje članova obitelji osiguranika
iz članka 5. ovoga Zakona, osiguravaju se iz istih izvora sredstava iz kojih se
osiguravaju sredstva za osnovno zdravstveno osiguranje osiguranika, osim ako
ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 58.
Poljoprivrednik iz članka 5. točke 10. ovoga Zakona koji je navršio 65.
godina života oslobađa se plaćanja doprinosa za osnovno zdravstveno
osiguranje ako ispunjava uvjete koje propisom utvrđuje ministar nadležan za
poslove socijalne skrbi uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Članak 59.
Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu iz
članka 44. točke 5. ovoga Zakona, ako osigurana osoba nije osigurana kod
stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, uplaćuje tijelo državne uprave,
pravna ili fizička osoba koja je uputila osiguranu osobu u inozemstvo.
Doprinos iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se i za osiguranike u radnom
odnosu kod poslodavca koji obavlja djelatnost u inozemstvu, dok rade u
inozemstvu.
Obveznici plaćanja doprinosa iz stavka 1. i 2. ovoga članka mogu biti
oslobođeni plaćanja posebnog doprinosa pod uvjetom da djelatnost obavljaju u
državi s kojom Republika Hrvatska nema zaključen ugovor o socijalnom osiguranju
ili je međudržavnim ugovorom drukčije određeno, ako su zdravstvenu zaštitu u
inozemstvu osigurali o svojem trošku.
Posebni doprinos iz stavka 1. ovoga članka obvezne su plaćati i
osigurane osobe Zavoda koje po privatnom poslu borave u inozemstvu.
Osnovicu za obračun, visinu te način obračuna i uplate posebnog
doprinosa iz ovoga članka, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano,
propisuje općim aktom Zavod.
Na zahtjev obveznika uplate
doprinosa iz stavka 1. i 2. ovoga članka oslobađanje plaćanja doprinosa iz
stavka 3. ovoga članka utvrđuje Zavod rješenjem sukladno općem aktu Zavoda.
Članak 60.
Ako posebnim zakonom nije
drukčije propisano, obveznici plaćanja doprinos izravno plaćaju Zavodu.
Način plaćanja, obračunavanje
i kontrolu plaćanja doprinosa određuje Zavod općim aktom, ako posebnim zakonom
nije drukčije propisano.
Radi kontrole pravilnosti
obračuna i plaćanja doprinosa Zavod ima pravo kontrole poslovnih knjiga,
financijske dokumentacije i drugih evidencija obveznika uplate doprinosa.
Članak 61.
Obveznici plaćanja doprinosa
obvezni su doprinose obračunavati i uplaćivati u korist Jedinstvenog računa
Državne riznice sukladno posebnom zakonu.
Ako posebnim zakonom nije
drukčije propisano, naplatu doprinosa od obveznika plaćanja, koji svoje
financijsko poslovanje vode preko organizacije ovlaštene za poslove platnog
prometa, obavlja ta organizacija prigodom isplate sredstava za plaće. Ostali
obveznici dužni su doprinose sami obračunavati i uplaćivati na određene račune,
ako općim aktom Zavoda nije drukčije određeno.
Obveznicima plaćanja doprinosa za koje dospijeće obveze plaćanja
doprinosa nije utvrđeno posebnim zakonom, obveza plaćanja doprinosa dospijeva:
1. za obveznike koji svoje poslovanje vode preko organizacije ovlaštene
za poslove platnog prometa – na dan podizanja sredstava za plaće, a ako plaća
nije isplaćena, petnaestoga dana u mjesecu za prethodni mjesec,
2. za obveznike koji svoje financijsko poslovanje ne vode preko
organizacije ovlaštene za poslove platnog prometa – petnaestoga dana u mjesecu
za prethodni mjesec,
3. za obveznike iz članka 52.
točke 5. 6. i 7. ovoga Zakona – petnaestoga dana u mjesecu za prethodni mjesec,
4. za osigurane osobe koje su
same obveznici plaćanja doprinosa – petnaestog dana u mjesecu za prethodni
mjesec, ako općim aktom Zavoda nije drukčije određeno,
5. za druge obveznike plaćanja doprinosa za osnovno zdravstveno
osiguranje – u roku utvrđenom općim aktom Zavoda.
Članak 62.
Ako posebnim zakonom nije drukčije propisano, obveznik plaćanja
doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje koji ne uplati doprinos u
propisanom roku dospijeća, dužan je na dospjeli iznos doprinosa platiti zatezne
kamate za sve dane zakašnjenja.
Članak 63.
Obvezniku plaćanja doprinosa koji ne uplati doprinos u propisanom roku
dospijeća, Zavod će donijeti rješenje da u roku od osam dana uplati dospjele
doprinose sa zateznim kamatama.
Obveznik plaćanja doprinosa
može u roku od 8 dana od dana primitka rješenja podnijeti žalbu Zavodu.
Žalba protiv rješenja iz
stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja.
Članak 64.
Organizacija ovlaštena za
obavljanje platnog prometa obvezna je na zahtjev Zavoda, a na temelju rješenja
iz članka 63. stavka 1. ovoga Zakona, izvršiti naplatu neuplaćenih doprinosa s
kamatama, prijenosom s računa obveznika na račun Zavoda.
Naloge za plaćanje doprinosa
iz stavka 1. ovoga članka organizacija ovlaštena za obavljanje platnog prometa
izvršava prije svih drugih obveza obveznika uplate doprinosa.
Ako se naplata ne može
izvršiti na način iz stavka 1. ovoga članka, naplatu doprinosa izvršit će Zavod
ili porezna uprava, u skladu s odredbama Općega poreznog zakona, odnosno sud
prema pravilima ovršnog postupka.
Članak 65.
Ako posebnim zakonom nije
drukčije propisano, potraživanja doprinosa zastaruju za pet godina, računajući
od kraja godine u kojoj je dospjela obveza plaćanja.
Rok zastare prekida se svakom
službenom radnjom Zavoda, odnosno porezne uprave izvršenom radi utvrđivanja
obveze plaćanja doprinosa ili naplate o kojoj je na propisan način izviješten
obveznik plaćanja doprinosa. Nakon svakog prekida roka zastare počinje teći
novi rok zastare.
Ako se u rokovima iz stavka
1. i 2. ovoga članka ne naplati doprinos, potraživanja neuplaćenog doprinosa
zastaruju istekom šest godina, računajući od kraja godine u kojoj je dospjela
obveza plaćanja doprinosa.
Na pitanja zastare
potraživanja doprinosa koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe
Zakona o obveznim odnosima.
Članak 66.
Obvezniku plaćanja doprinosa
iz članka 52. točke 2. i 4. ovoga Zakona koji nije uplatio doprinos za osnovno
zdravstveno osiguranje za najmanje dva kalendarska mjeseca, ograničava se
korištenje prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja na hitnu medicinsku
pomoć.
