ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O BANKAMA

Proglašavam Zakon o bankama, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 4. prosinca 1998.

Broj: 081-98-2219/1
Zagreb, 14. prosinca 1998.

ZAKON O BANKAMA

Ovim se Zakonom utvrđuju uvjeti i način osnivanja banke, nadzor i kontrola poslovanja banke te prestanak banke.

Banka je dioničko društvo čiji je predmet poslovanja primanje novčanih depozita i davanje kredita i drugih plasmana u obavljanju djelatnosti utvrđenih ovim Zakonom.

Na banke primjenjuju se odredbe zakona koje se odnose na trgovačka društva, stečaj, zaštitu tajnosti podataka, računovodstvo te sanaciju i restrukturiranje banaka i drugih posebnih zakona u svezi s pitanjima koja nisu uređena ovim Zakonom.

Nitko osim banke iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona ne može obavljati djelatnosti koje su ovim Zakonom utvrđene kao djelatnosti banke osim ako drugim zakonom nije drukčije propisano.

Banka se može upisati u sudski registar samo na temelju rješenja o odobrenju za rad koje na temelju zahtjeva osnivača donosi Hrvatska narodna banka (u daljnjem tekstu: odobrenje za rad).

Odobrenje za rad banke iz stavka 2. ovoga članka se daje na neograničeno vrijeme i ne može se prenositi na druge osobe, a može biti ukinuto pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.

U tvrtki banke mora biti navedena riječ banka.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, u tvrtki banke koja obavlja djelatnosti utvrđene odredbama članka 35. ovoga Zakona, umjesto ili uz riječ banka može biti navedena riječ štedionica.

Nitko ne može upotrebljavati riječ banka ili štedionica u smislu označavanja poslovne djelatnosti ili označavanja tvrtke bez odobrenja za rad banke osim ako to drugim zakonom nije drukčije određeno.

Banku mogu osnovati domaće fizičke i pravne osobe, a strane fizičke i pravne osobe pod uvjetom uzajamnosti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka uvjet uzajamnosti ne odnosi se na strane fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište u zemljama članicama Svjetske trgovinske organizacije.

Osnivanje banke upisuje se u sudski registar na temelju odobrenja za rad.

Zahtjev za davanje odobrenja za rad banke podnose osnivači banke, a oblik i sadržaj zahtjeva propisuje Hrvatska narodna banka.

Uz zahtjev iz stavka 4. ovoga članka osnivači banke obvezno prilažu isprave, dokaze odnosno odgovarajuću dokumentaciju i to:

1. statut banke i izjave svih osnivača o prihvaćanju statuta banke,

2. dokaz da raspolažu potrebnim sredstvima i kapitalom,

3. detaljan opis poslova koje će banka obavljati i plan obavljanja tih poslova te planirane financijske izvještaje za sljedeće dvije godine,

4. broj osnivača banke u osnivanju i podatak o visini osnivačkog uloga svakoga osnivača te o njihovoj mogućoj međusobnoj kapitalskoj i upravljačkoj povezanosti.

5. ime, prezime i jedinstveni matični broj građana, mjesto stanovanja, zanimanje ili zvanje odnosno tvrtku i sjedište svakog osnivača,

6. podatke o financijskom stanju osnivača,

7. imena svih članova uprave i nadzornog odbora te podatke o njihovom stupnju obrazovanja i stručnoj osposobljenosti,

8. dokumentaciju na osnovi koje će se moći utvrditi da će banka glede zaposlenika, organizacije i ustrojstva kao i tehničkih uvjeta biti sposobna obavljati poslove iz djelatnosti na koju se zahtjev odnosi, a pored toga i dokumentaciju koja sadrži opis organizacije računovodstva i programske podrške, te organizacije unutarnje kontrole, revizije i procjene rizičnosti.

Za davanje odobrenja za rad banke plaća se naknada, a dokaz o uplaćenoj naknadi obvezno se prilaže zahtjevu za davanje odobrenja za rad.