Pod hitnom medicinskom pomoći
podrazumijeva se pružanje dijagnostičkih i terapijskih postupaka koji su nužni
u otklanjanu neposredne opasnosti po život i zdravlje.
Obustavljeno korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka uspostavlja se
od dana podmirenja dužnog iznosa doprinosa s pripadajućim kamatama.
Članak 67.
Na postupak utvrđivanja, naplate, povrata, prijeboja, otpisa i odgode
plaćanja doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, kao i na provođenje
žalbenog i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona i
Zakona o porezu na dohodak, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 68.
Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za
pokrivanje troškova osnovnoga zdravstvenog osiguranja i to za:
1. naknadu plaće za vrijeme korištenja porodnog dopusta do jedne godine
života djeteta, porodnog dopusta do dvije godine života djeteta za blizance,
trojke, četvorke, odnosno više djece jednake dobi, posvojiteljskog dopusta,
prava na rad u skraćenom radnom vremenu do jedne godine života djeteta iz
članka 59. stavka 1. Zakona o radu te prava na rad u skraćenom radnom vremenu
do tri godine života djeteta iz članka 59. stavka 3. Zakona o radu,
2. naknadu plaće za vrijeme korištenja dopusta iz članka 57. Zakona o
radu,
3. naknadu plaće za korištenje stanke za dojenje djeteta iz članka 60.
Zakona o radu,
4. mjere povećane zdravstvene skrbi nad pučanstvom starijim od 65 godina
života kao i djece do navršene 18. godine života,
5. zdravstveno prosvjećivanje,
6. liječenje po posebnim propisima,
7. hitnu pomoć na
magistralnim cestama,
8. razliku u troškovima
zdravstvene zaštite izazvane većim odstupanjem u organiziranju zdravstvene
zaštite od propisanih normativa zbog demografskih karakteristika (otoci,
gustoća naseljenosti),
9. osobe čije je prebivalište
nepoznato,
10. osigurane osobe iz članka
10. ovoga Zakona,
11. osigurane osobe iz članka
58. ovoga Zakona,
12. međunarodne obveze u
oblasti zdravstvenog osiguranja,
13. članove obitelji
osiguranika iz članka 5. točke 13. – 22. ovoga Zakona,
14. osigurane osobe iz članka
12. i 13. ovoga Zakona.
Republika Hrvatska osigurava
sredstva i za razliku do pune vrijednosti opsega prava na zdravstvenu zaštitu
iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja iz članka 17. ovoga Zakona, za osigurane
osobe iz članka 5. točke 13. – 22., članka 12. i za osigurane osobe iz članka
10. i 58. ovoga Zakona.
Članak 69.
Jedinice područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva za
pokrivanje troškova osnovnoga zdravstvenog osiguranja osiguranih osoba iz
članka 12. i 13. ovoga Zakona, ukoliko to ne osigurava Republika Hrvatska.
Jedinice područne (regionalne) samouprave osiguravaju sredstva i za
razliku do pune vrijednosti opsega prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja iz članka 17. ovoga Zakona, za osigurane osobe iz
članka 12. ovoga Zakona, ako to ne osigurava Republika Hrvatska.
4. Posebni doprinos za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti
Članak 70.
Posebni doprinos za prava u slučaju ozljede na radu i profesionalne
bolesti iz članka 20. ovoga Zakona obračunava i uplaćuje, na teret svojih
sredstava, pravna ili fizička osoba za osiguranike i druge osigurane osobe
kojima se po osnovi njihovoga rada na osnovi ovoga Zakona ili propisa donesenog
na temelju ovoga Zakona osiguravaju prava za slučaj ozljede na radu ili
profesionalne bolesti.
Doprinos iz stavka 1. ovoga članka obračunava se na osnovicu koja služi
za obračun i plaćanje redovnog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje, a
na način na koji se obračunava i uplaćuje redovan doprinos.
Stopa doprinosa iz ovoga
članka odredit će se posebnim zakonom.
Članak 71.
Sredstva ostvarena posebnim
doprinosom iz članka 70. ovoga Zakona Zavod vodi izdvojeno kao poseban fond.
Ako izdaci za ozljede na radu
i profesionalne bolesti pojedinog obveznika uplate doprinosa u prethodnoj
godini prelaze prosječnu visinu troškova po osiguraniku, propisanih za granu
djelatnosti u koju je razvrstan, Zavod tom obvezniku doprinosa utvrđuje za
iduću godinu do 50% veći posebni doprinos u skladu s mjerilima utvrđenim općim
aktom koji donosi Zavod uz suglasnost ministra nadležnog za rad i socijalnu
skrb.
Obveznik uplate doprinosa
kojem izdaci za ozljede na radu i profesionalne bolesti u prethodnoj godini ne
prelaze 50% prosječne visine troškova po osiguraniku, propisanih za njegovu
granu djelatnosti, ima pravo na povrat dijela sredstava uplaćenoga posebnog
doprinosa, u visini propisanoj općim aktom Zavoda.
Obvezu plaćanja povećanoga
posebnog doprinosa iz stavka 2. ovoga članka za pojedinog obveznika, te njegovu
visinu utvrđuje Zavod rješenjem sukladno općem aktu Zavoda.
Članak 72.
Kada se posebnim doprinosom
iz članka 70. i 71. ovoga Zakona ostvare sredstva koja su dvostruko veća od
izdataka troškova zdravstvene zaštite i drugih prava korištenih na osnovi
ozljede na radu i profesionalne bolesti u prethodnoj godini, Zavod će donijeti
odluku o prestanku obračunavanja i plaćanja toga doprinosa.
Odluka Zavoda iz stavka 1.
ovoga članka na snazi je za sve vrijeme dok se ne izjednači iznos prihoda i
izdataka tih sredstava.
Iznimno od odredaba ovoga
članka, u slučaju kada je pravna ili fizička osoba obvezna plaćati povećani
doprinos iz članka 71. ovoga Zakona, obveza plaćanja toga doprinosa prestaje
tek po isteku šest mjeseci od dana početka njene primjene.
5. Financijsko poslovanje Zavoda
Članak 73.
Zavod ima poslovne fondove za:
– prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja,
– prava po osnovi ozljede na radu i profesionalne bolesti,
– dopunsko zdravstveno osiguranje.
Članak 74.
Zavod ima pričuvu za provedbu
prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja.
Ako se po završnom računu
utvrdi višak prihoda, taj se višak unosi u pričuvu izdvajanjem najmanje 50%
viška prihoda.
Nadzor nad korištenjem pričuve obavlja Upravno vijeće Zavoda.
Članak 75.
Pričuva iz članka 74. ovoga Zakona može iznositi najviše jednu
dvanaestinu planiranih rashoda u tekućoj godini za provedbu utvrđenog opsega
prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja.
Tijekom godine pričuva se može koristiti kao obrtna sredstva za
podmirivanje tekućih obveza Zavoda te kao pozajmica uz obvezu vraćanja
najkasnije do kraja iduće godine uz kamatu.
Pričuva služi za pokrivanje viška rashoda nad prihodima i sanaciju
gubitaka Zavoda.
Članak 76.
Iznimno od odredbe članka 75. stavka 3. ovoga Zakona, ako Vlada
Republike Hrvatske utvrdi da su gubici Zavoda u provođenju utvrđenog opsega
prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja nastali zbog objektivnih okolnosti,
sanacija gubitaka se pokriva iz državnog proračuna kao pomoć za likvidnost u
svoti koja nedostaje.
Članak 77.
U svrhu osiguravanja podataka potrebnih za provođenje osnovnoga
zdravstvenog osiguranja te nadzor nad ostvarivanjem prava iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja u Zavodu se vode evidencije.
Opće akte o načinu i mjestu vođenja, obliku, sadržaju i rokovima
evidencije te obveznicima vođenja evidencija, donijet će Upravno vijeće Zavoda.
III. DOPUNSKO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Članak 78.
U okviru dopunskoga zdravstvenog osiguranja osiguranim osobama Zavoda
osigurava se razlika do pune vrijednosti prava utvrđenih u okviru osnovnoga
zdravstvenog osiguranja iz članka 17. stavka 2. točke 2. – 6. ovoga Zakona.
Cijene zdravstvene zaštite u ukupnom iznosu za punu vrijednost prava iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja utvrđuju se općim aktom iz članka 85. ovog
Zakona.
Dopunsko zdravstveno osiguranje ustanovljuju ugovorom osigurane osobe sa
Zavodom, odnosno osiguravateljem.
Dopunsko zdravstveno osiguranje mogu ugovoriti i poslodavci za svoje
zaposlenike.
Članak 79.
Osigurane osobe mogu se kod Zavoda i osiguravatelja osigurati i na veći
opseg prava koji je određen člankom 17. stavkom 2. točkom 2. – 6. ovoga Zakona.
Zavod i osiguravatelji određuju premije za osiguranje nadoplate razlike
do pune vrijednosti opsega prava iz članka 17. stavkom 2. točke 2. – 6. ovoga
Zakona obzirom na rizik kojemu su osigurane osobe izložene, uzimajući u obzir
dob, spol, bonus i malus, tablice smrtnosti i tablice bolesti te trajanje
sklopljenih ugovora o osiguranju.
Zavod i osiguravatelji koji provode osiguranje iz stavka 1. i 2. ovoga
članka obvezni su:
– dopunsko osiguranje osigurati kao dugoročno osiguranje,
– sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom osobom Zavoda koja
se želi kod njih osigurati za prava iz dopunskoga zdravstvenog osiguranja,
– i za sve osigurane osobe osigurati jednaka prava i obveze iz
dopunskoga zdravstvenog osiguranja.
Članak 80.
Zavod vodi sredstva dopunskoga zdravstvenog osiguranja odvojeno od
sredstava osnovnoga zdravstvenog osiguranja, a osiguravatelji odvojeno od
ostalih vrsta osiguranja.
Članak 81.
Uvjete i način provođenja dopunskoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje
provedbenim propisom ministar nadležan za zdravstvo.
Pravila uspostavljanja i provođenja dopunskoga zdravstvenog osiguranja
koja provodi Zavod, sukladno provedbenom propisu iz stavka 1. ovoga članka
utvrdit će Upravno vijeće Zavoda.
Članak 82.
Za provedbu dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz članka 79. stavka 1.
ovoga Zakona sklapaju se ugovori sa zdravstvenim ustanovama i privatnim
zdravstvenim radnicima.
Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka osobito se uređuje vrsta zdravstvenih
usluga, njihov opseg, kakvoća, cijena, način obračuna i način plaćanja te
rokovi plaćanja.
IV. PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Članak 83.
Privatno zdravstveno osiguranje ustanovljuje se individualnim ugovorom
između osiguravatelja i osobe.
Osiguratelji određuju premije za osiguranje većeg opsega prava koji je
određen člankom 17. stavkom 2. točkama 2. – 6. ovoga Zakona ili za viši
standard usluga te za određena prava koja nisu obuhvaćena osnovnim zdravstvenim
osiguranjem s obzirom na rizik kojemu su osigurane osobe izložene, uzimajući u
obzir dob, spol, bonus i malus, tablice smrtnosti i tablice bolesti te trajanje
sklopljenih ugovora o osiguranju.
Osiguravatelji koji provode osiguranje iz stavka 2. ovoga članka obvezni
su:
– privatno osiguranje ugovoriti kao dugoročno osiguranje,
– sklopiti ugovor o osiguranju sa svakom osiguranom osobnom Zavoda koja
se želi kod njih osigurati za prava iz privatnoga zdravstvenog osiguranja, za
sve osigurane osobe osigurati jednaka prava i obveze iz privatnog zdravstvenoga
osiguranja.
Članak 84.
Uvjete i način provođenja privatnoga zdravstvenog osiguranja utvrđuje
ministar nadležan za zdravstvo.
V. ODNOS ZAVODA I ZDRAVSTVENIH USTANOVA ODNOSNO ZDRAVSTVENIH RADNIKA U PRIVATNOJ PRAKSI
Članak 85.
Upravno vijeće Zavoda uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo, po
prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, a sukladno utvrđenom opsegu
prava na zdravstvenu zaštitu iz plana i programa mjera zdravstvene zaštite te
utvrđenih standarda i normativa zdravstvene zaštite, utvrđuje posebnim aktom
način provođenja zdravstvene zaštite i druge osnove za sklapanje ugovora sa
zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima koji čine osnovnu
mrežu zdravstvene djelatnosti te cijene zdravstvene zaštite u ukupnom iznosu za
punu vrijednost prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja.
Članak 86.
Sukladno aktu iz članka 85.
ovoga Zakona, a za potrebe popune osnovne mreže zdravstvene djelatnosti Zavod
objavljuje natječaj za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i privatnim
zdravstvenim radnicima za provođenje utvrđenog opsega zdravstvene zaštite iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja u djelatnostima na primarnoj,
specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.
Na temelju ponuda
zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika za provođenje
zdravstvene zaštite prema objavljenom natječaju, Zavod, uz suglasnost ministra
nadležnog za zdravstvo, donosi odluku o izboru najpovoljnijih ponuditelja.
Zdravstvena ustanova, odnosno
privatni zdravstveni radnik koji je podnio ponudu iz stavka 2. ovoga članka, a
koji nije izabran, može zahtijevati da o izboru odluči arbitraža.
Arbitražu iz stavka 3. ovoga
članka sačinjavaju po dva predstavnika Zavoda, dva predstavnika nadležne komore
te jedan predstavnik ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Članak 87.
Sukladno odluci iz članka 86.
stavka 2. ovoga Zakona, odnosno odluci arbitraže iz članka 86. stavka 4. ovoga
Zakona Zavod sklapa ugovore sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim
radnicima za provođenje utvrđenog plana i programa mjera zdravstvene zaštite iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja.