Visinu naknade iz stavka 6. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

Nepotpune zahtjeve će Hrvatska narodna banka odbaciti ako osnivači banke u roku od 8 dana od dana obavijesti Hrvatske narodne banke ne upotpune svoj zahtjev u skladu sa zahtjevima iz te obavijesti.

Rješenje Hrvatske narodne banke kojim se zahtjev odbacuje konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Hrvatska narodna banka obvezna je roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva za davanje odobrenja za rad banke sukladno odredbama iz članka 6. ovoga Zakona, odlučiti o zahtjevu i dostaviti rješenje podnositelju zahtjeva.

Hrvatska narodna banka odbit će dati odobrenje za rad banke ako utvrdi da:

1. iz kapitalskih, upravljačkih, odnosno bilo kojih drugih oblika povezanosti s drugim društvima, te iz odnosa povezanosti između osnivača banke proizlazi da tijela banke neće moći samostalno i neovisno odlučivati o poslovanju banke za njezinu dobrobit i da zbog toga nisu osigurani uvjeti za sigurno i stabilno poslovanje banke, te za zaštitu interesa njezinih deponenata i ostalih vjerovnika,

2. iz dokumentacije priložene zahtjevu nije moguće utvrditi dioničare pravnih osoba, odnosno imatelje udjela u pravnim osobama koje osnivaju banku, odnosno načine na koje su međusobno povezani te da zbog toga postoji opravdana sumnja da nisu osigurani uvjeti za sigurno i stabilno poslovanje banke te za zaštitu interesa njezinih deponenata i ostalih vjerovnika,

3. iz dokumentacije priložene uz zahtjev nije moguće utvrditi dioničare pravnih osoba, odnosno imatelje udjela u pravnim osobama koje osnivaju banku odnosno načine na koje su međusobno povezani te da zbog toga nije moguć učinkovit i primjeren nadzor nad bankom,

4. osnivači banke ne raspolažu potrebnim kapitalom, odnosno da ne mogu osigurati sigurno poslovanje,

5. predsjednik i članovi uprave banke u osnivanju nisu dobili prethodnu suglasnost za imenovanje sukladno odredbi članka 24. ovoga Zakona,

6. dokumentacija priložena uz zahtjev, sadrži odredbe koje su suprotne načelima bankovnog poslovanja propisanih ovim Zakonom.

Rješenje Hrvatske narodne banke kojim se odbija davanje odobrenja za rad banke konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Rješenje o odobrenju za rad banke može se ukinuti u slučaju:

1. ako se banka ne upiše u sudski registar i ne započne radom u roku od šest mjeseci od dana primitka odobrenja za rad,

2. ako banka ne obavlja poslove iz svoje djelatnost dulje od šest mjeseci,

3. ako je odobrenje za rad banke dano na temelju neistinitih podataka ili je odobrenje dobiveno na osnovi lažnih ili krivotvorenih isprava,

4. ako banka obavlja poslove iz djelatnosti utvrđene odredbama članka 35., 36. i 37. ovoga Zakona koji nisu utvrđeni odobrenjem,

5. ako banka, unatoč upozorenju Hrvatske narodne banke u svom radu postupa suprotno zakonima i drugim propisima te mjerama Hrvatske narodne banke,

6. ako banka prestane ispunjavati bilo koji od uvjeta za dobivanje odobrenja.

Rješenje o odobrenju za rad banke može biti ukinuto i u slučaju kada takvu mjeru poduzme Hrvatska narodna banka na temelju ovlasti utvrđene ovim Zakonom.

Osim u slučajevima utvrđenim u stavku 1. i 2. ovoga članka Hrvatska narodna banka može ukinuti rješenje o odobrenju za rad banke i u slučaju ako utvrdi da se je radilo o simuliranom osnivanju banke bez kapitala i da se tim kapitalom koristi protivno odredbama ovoga Zakona.

Rješenje o ukidanju rješenja o odobrenju za rad Hrvatska narodna banka obvezna je dostaviti banci bez odgađanja a najdulje u roku od tri dana od dana donošenja.