U slučaju da izabrani doktor
medicine primarne zdravstvene zaštite zlouporabi pravo iz članka 31. stavka 1.
ovoga Zakona, Zavod će pokrenuti postupak raskida ugovora iz stavka 1. ovoga
članka te pokrenuti postupak kod nadležne komore za oduzimanje njegovog
odobrenja za samostalan rad.
Članak 88.
Ugovorom iz članka 87. ovoga
Zakona uređuje se vrsta, opseg, kvaliteta i rokovi za ostvarivanje utvrđenog
opsega plana i programa zdravstvene zaštite iz osnovnoga zdravstvenog
osiguranja prema standardima i normativima za pojedine djelatnosti na razini
primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite te
cijene, način obračuna i rokovi plaćanja zdravstvene zaštite, nadzor nad ostvarivanjem
ugovornih obveza kao i druga međusobna prava i obveze ugovornih strana.
Članak 89.
Ugovori se sklapaju
najkasnije u roku od 90 dana od dana donošenja odluke iz članka 86. stavka 2.
ovoga Zakona.
Ako ugovor nije sklopljen u
roku iz stavka 1. ovoga članka, rješenje se spornoga pitanja podnosi arbitraži.
U arbitražu svaka ugovorna
strana imenuje po dva predstavnika. Predsjednika arbitraže ugovorne strane
određuju sporazumno. Ako predsjednika arbitraže nije moguće odrediti
sporazumno, predsjednika imenuje ministar nadležan za zdravstvo.
Arbitražna odluka donosi se
većinom glasova članova arbitraže najkasnije u roku od mjesec dana od osnivanja
arbitraže i ona je konačna i obvezuje sudionike arbitraže.
Članak 90.
Ugovori se sklapaju
unaprijed. Do sklapanja ugovora vrijede obveze iz prethodnoga ugovora.
Ugovor sklopljen na osnovi odluke arbitraže vrijedi unaprijed, ako
arbitraža ne odluči drukčije.
VI. HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Članak 91.
Poslove provedbe osnovnoga zdravstvenog osiguranja provodi Zavod.
Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka Zavod provodi i poslove provedbe
dopunskoga zdravstvenog osiguranja.
Zavod je javna ustanova, na koju se primjenjuju propisi o ustanovama,
ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
Zavod ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz
zdravstvenog osiguranja.
Zavod ima svojstvo pravne
osobe s pravima, obvezama te odgovornošću utvrđenom ovim Zakonom i Statutom.
Sjedište Zavoda je u Zagrebu.
Zavod ima žiroračun za:
– osnovno zdravstveno
osiguranje,
– prava po osnovi ozljede na
radu i profesionalne bolesti,
– dopunsko zdravstveno osiguranje.
Članak 92.
Statut Zavoda donosi Upravno
vijeće Zavoda, a potvrđuje ga Vlada Republike Hrvatske.
Statutom Zavoda utvrđuje se
naročito: ustrojstvo Zavoda, prava, obveze i odgovornosti tijela upravljanja,
javnost rada Zavoda i njegovih tijela, način obavljanja
administrativno-stručnih, pravnih i njima sličnih poslova, kao i druga pitanja
propisana zakonom od značenja za rad Zavoda.
Statut i drugi opći akti
Zavoda kojima se uređuju prava i obveze osiguranih osoba iz osnovnoga
zdravstvenog osiguranja objavljuju se u »Narodnim novinama«.
Članak 93.
Zavod je obvezan najmanje
jedanput godišnje, a najkasnije do 30. travnja tekuće godine podnijeti ministru
nadležnom za zdravstvo izvješće o svom radu za prethodnu godinu.
Zavod je obvezan i tijekom
godine dostaviti izvješće o svom radu na zahtjev ministra nadležnog za
zdravstvo.
Članak 94.
U provedbi osnovnoga
zdravstvenog osiguranja Zavod obavlja osobito sljedeće poslove:
– provodi politiku razvoja i
unapređivanja zdravstvene zaštite u svezi s osnovnim zdravstvenim osiguranjem,
– obavlja poslove u svezi s
ostvarivanjem prava osiguranih osoba, brine se o zakonitom ostvarivanju tih
prava te im pruža potrebnu stručnu pomoć u ostvarivanju prava i zaštiti
njihovih interesa,
– planira i prikuplja novčana sredstva osnovnoga zdravstvenog osiguranja
te plaća usluge zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima,
– sudjeluje u predlaganju osnovne mreže zdravstvene djelatnosti sukladno
posebnom zakonu,
– sudjeluje u predlaganju ministru nadležnom za zdravstvo mjere
zdravstvene zaštite,
– daje ministru nadležnom za zdravstvo mišljenje o osnivanju
zdravstvenih ustanova i početku obavljanja privatne prakse zdravstvenih radnika
radi uključenja u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti,
– obavlja poslove ugovaranja
sa zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima,
– određuje mjerila i način
korištenja te visinu novčanog iznosa za naknadu troškova prijevoza u svezi s
korištenjem prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja,
– određuje visinu naknade
plaće i najviši iznos naknade plaće na teret osnovnoga zdravstvenog osiguranja
te način povećanja osnovice za naknadu plaće za vrijeme bolovanja,
– utvrđuje cijenu zdravstvene
zaštite u ukupnom iznosu za punu vrijednost prava iz osnovnoga zdravstvenog
osiguranja, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo,
– osigurava provedbu
međunarodnih ugovora o osnovnom zdravstvenom osiguranju,
– obavlja nadzor poslovanja
zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika sukladno sklopljenom
ugovoru,
– uređuje ostala pitanja
vezana uz ostvarivanje prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja.
Zavod provodi i dopunsko
zdravstveno osiguranje te prikuplja novčana sredstva i plaća usluge zdravstvenim
ustanovama i privatnim zdravstvenim radnicima na način i po postupku utvrđenom
statutom i drugim općim aktima Zavoda.
Ustrojstvo Zavoda
Članak 95.
Zavodom upravlja upravno vijeće.
Upravno vijeće se sastoji od 9 članova koje imenuje Vlada Republike
Hrvatske na prijedlog ministra zdravstva i to:
– 4 predstavnika osiguranika,
– 2 predstavnika poslodavaca,
– 3 predstavnika zdravstvenih
radnika iz zdravstvenih ustanova i privatne prakse.
Predsjednika upravnog vijeća
biraju članovi upravnog vijeća.
Mandat članova upravnog
vijeća traje 4 godine.
Upravno vijeće donosi odluke
natpolovičnom većinom ukupnog broja članova.
Djelokrug, ovlasti i
odgovornost upravnog vijeća utvrđuje se Statutom Zavoda.
Članak 96.
Zavod ima direktora.
Direktor Zavoda ima zamjenika i pomoćnike.
Broj pomoćnika direktora
utvrđuje se Statutom Zavoda.
Direktora i zamjenika
direktora Zavoda imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra
nadležnog za zdravstvo.
Pomoćnike direktora Zavoda
imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog direktora Zavoda.
Djelokrug rada, ovlaštenja i
odgovornost direktora, zamjenika direktora i pomoćnika direktora Zavoda
utvrđuje se Statutom Zavoda.
Članak 97.
Zavod može imati nadzorna, stručna i savjetodavna tijela.
Sastav, osnivanje i poslovi tijela iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se
Statutom.
Članak 98.
Radi obavljanja stručnih, administrativnih i drugih poslova Zavod ima
stručnu službu.
Stručna služba Zavoda ustrojava se na način koji osigurava nesmetano,
racionalno i uspješno obavljanje djelatnosti Zavoda na način dostupan svim
osiguranim osobama u Zavodu.
Nadzor nad radom Zavoda
Članak 99.
Nadzor nad zakonitošću rada i općih akata Zavoda obavlja ministarstvo
nadležno za zdravstvo.
U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za
zdravstvo može:
– zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova,
– predložiti Vladi Republike Hrvatske pokretanje postupka pred Ustavnim
sudom za ocjenu suglasnosti općih akata Zavoda sa zakonom i Ustavom,
– izvršiti uvid u ustrojstvo i način poslovanja te predložiti mjere radi
izvršenja pojedinih poslova,
– poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom ili drugim propisima.
VII. OSTVARIVANJE PRAVA I OBVEZA IZ OSNOVNOGA ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA
Članak 100.
Pravo na osnovno zdravstveno osiguranje utvrđuje se priznavanjem statusa
osigurane osobe u Zavodu.
Osiguranoj osobi prestaje status osigurane osobe prestankom okolnosti na
temelju kojih je stekla taj status.
Status osigurane osobe dokazuje se posebnom ispravom.
Opći akt o sadržaju i obliku isprave iz stavka 3. ovoga članka, kao i
načinu njezina izdavanja, donijet će Zavod.
Članak 101.
Status osigurane osobe utvrđuje Zavod na osnovi prijave na osnovno
zdravstveno osiguranje koju prema odredbama ovoga Zakona podnosi obveznik plaćanja
doprinosa, odnosno osigurana osoba kada je ona obveznik plaćanja doprinosa.
Prijava na osnovno zdravstveno osiguranje podnosi se u roku od 15 dana
od dana nastanka ili promjene okolnosti na osnovi kojih se stječe status
osigurane osobe.
Osoba za koju obveznik plaćanja doprinosa ne podnese prijavu, odnosno
odjavu s osnovnoga zdravstvenog osiguranja može zahtijevati da Zavod donese
rješenje o stjecanju, odnosno prestanku statusa osigurane osobe sukladno općem aktu
Zavoda.
Članak 102.
Sve pravne i fizičke osobe obvezne su dostaviti Zavodu sve podatke u
svezi s prijavom i odjavom osiguranih osoba, a radi ostvarivanja prava i obveza
iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja i izdavanja posebne isprave iz članka 100.
stavka 3. ovoga Zakona.
Ako obveznik plaćanja doprinosa iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30
dana od dana nastanka okolnosti za stjecanje statusa osigurane osobe ne podnese
prijavu na osnovno zdravstveno osiguranje Zavod će po službenoj dužnosti
donijeti rješenje o priznanju statusa osiguranika, odnosno osigurane osobe
Zavoda sukladno općem aktu Zavoda.
Članak 103.
Ako Zavod ne prihvati podnesenu prijavu ili utvrdi status osigurane
osobe po nekoj drugoj osnovi, o tome donosi rješenje koje dostavlja
podnositelju prijave i zainteresiranoj osobi sukladno općem aktu Zavoda.
Opći akt o načinu prijavljivanja i odjavljivanja osigurane osobe iz
stavka 1. ovoga članka donijet će Zavod.
Članak 104.
O pravima iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja odlučuje Zavod u pravilu
bez donošenja rješenja.
Zavod donosi rješenja o pravima iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja
kada je to utvrđeno općim aktom ili na zahtjev osigurane osobe.
Članak 105.
Radi zaštite prava iz ovoga
Zakona, osiguranim se osobama u Zavodu osigurava dvostupanjsko rješavanje u
postupku koji je pokrenula osigurana osoba.
Drugostupanjsko rješenje
Zavoda je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim
sudom Republike Hrvatske.
Članak 106.
U postupku rješavanja o
pravima iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, primjenjuje se Zakon o općem
upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije uređeno.
Članak 107.
Pri ostvarivanju prava na
zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja prema odredbama ovoga
Zakona, osigurana osoba ima pravo na slobodan izbor doktora medicine i doktora
stomatologije primarne zdravstvene zaštite.
Osigurana osoba bira doktora
medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite za razdoblje od
najmanje jedne godine.
Opće akte o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine
i doktora stomatologije primarne zdravstvene zaštite donijet će Zavod uz
mišljenje nadležne komore i suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
Članak 108.
U postupcima za priznavanje prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja
prema ovom Zakonu sudjeluje liječničko povjerenstvo Zavoda i više liječničko
povjerenstvo Zavoda.
Opće akte o sastavu, ovlastima i načinu rada liječničkog povjerenstva i
višeg liječničkog povjerenstva Zavoda donijet će Upravno vijeće Zavoda.
VIII. NAKNADA ŠTETE
Članak 109.
Osigurana osoba obvezna je Zavodu naknaditi štetu:
– ako je ostvarila primanje iz sredstava Zavoda na osnovi neistinitih
ili netočnih podataka za koje je znala ili je morala znati da su neistiniti,
odnosno netočni ili je primanje ostvarila na drugi protupravni način, odnosno u
većem opsegu nego što joj pripada,
– ako je ostvarila primanje iz sredstava Zavoda uslijed toga što nije
prijavila promjenu koja utječe na gubitak ili opseg prava, a znala je ili je
morala znati za tu promjenu.
Članak 110.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je
prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe.
Za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka počinio
radnik na radu ili u svezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba.
Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati
naknadu štete i neposredno od radnika, ako je šteta prouzročena namjerno ili
grubom nepažnjom. Kada Zavod zahtijeva naknadu štete od pravne osobe, fizičke
osobe i od radnika, oni odgovaraju za štetu solidarno.
Članak 111.
Osigurana osoba kojoj je iz
sredstava Zavoda isplaćen novčani iznos na koji nije imala pravo, obvezna je
vratiti primljeni iznos.
Članak 112.
Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu prouzročene štete od pravne, odnosno fizičke osobe:
– ako je šteta nastala zato
što nisu dani podaci ili što su dani neistiniti ili netočni podaci o
činjenicama o kojima ovisi stjecanje ili opseg prava,
– ako je isplata izvršena na
temelju neistinitih ili netočnih podataka navedenih u prijavi o stupanju radnika
na rad,
– ako je isplata izvršena
stoga što nije podnesena prijava o promjenama koje utječu na gubitak ili na
opseg prava radnika, odnosno prijava o istupanju radnika s rada ili ako je
prijava podnesena poslije propisanog roka.