Rješenje o ukidanju odobrenja za rad konačno je u upravnom postupku i izvršno danom dostave, a protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Od dana izvršnosti rješenja o ukidanju odobrenja za rad, banci je zabranjeno obavljanje djelatnosti za koje je odobrenje dano i obvezna je bez odgađanja donijeti odluku o pokretanju postupka likvidacije.

Banka iz stavka 1. ovoga članka, tijekom likvidacije svojih poslova i zatvaranja poslovanja u svakom drugom pogledu obvezna je pridržavati se odredaba ovoga Zakona kao da ima odobrenje za rad.

Hrvatska narodna banka obvezna je rješenje o ukidanju odobrenja za rad banke odmah bez odgađanja objaviti u "Narodnim novinama" i najmanje u jednim dnevnim novinama.

Danom upisa u sudski registar pripajanja banke drugoj banci, otvaranjem stečajnog postupka ili postupka likvidacije banke odobrenje za rad te banke prestaje važiti.

U slučaju spajanja banaka, banke koje se spajaju, obvezne su podnijeti zahtjev za davanje prethodne suglasnosti i podnijeti zahtjev za davanje odobrenja za rad nove banke.

Danom upisa u sudski registar nove banke na temelju odobrenja za rad po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odobrenja za rad banaka koje se spajaju prestaju važiti.

U slučaju pripajanja banke drugoj banci, banka kojoj se druga banka pripaja obvezna je podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za davanje prethodne suglasnosti.

Banke mogu u inozemstvu osnivati banke, svoje podružnice i otvarati svoja predstavništva, u skladu s propisima Republike Hrvatske i propisima strane zemlje uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

Hrvatska narodna banka vodi registar banaka i njihovih podružnica i predstavništava u inozemstvu te podružnica i predstavništava stranih banaka u Republici Hrvatskoj.

Banka je obvezna bez odgađanja Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti ovjerovljeni primjerak svojega statuta i svih svojih općih akata kao i njihove izmjene, odnosno dopune.

Strana banka koja u zemlji svojega sjedišta ima odobrenje za obavljanje bankovnih poslova, može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu pod uvjetom uzajamnosti.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka uvjet uzajamnosti ne odnosi se na strane fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište u zemljama članicama Svjetske trgovinske organizacije.

Odobrenje za rad podružnice strane banke daje Hrvatska narodna banka na temelju zahtjeva strane banke.

Oblik i sadržaj zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

Na donošenje rješenja o odobrenju za rad podružnice strane banke na odgovarajući se način primjenjuju odredbe koje se odnose na donošenje rješenja o odobrenju za rad domaće banke.

U postupku po zahtjevu za davanje odobrenja za rad podružnice strane banke Hrvatska narodna banka će prethodno zatražiti mišljenje institucije zemlje u kojoj strana banka ima sjedište, a koja je ovlaštena za nadzor poslovanja te strane banke u odnosu na odgovarajući način poslovanja i poslovanja na konsolidiranoj osnovi.

U slučaju da Hrvatska narodna banka utvrdi da se u mišljenje ili nadzor ovlaštene institucije iz stavka 6. ovoga članka ne može sa sigurnošću pouzdati donijet će rješenje kojim se odbija zahtjev za davanje odobrenja za rad podružnice strane banke.

Podružnica strane banke nema svojstvo pravne osobe, a u pravnom prometu s trećim osobama na teritoriju Republike Hrvatske može obavljati poslove u skladu s ovlaštenjima banke osnivača i uz odgovornost banke osnivača za sve obveze koje nastanu u Republici Hrvatskoj u svezi s radom podružnice.

Strana banka dužna je u svoju podružnicu uložiti sredstva u obliku trajnog depozita za poslovanje podružnice.

U smislu ovoga Zakona sredstva iz stavka 2. ovoga članka smatraju se jamstvenim kapitalom podružnice.

Na podružnicu iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i drugi propisi Republike Hrvatske koji se odnose na domaću banku.

Podružnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je u svom radu pridržavati se propisa Republike Hrvatske.

Podružnica strane banke u tvrtki obvezno mora u odgovarajućem padežu, odnosno obliku sadržavati ime banke osnivača, riječ podružnica i naziv mjesta u kojem podružnica ima sjedište.

Strana banka koja je osnivač podružnice mora zaposliti najmanje dvije osobe koje imaju boravište u Republici Hrvatskoj i imaju ovlast za vođenje poslova u podružnici, upravljanje podružnicom i zastupanje banke u poslovima koje banka obavlja preko podružnice.

Hrvatska narodna banka obvezno donosi rješenje o ukidanju odobrenja za rad podružnice strane banke ako utvrdi da strana banka nema odobrenje ili je izgubila odobrenje za obavljanje bankovnih poslova u zemlji u kojoj ima sjedište.

Rješenje iz stavka 1. ovog članka je konačno i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Strana banka može u Republici Hrvatskoj otvoriti svoje predstavništvo pod uvjetom uzajamnosti, a u skladu s posebnim uvjetima.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka uvjet uzajamnosti ne odnosi se na strane fizičke i pravne osobe koje imaju prebivalište, odnosno sjedište u zemljama članicama Svjetske trgovinske organizacije.

Predstavništvo iz stavka 1. ovoga članka ne može obavljati poslove djelatnosti utvrđene odredbama članka 35., 36. i 37. ovoga Zakona.

Posebne uvjete za otvaranje i rad predstavništva stranih banaka propisuje Hrvatska narodna banka.

Banka ima upravu, nadzorni odbor i glavnu skupštinu.

Uprava banke sastoji se od dvije ili više osoba.

Članom uprave, pored osoba koje ne mogu biti članovi uprave svakoga dioničkog društva, ne može biti ni osoba:

1. koja je član nadzornog odbora banke ili nadzornog odbora neke od banaka upisanih u sudski registar u Republici Hrvatskoj,

2. koja je član Savjeta Hrvatske narodne banke,

3. nad čijom imovinom je otvoren stečajni postupak,

4. osobe koje po odredbama ovoga Zakona ne mogu biti članovi uprave.

Za svako imenovanje predsjednika i članova uprave banke obvezna je prethodna suglasnost koju daje Hrvatska narodna banka na pisani zahtjev nadzornog odbora banke.

Osoba koja je kao kandidat predložena za predsjednika uprave kao i kandidati predloženi za članove uprave moraju imati visoku stručnu spremu ekonomskog ili pravnog smjera, uspješno trogodišnje iskustvo na vodećim poslovima u banci, odnosno šestogodišnje iskustvo na odgovarajućim financijskim poslovima što dokazuje uspješnim polaganjem stručnog bankarskog ispita čiji sadržaj i rokove donosi Hrvatska narodna banka posebnim propisima. Ujedno treba ispunjavati i posebne uvjete koje propiše Hrvatska narodna banka u svezi stručnog usmjerenja, poznavanja hrvatskog jezika i propisa Republike Hrvatske.

U davanju suglasnosti iz stavka 1. ovog članka Hrvatska narodna banka uzima u obzir stupanj obrazovanja, stručnu osposobljenost i uspješnost u dotadašnjem radu osobe za koju se suglasnost traži.

Osoba predložena za imenovanje za predsjednika uprave banke mora Hrvatskoj narodnoj banci osobno prikazati i u pisanom obliku dostaviti svoj program razvoja banke i način ostvarenja toga programa.

Nadzorni odbor banke u obavljanju nadzora uz ostalo razmatra i izvješća o obavljenom nadzoru i druga izvješća koja mu dostavi Hrvatska narodna banka te u slučaju protupravnog poslovanja banke ili djelovanja koje može ugroziti njeno stabilno, sigurno i profitabilno poslovanje poduzima mjere prema upravi i predlaže glavnoj skupštini banke poduzimanje mjera iz njene nadležnosti.