Osigurane osobe koje su obvezne
same podnositi prijave ili davati određene podatke u svezi sa svojim pravima i
obvezama, obvezne su u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka same Zavodu
naknaditi štetu koja je nastala jer prijava nije podnesena ili su dani
neistiniti podaci.
Za štetu u slučajevima iz
stavka 1. ovoga članka, pravna i fizička osoba odgovaraju bez obzira na
krivnju, a osigurane osobe u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka odgovaraju
za štetu ako su znale ili morale znati da su dani podaci neistiniti ili
netočni, odnosno ako su znale ili morale znati za promjene koje utječu na
gubitak ili opseg prava, a te promjene nisu prijavile.
Članak 113.
Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda
ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na
radu ili druge mjere za zaštitu građana.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili
fizičke osobe i kada je šteta nastala jer je radnik stupio na rad bez
propisanoga prethodnoga zdravstvenog pregleda, a kasnije se zdravstvenim
pregledom utvrdi da ta osoba prema zdravstvenom stanju nije bila sposobna za
rad na određenim poslovima.
Članak 114.
Zavod je obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete u slučajevima iz
članka 110. ovoga Zakona i neposredno od osiguravatelja kod koje su ove osobe
osigurane od odgovornosti za štetu uzrokovanu trećim osobama, prema propisima o
obveznom osiguranju ovog rizika.
Članak 115.
Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu štete u slučajevima iz članka 110. ovoga Zakona i izravno od društva za
osiguranje kod kojeg su vlasnici, odnosno korisnici motornog vozila osigurani
od odgovornosti za štetu.
Ako je šteta nastala uporabom
vozila čiji se vlasnik, odnosno korisnik nije osigurao od automobilske
odgovornosti, Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete od Hrvatskog ureda za
osiguranje i vlasnika, odnosno korisnika motornog vozila.
Ako je šteta nastala uporabom
nepoznatog motornog vozila Zavod je obvezan zahtijevati naknadu štete izravno
od Hrvatskog ureda za osiguranje.
Članak 116.
Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu štete prouzročenu uporabom vozila inozemne registracije na području
Republike Hrvatske, koje ima valjanu međunarodnu ispravu o osiguranju od
automobilske odgovornosti izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje.
Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu štete prouzročenu uporabom vozila inozemne registracije na području
Republike Hrvatske, koja nije obuhvaćena osiguranjem od automobilske
odgovornosti, izravno od Hrvatskog ureda za osiguranje.
Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu štete i kad je šteta nastala u inozemstvu u skladu sa odredbama Zakona
o osiguranju i međunarodnih ugovora.
Članak 117.
Zavod je obvezan zahtijevati
naknadu štete u slučajevima predviđenim ovim Zakonom, bez obzira na to što je
šteta nastala isplatom davanja koja kao pravo pripadaju osiguranoj osobi iz
sredstava Zavoda.
Članak 118.
Naknada štete, koju Zavod ima
pravo zahtijevati u slučajevima iz članka 109., 110., 112. do 117. ovoga
Zakona, obuhvaća troškove za zdravstvene i druge usluge te iznose novčanih
naknada i drugih davanja koje plaća Zavod.
Članak 119.
Zdravstvena ustanova, odnosno
privatni zdravstveni radnik odgovoran je Zavodu za štetu koju je prouzročio pri
obavljanju ili u svezi s obavljanjem svoje djelatnosti u skladu s odredbama Zakona
o obveznim odnosima.
Izabrani doktor medicine
primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj ustanovi, odnosno u privatnoj
praksi, ako osiguraniku utvrdi pravo na korištenje bolovanja a za to nema
osnove (članak 31.) obvezan je naknaditi štetu Zavodu za isplaćene naknade
plaće.
Članak 120.
Pri utvrđivanju prava na
naknadu štete prouzročene Zavodu primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o
obveznim odnosima, kao i posebni propisi o naknadi štete.
Članak 121.
Tražbine naknade štete, u
smislu odredbi ovoga Zakona, zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o
obveznim odnosima.
Rokovi zastare tražbina naknade štete u smislu odredbi ovoga Zakona,
počinju teći:
– u slučajevima iz članka 109. i članka 112. stavka 1. ovoga Zakona, od
dana pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno da isplaćeno primanje nije
pripadalo ili je pripadalo u manjem opsegu,
– u slučajevima iz članka 110. i 113. ovoga Zakona od dana kada je
postalo ovršnim rješenje kojim je priznato pravo na primanje iz sredstava
Zavoda,
– u ostalim slučajevima kada se zahtijeva naknada za pojedina isplaćena
davanja iz članka 117. ovoga Zakona, od dana izvršene isplate svakoga pojedinog
davanja.
Članak 122.
Kada se utvrdi da je nastala šteta, Zavod će uz navođenje dokaza pozvati
osiguranu osobu, pravnu ili fizičku osobu, pravnu osobu za osiguranje imovine i
osoba ili drugu osobu koja je dužna naknaditi štetu, da u određenom roku
naknadi štetu.
Ako šteta ne bude naknađena u određenom roku, Zavod tražbinu ostvaruje
tužbom kod nadležnog suda.
Zavod ima pravo na zateznu kamatu po stopi propisanoj Zakonom o zateznim
kamatama, od dana nastale štete.
Zavod nema pravo bez izričitog pristanka osigurane osobe ostvariti
naknadu štete obustavom isplate ili ustezanjem od novčane naknade na koju
osigurana osoba ima pravo u svezi s korištenjem prava iz osnovnoga zdravstvenog
osiguranja.
IX. KAZNENE ODREDBE
Članak 123.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 30.000 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna, odnosno fizička osoba:
– ako osiguraniku ne isplati naknadu plaće sukladno obračunu koji je
dostavio Zavod (članak 29. stavak 2.),
– ako ne uplati posebni
doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (članak 59.stavak 1. i
2.).
Za radnje iz stavka 1. ovoga
članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000 kuna i odgovorna
osoba u pravnoj osobi.
Članak 124.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000 kuna kaznit će se za
prekršaj:
– osoba iz članka 59. stavka 4. ovoga Zakona ako ne uplati posebni
doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu.
Članak 125.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 30.000 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna, odnosno fizička osoba ako ne uplati posebni doprinos za slučaj
ozljede na radu i profesionalne bolesti osiguranika i osiguranih osoba (članak
70.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u
iznosu od 3.000 do 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 126.
Obveznik plaćanja doprinosa, pravna, odnosno fizička osoba kaznit će se
za prekršaj počinjen prvi put novčanom kaznom, a za prekršaj počinjen drugi put
može se uz novčanu kaznu izreći i mjere zabrane obavljanja djelatnosti ili
zanimanja u trajanju od jedne godine.