Pored osoba koje ne mogu biti članovi nadzornog odbora nijednoga dioničkog društva, članom nadzornog odbora banke ne može biti ni osoba:

1. koja je član Savjeta Hrvatske narodne banke,

2. koja je zaposlena u Hrvatskoj narodnoj banci,

3. nad čijom imovinom je otvoren stečajni postupak,

4. osobe koje po odredbama ovoga Zakona ne mogu biti članovi nadzornog odbora.

Povezane osobe u smislu ovoga Zakona su pravno samostalna društva koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao: društvo koje u drugom društvu ima većinski udio ili većinsko pravo u odlučivanju, ovisno i vladajuće društvo, društva koncerna, društva s uzajamnim udjelima i društva povezana poduzetničkim ugovorima, u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Povezanim osobama smatraju se i: roditelji, bračni drug i djeca fizičke osobe.

Pored osoba iz stavka 1. i 2. ovoga članka povezanim osobama smatraju se i fizičke i pravne osobe koje nisu povezane na bilo koji od načina utvrđenih u odredbama tih stavaka za koje banka može, pregledom financijske i druge dokumentacije koju joj komitenti redovito dostavljaju, te na drugi način, primjenom uobičajenog standarda profesionalne pažnje, utvrditi da uslijed pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe može doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, jer se između njih provodi ili postoji mogućnost prijenosa gubitaka, dobiti ili kreditne sposobnosti.

Za stjecanje postupno ili odjednom dionica čiji ukupni nominalni iznos čine svakih deset posto temeljnog kapitala banke, a koje daju pravo glasa u glavnoj skupštini banke, bez obzira na to stječu li to jedna osoba ili više povezanih osoba potrebna je prethodna suglasnost Hrvatske narodne banke.

Dionice stečene protivno odredbi ovoga članka ne mogu se upisati u knjigu dionica i ne daju pravo glasa u glavnoj skupštini banke sve dok ih drže osobe koje za to nisu dobile prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

Banka mora prije sklapanja pravnog posla kojim stječe udjel u drugoj banci ili nekom trgovačkom društvu za iznos dane protuvrijednosti koji je veći od deset posto njenog jamstvenog kapitala zatražiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na stjecanje udjela u stečajnom i ovršnom postupku te primjenom sredstava osiguranja propisanih Ovršnim zakonom.

Na temelju udjela stečenog protivno stavku 1. ovoga članka banka se nemože upisati kao vlasnik dionica u knjigu dionica, niti ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva, sve dok ne dobije prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

Banka mora prije sklapanja pravnog posla kojim stječe većinski udjel, odnosno većinsko pravo odlučivanja u drugom trgovačkom društvu, osim ako do takvog stjecanja dolazi u ovršnom ili stečajnom postupku, odnosno primjenom sredstava osiguranja propisanih Ovršnim zakonom, za to pribaviti suglasnost Hrvatske narodne banke.

Na temelju udjela stečenog protivno stavku 1. ovoga članka banka se nemože upisati kao vlasnik dionica u knjigu dionica, niti ostvarivati pravo glasa u glavnoj skupštini, odnosno skupštini društva, sve dok ne dobije prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

Banka je obvezna imati prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke za osnivanje bilo koje pravne osobe.

Upis pravne osobe iz stavka 3. ovoga članka u odgovarajući registar bez suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka je ništav.

Zahtjevu za upis dionica u knjigu dionica, stjecatelj dionica u slučajevima iz članka 27., 28. i 29. ovoga Zakona obvezan je priložiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke.

Banka mora radi osiguravanja sigurnoga i stabilnog poslovanja, odnosno osiguranja obveza prema svojim vjerovnicima raspolagati odgovarajućim jamstvenim kapitalom.

Jamstveni kapital banke sastoji se od temeljnog kapitala i dopunskog kapitala koji može iznositi najviše do visine iznosa temeljnog kapitala.

Pojedine oblike kapitala i odbitnih stavaka kapitala za određivanje jamstvenog kapitala propisuje Hrvatska narodna banka

Dionice banke moraju glasiti na ime.

Banke su dužne izvještavati Hrvatsku narodnu banku o svakoj promjeni u knjizi dionica banke.

Za određivanje jamstvenog kapitala prema propisu iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona osnova je posljednje utvrđeno godišnje izvješće, a Hrvatska narodna banka može promjene u kapitalu banke uvažiti i prije nego što se utvrdi godišnje izvješće ako ih banka dokaže.

Hrvatska narodna banka može jamstveni kapital utvrditi i na temelju obavljenog izravnog nadzora ili raščlambom financijskih izvješća banke.

Minimalni iznos temeljnog kapitala koji banka mora imati i uplatiti prije upisa u sudski registar iznosi 20 milijuna kuna.

Banka posluje po načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti.

Banka je obvezna poslovati u skladu s uvjetima poslovanja propisanim ovim Zakonom, s uvjetima i ograničenjima određenim u rješenju o odobrenju za rad, te u skladu s propisima koje je na temelju zakona donijela Hrvatska narodna banka.

Banka koja ima u sudskom registru upisan te uplaćen iznos temeljnog kapitala iz članka 33. ovoga Zakona, može na temelju odobrenja za rad obavljati sljedeće poslove:

1. primati sve vrste depozita u domaćoj i stranoj valuti od trgovca pojedinca i fizičkih osoba, uključujući i one fizičke osobe čija je poslovna aktivnost upisana u skladu sa Zakonom o obrtu,

2. davati kredite osobama iz točke 1. ovoga stavka, manjim i srednjim poduzetnicima te drugim bankama,

3. davati jamstva i bankovne garancije te preuzimati druge obveze za osobe iz točke 1. ovoga stavka,

4. obavljati polove sa stranim sredstvima plaćanja u zemlji (mjenjački poslovi),

5. prikupljati sredstva izdavanjem vrijednosnih papira i na druge načine koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka ili ih utvrdi rješenjem o odobrenju za rad banke,

6. kupovati i prodavati za svoj račun ili za račun svojih komitenata instrumente tržišta novca (uključujući, između ostalog, čekove, mjenice i certifikate o depozitu) i vrijednosne papire Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke,

7. pružati usluge platnog prometa osobama iz točke 1. ovoga stavka,

8. obavljati novčana posredovanja.

Novoosnovane banke, po dobivanju odobrenja za rad od Hrvatske narodne banke, mogu obavljati bankarske poslove prikupljanja depozita i štednje građana u domaćoj i stranoj valuti po isteku tri (3) godine nakon dobivanja rješenja o odobrenju za rad banke.

Banka koja ima u sudskom registru upisan te uplaćen najmanje dvostruki iznos temeljnog kapitala iz članka 33. ovoga Zakona, može pored poslova iz članka 35. ovoga Zakona na temelju odobrenja za rad obavljati i sljedeće poslove:

1. primati sve vrste depozita,

2. davati sve vrste kredita, otvarati dokumentarne akreditive, izdavati jamstva i bankovne garancije te preuzimati druge financijske obveze,

3. obavljati poslove s mjenicama, čekovima i certifikatima o depozitu za svoj račun ili za račun svojih komitenata,

4. pozajmljivati, prodavati i kupovati za svoj račun ili za račun svojih komitenata financijske izvedenice (ročnica, opcija i sl.),

5. poslove s vrijednosnim papirima za svoj račun ili za račun drugih osoba,

6. izdavati i upravljati sredstvima plaćanja (uključujući kartice, putne čekove i bankovne naloge),

7. obavljati financijski lizing i faktoring,

8. davati informacije o bonitetu komitenata na njihov zahtjev,

9. pružati ostale financijske usluge koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka ili ih utvrdi rješenjem o odobrenju za rad banke.

Novoosnovane banke, po dobivanju odobrenja za rad od Hrvatske narodne banke, mogu obavljati bankarske poslove prikupljanja depozita i štednje građana u domaćoj i stranoj valuti po isteku tri (3) godine nakon dobivanja rješenja o odobrenju za rad banke.