Članak 127.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 25.000 kuna kaznit će se za
prekršaj pravna, odnosno fizička osoba, koja ne dostavi Zavodu sve podatke u
svezi s prijavom i odjavom osigurane osobe, radi ostvarivanja prava i obveza iz
osnovnoga zdravstvenog osiguranja u roku iz članka 101. stavka 2. ovoga Zakona
(članak 102.).
Za radnju iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u
iznosu od 3.000 do 5.000 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
Članak 128.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 do 10.000 kuna kaznit će se za
prekršaj izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenoj
ustanovi, odnosno u privatnoj praksi, ako osiguranoj osobi utvrdi pravo na
korištenje bolovanja, a za to nema osnove (članak 31. stavak 1.).
Članak 129.
Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 do 5.000 kuna kaznit će se za prekršaj
osigurana osoba:
– ako je svjesno prouzročila privremenu nesposobnost za rad, ako u roku
od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine
primarne zdravstvene zaštite da je oboljela, odnosno u roku od tri dana od dana
prestanka razloga koji ju je u tome onemogućio, ako namjerno sprječava
ozdravljenje, odnosno osposobljavanje, ako za vrijeme bolovanja radi, ako se
bez opravdanog razloga ne odazove na poziv za liječnički pregled izabranog
doktora medicine primarne zdravstvene zaštite, odnosno liječničkog povjerenstva
Zavoda, ako se ne pridržava uputa za liječenje, odnosno bez suglasnosti
izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite otputuje iz mjesta
prebivališta ili ako zlorabi pravo na korištenje bolovanja na neki drugi način
(članak 36.),
– ako je ostvarila pravo na nadoknadu troškova prijevoza u svezi s
korištenjem prava iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja, a nije imala pravne
osnove (članak 40.),
– ako koristi ispravu kojom se dokazuje status osigurane osobe na način
suprotan odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona
(članak 100.).
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 130.
Opseg prava na zdravstvenu zaštitu iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja
iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona propisat će Vlada Republike Hrvatske, na
prijedlog ministra nadležnog za zdravstvo, u roku od 30 dana od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona.
Uvjete i način provođenja dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz članka
81. stavka 1. ovoga Zakona propisat će ministar nadležan za zdravstvo u roku od
30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Pravila uspostavljanja i provođenja dopunskoga zdravstvenog osiguranja
koje provodi Zavod iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona donijet će Upravno
vijeće Zavoda u roku od 30 dana od stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2.
ovoga članka.
Članak 131.
U slučajevima kada ovaj Zakon ovlašćuje nadležnog ministra za donošenje
propisa za provedbu ovoga Zakona, osim propisa iz članka 130. ovoga Zakona,
nadležni ministar donijet će te propise u roku od šest mjeseci od dana stupanja
na snagu ovoga Zakona.
Članak 132.
Zavod će opće akte na čije donošenje ga ovlašćuje ovaj Zakon, osim
pravila uspostavljanja i provođenja dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz
članka 130. stavka 3. ovoga Zakona, donijeti u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 133.
Do stupanja na snagu propisa
iz članka 130., 131. i 132. ovoga Zakona primjenjivat će se sljedeći propisi:
1. Pravilnik o uvjetima i
načinu provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br.
36/94.),
2. Pravilnik o uvjetima i
načinu provođenja privatnog zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br.
36/94.),
3. Pravilnik o pravima,
uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja
(»Narodne novine«, br. 43/99., 51/99., 52/00. i 77/00.),
4. Pravilnik o načinu
ostvarivanja prava osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
na slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije primarne zdravstvene
zaštite (»Narodne novine«, br. 129/99.),
5. Pravilnik o uvjetima i
načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za bolničko
liječenje medicinskom rehabilitacijom i fizikalnom terapijom u kući (»Narodne
novine«, br. 26/96., 79/97., 31/99., 51/99. i 73/99.),
6. Pravilnik o sastavu,
ovlastima i načinu rada kontrolora i liječničkih povjerenstava (»Narodne
novine«, br. 95/96. i 73/99.),
7. Pravilnik o načinu
propisivanja, izdavanja i naplaćivanja lijekova (»Narodne novine«, br. 31/99. –
pročišćeni tekst, 51/99. i 93/00.),
8. Pravilnik o ortopedskim i
drugim pomagalima (»Narodne novine«, br. 63/00–pročišćeni tekst, 77/00.,
85/00., 106/00., 131/00. i 60/01.),
9. Pravilnik o standardima i
normativima prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za 2001. godinu (»Narodne
novine«, br. 127/00. i 14/01.),
10. Pravilnik o pravima,
uvjetima i načinu korištenja zdravstvene zaštite u inozemstvu (»Narodne
novine«, br. 6/94. i 87/96.),
11. Pravilnik o načinu
prijavljivanja i odjavljivanja osigurane osobe, te utvrđivanju statusa
osigurane osobe iz obveznog zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br.
57/94. i 89/94.),
12. Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog
zdravstvenog osiguranja za provođenje zdravstvene njege u kući (»Narodne
novine«, br. 55/99.),
13. Odluka o utvrđivanju Liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje (»Narodne novine«, br. 79/00., 93/00. i 65/01.),
14. Odluka o osnovama za sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama i
privatnim zdravstvenim djelatnicima (»Narodne novine«, br. 127/00.),
15. Odluka o posebnim standardima i mjerilima njihove primjene u provođenju
primarne zdravstvene zaštite (»Narodne novine«, br. 127/00. i 14/01.),
16. Odluka o osnovicama, stopama, načinu obračuna i plaćanja sredstava
za ostvarivanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«,
br. 77/00.),
17. Odluka o sadržaju i
obliku isprave kojom se dokazuje status osigurane osobe Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje (»Narodne novine«, br. 57/94., 140/97., 31/99., 45/00. i
77/00.),
18. Odluka o utvrđivanju
cijene Iskaznice zdravstveno osigurane osobe (»Narodne novine«, br. 89/94.),
19. Odluka o utvrđivanju
mreže posebnih dežurstava u domovima zdravlja (»Narodne novine«, br. 131/00.),
20. Odluka o maksimalnom
trajanju postupaka zdravstvene njege u kući (»Narodne novine«, br. 73/99.),
21. Odluka o najnižoj
osnovici za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje (»Narodne novine«, br. 40/00.),
22. Odluka o najnižem iznosu
osnovice za naplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje
poljoprivrednika (»Narodne novine«, br. 16/99.),
23. Odluka o osnovici za
naplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za osiguranike koji
primaju mirovinu i invalidninu isključivo od stranog nositelja osiguranja
(»Narodne novine«, br. 77/00.),
24. Odluka o utvrđivanju
cijene rada i materijala zubotehničara za izradu stomatološko-protetskih
pomagala, ortodontskih uređaja, udlaga, resekcijskih proteza, epiteza i
opturatora za osigurane osobe Hrvatsog zavoda za zdravstveno osiguranje
(»Narodne novine«, br. 131/00.),
25. Popis dijagnostičkih i
terapijskih postupaka u zdravstvenim djelatnostima (»Narodne novine«, br.