Banka koja ima u sudskom registru upisan te uplaćen trostruki iznos temeljnog kapitala iz članka 33. ovoga Zakona, može pored poslova iz članaka 35. i 36. ovoga Zakona na temelju odobrenja za rad obavljati i sljedeće poslove:

1. obavljati platni promet u zemlji,

2. obavljati kreditne poslove s inozemstvom i platni promet s inozemstvom,

3. pružati ostale financijske usluge koje propiše ili odredi Hrvatska narodna banka.

Novoosnovane banke, po dobivanju odobrenja za rad od Hrvatske narodne banke, mogu obavljati bankarske poslove prikupljanja depozita i štednje građana u domaćoj i stranoj valuti po isteku tri (3) godine nakon dobivanja rješenja o odobrenju za rad banke.

Banke koje obavljaju poslove navedene u članku 35. ovoga Zakona a imaju i uplatile su iznos temeljnog kapitala koji je utvrđen za obavljanje poslova navedenih u članku 36. ovoga Zakona, mogu podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za davanje odobrenja za obavljanje i tih poslova.

Banke koje obavljaju poslove navedene u članka 36. ovoga Zakona, a imaju i uplatile su iznos temeljnog kapitala koji je utvrđen za obavljanje poslova navedenih u članku 37. ovoga Zakona mogu podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za davanje odobrenja za obavljanje i tih poslova.

U slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka, pored dokaza o visini temeljnog kapitala, banke su obvezne zahtjevu za davanje odobrenja za obavljanje poslova za obavljanje kojih se zahtjev podnosi, priložiti dokaze, odnosno dokumentaciju na osnovi koje je moguće utvrditi da će u odnosu na zaposlenike, opremu i sredstva te ustrojstvo rada biti sposobne obavljati te poslove.

Banka iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja je podnijela zahtjev za obavljanje poslova iz članka 36. i 37. ovoga Zakona i od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za obavljanje tih poslova, obvezna je u svakom trenutku imati iznos temeljnog kapitala u iznosu koji je bio uvjet za dobivanje odobrenja za obavljanje tih poslova.

Banka je dužna opseg svojeg poslovanja usklađivati tako da iznos jamstvenog kapitala u svako doba iznosi najmanje 10 posto ukupnog iznosa aktive i aktivnih izvanbilančnih stavaka banke, raspoređenih i ponderiranih po stupnjevima rizika (minimalna adekvatnost kapitala).

Banka je dužna poštovati maksimalne koeficijente i maksimalne razine izloženosti koje se odnose na njezinu aktivu, ponderiranu rizičnu aktivu i izvanbilančne stavke, kao i na različite oblike kapitala i rezervi, koje može propisati Hrvatska narodna banka.

Na temelju propisa iz stavka 1. ovoga članka banka je dužna ispunjavati uvjete koji:

1. se odnose na minimalni ukupni iznos likvidnih sredstava ili određenih oblika takvih sredstava u odnosu prema vrijednosti ili promjeni vrijednosti aktive ili određenih oblika aktive ili u odnosu prema vrijednosti pasive ili određenih oblika pasive,

2. se odnose na maksimalni ukupni iznos kredita i ulaganja ili njihovih određenih vrsta,

3. se odnose na klasifikaciju i vrednovanje aktive te na rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koje se moraju osigurati na temelju klasifikacije i vrednovanja aktive,

4. su propisani za nastanak posebnih okolnosti, a koje se odnose na kamatnu stopu, ročnost i ostale uvjete koji se mogu primijeniti na bilo koju vrstu ili oblik financiranja koji banke pružaju ili primaju,

5. se odnose na zabrane, ograničenja ili uvjete u odnosu na:

a) vrste i oblike danih kredita i odobrenih ulaganja,

b) podudaranje u ročnosti i kamatama aktive i pasive (uključujući izvanbilančne stavke),

c) devizna potraživanja i obveze.