15/92., 29/93., 65/93., 31/95., 73/99., 3/00. i 18/00.).
Članak 134.
Zavod je dužan svoje
ustrojstvo uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana
njegova stupanja na snagu.
Članak 135.
Sve pravne i fizičke osobe u
ostvarivanju prava i obveza iz osnovnoga zdravstvenog osiguranja dužne su svoje
poslovanje uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 136.
Osigurane osobe koje su započele ostvarivati pravo na zdravstvenu
zaštitu i druga prava koja proizlaze iz osnovnoga zdravstvenoga osiguranja
prije stupanja na snagu ovoga Zakona, od dana njegova stupanja na snagu
ostvaruju ta prava prema njegovim odredbama.
Osobe iz stavka 1. ovoga
članka koje prema odredbama ovoga Zakona ne ispunjavaju propisane uvjete za
korištenje prava priznatog prema dosadašnjim propisima, nastavljaju započeto
korištenje tim pravom prema odredbama ovoga Zakona kao da ispunjavaju uvjete
propisane ovim Zakonom, odnosno na temelju ovoga Zakona, sve dok traje
oboljenje i potreba liječenja.
Članak 137.
Žalbe podnesene protiv rješenja donesenih do stupanja na snagu ovoga
Zakona, rješavat će se prema propisima koji su važili do dana njegova stupanja
na snagu.
Članak 138.
Pravne i fizičke osobe koje
su sukladno članku 51. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br.
75/93., 55/96., 1/97. – pročišćeni tekst, 109/97., 13/98., 88/98., 10/99.,
34/99., 69/00., 59/01. i 82/01.) zaključile ugovor o osiguranju za slučaj
ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti oslobađaju se obveze
uplate posebnog doprinosa za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti iz
članka 70. ovoga Zakona do isteka roka valjanosti tog ugovora.
Članak 139.
Osiguranici koji na dan
stupanja na snagu ovoga Zakona primaju naknadu plaće za vrijeme bolovanja na
temelju osnovice za naknadu plaće koja je utvrđena na osnovi prosjeka plaće i
dodataka na plaću, a na koje nisu obračunati i plaćeni doprinosi za zdravstveno
osiguranje, osnovica za naknadu plaće umanjuje se za iznos za koji nisu
obračunati i uplaćeni doprinosi.
Članak 140.
Odredbe članka 15., 17., 18.,
73., 78., 79., 80., 81. i 82. ovoga Zakona primjenjuju se danom stupanja na
snagu propisa iz članka 17. stavka 4., članka 18. stavka 4. podstavka 4. i
članka 81. stavka 1. ovoga Zakona.
Do primjene odredbi članaka
ovoga Zakona određenih u stavku 1. ovoga članka primjenjivat će se odredbe
članka 50. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 75/93.,
55/96., 1/97. – pročišćeni tekst, 109/97., 13/98., 88/98., 10/99., 34/99.,
69/00., 59/01. i 82/01.) i Odluka o sudjelovanju osiguranih osoba u pokriću
dijela troškova zdravstvene zaštite (»Narodne novine«, br. 33/97. – pročišćeni
tekst i 79/97.).
Članak 141.
Do dana stupanja na snagu
posebnog zakona kojim će se urediti osnovice i stope doprinosa za osnovno
zdravstveno osiguranje iz članka 47. ovoga Zakona ostaju na snazi odredbe
članka 41., 42., 43., 45., 57., 58., 59., 60., 96., 97., 97.a. i 98. Zakona o
zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 75/93., 55/96., 1/97. –
pročišćeni tekst, 109/97., 13/98., 88/98., 10/99., 34/99., 69/00., 59/01. i
82/01.) te:
– Odluka o osnovicama,
stopama, načinu obračuna i plaćanja sredstava za ostvarivanje prava iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 77/00.),
– Odluka o najnižoj osnovici
za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje
(»Narodne novine«, br. 40/00.),
– Odluka o najnižem iznosu
osnovice za naplatu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje
poljoprivrednika (»Narodne novine«, br. 16/99.) i
– Odluka o osnovici za naplatu doprinosa za obvezno zdravstveno
osiguranje za osiguranike koji primaju mirovinu i invalidninu isključivo od
stranog nositelja osiguranja (»Narodne novine«, br. 77/00.).
Članak 142.
Do dana stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se urediti pitanje
ostvarivanja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta kao i isplate
novčane naknade za vrijeme porodnog dopusta nezaposlenih majki, majki na
redovitom školovanju i nezaposlenih majki korisnica invalidske mirovine zbog
profesionalne nesposobnosti za rad ostaju na snazi:
– odredbe članka 58. i 59. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu
ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja (»Narodne novine«, br. 43/99.,
51/99., 52/00. i 77/00.) te
– Pravilnik o uvjetima i
načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta (»Narodne
novine«, br. 58/94.).
Do dana stupanja na snagu
posebnog zakona kojim će se urediti pitanje ostvarivanja prava na naknadu za
pogrebne troškove ostaju na snazi odredbe članka 19. stavka 1. podstavka 4.,
članka 40. i članka 71. podstavka 8. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne
novine«, br. 75/93., 55/96., 1/97. – pročišćeni tekst, 109/97., 13/98., 88/98.,
10/99., 14/99., 69/00., 59/01. i 82/01.).
Članak 143.
Danom stupanja na snagu ovoga
Zakona prestaje važiti Zakon o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br.
75/93., 55/96., 1/97. – pročišćeni tekst, 109/97., 13/98., 88/98., 10/99.,
34/99., 69/00., 59/01. i 82/01.) osim:
– članka 21. stavka 2. i
članka 25. u dijelu koji se odnosi na novčanu naknadu nezaposlenim majkama za
vrijeme korištenja porodnog dopusta koji prestaju važiti danom stupanja na
snagu posebnog zakona kojim će se urediti isplata novčane naknade za vrijeme
porodnog dopusta nezaposlene majke, majke na redovitom školovanju i nezaposlene
majke korisnice invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad,
– članka 39. koji prestaje važiti
stupanjem na snagu posebnog zakona kojim će se urediti pitanje prava na pomoć
za opremu novorođenog djeteta,
– članka 50. koji prestaje važiti
danom početka primjene članka 16., 17., 18., 73., 78., 79., 80., 81. i 82.
ovoga Zakona.
Članak 144.
Odredba članka 2. stavka 8.
ovoga Zakona, koja se odnosi na društva za osiguranje, provodit će se nakon
isteka dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim prava u
privatnom osiguranju iz članka 2. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 145.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1.
siječnja 2002.
Klasa: 500-01/01-01/02
Zagreb, 19. listopada 2001.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.