Izloženost banke prema jednoj osobi je iznos svih kredita i drugih tražbina, ulaganja u vrijednosne papire i vlasničke uloge i preuzetih obveza banke prema jednoj osobi.

U izloženost banke prema jednoj osobi ne uračunavaju se tražbine iz stavka 1. ovoga članka koje su osigurane novčanim depozitom, do iznosa takvog osiguranja, vrijednosnim papirima Republike Hrvatske ili Hrvatske narodne banke ili s neopozivim jamstvom Republike Hrvatske, odnosno nekim drugim sredstvom osiguranja koje utvrdi Hrvatska narodna banka svojom odlukom.

Radi izračuna izloženosti prema jednoj osobi pod osobom iz stavka 1. ovoga članka smatra se jedna ili više povezanih osoba, a način izračuna izloženosti banke prema nekoj drugoj banci posebnim aktom utvrdit će Hrvatska narodna banka.

Uvjete za primjenu odredaba stavka 1., 2. i 3. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

Prije sklapanja bilo kakvog posla koji je temelj za izračun izloženosti, banka je dužna ocijeniti bonitet osobe prema kojoj se izlaže i kakvoću osiguranja naplate.

Banka je dužna za cijelo vrijeme trajanja pravnog odnosa koji je temelj nastanka izloženosti pratiti poslovanje osobe prema kojoj se izlaže i kakvoću osiguranja naplate.

Izloženost banke prema osobi iz članka 41. ovoga Zakona ne smije premašiti 25 posto jamstvenog kapitala.

Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na izloženost banke prema Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj garancijskoj agenciji.

Bez obzira na stavak 1. ovoga članka, izloženost banke prema pojedinom dioničaru banke koji raspolaže s više od 3 posto dionica banke i s njime povezanim osobama ne smije prelaziti 5 posto jamstvenog kapitala.

Ukupna izloženost banke prema dioničarima banke koji imaju dionice čiji ukupni nominalni iznos čini više od pet posto temeljnog kapitala banke i s njima povezanim osobama ne smije premašiti 25 posto jamstvenog kapitala.

Pravni posao koji dovodi do prekoračenja ili je u suprotnosti sa stavkom 3. i 4. ovoga članka je ništav.

Velika izloženost banke je izloženost banke prema osobi iz članka 41. ovoga Zakona koja premašuje 10 posto jamstvenog kapitala.

Za pravni posao čijom bi vrijednošću došlo do izloženosti banke veće od 10 posto jamstvenog kapitala potrebna je jednoglasna odluka nadzornog odbora banke.

Suglasnost iz prethodnog stavka ovoga članka uvjet je nastanka i valjanosti pravnog posla za koji se ona traži.

Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na izloženost banke prema Republici Hrvatskoj, Hrvatskoj narodnoj banci i Hrvatskoj garancijskoj agenciji.

Ukupan iznos svih velikih izloženosti banke ne smije premašiti 400 posto jamstvenog kapitala.

U ukupan iznos svih velikih izloženosti banke ne uključuje se izloženost banke prema Republici Hrvatskoj i Hrvatskoj narodnoj banci te Hrvatskoj garancijskoj agenciji.

Osobe u posebnom odnosu prema banci prema kojima bi nastala ili bi se povećala izloženost banke jesu:

1. dioničari banke koji imaju 5 ili više posto dionica banke s pravom glasa u glavnoj skupštini banke,

2. članovi uprave i nadzornoga odbora te prokuristi banke,

3. osobe koje s bankom imaju ugovore o radu sklopljene uz posebne uvjete,

4. bračni i izvanbračni drugovi osoba iz točke 1., 2. i 3. ovoga stavka i njihova djeca i usvojenici,

5. pravne osobe u čijem kapitalu osobe iz točke 1. do 4. ovoga stavka imaju više od 20 posto udjela s pravom glasa,

6. pravne osobe u čijem kapitalu banka ima više od 20 posto udjela s pravom glasa ili nad kojima banka ima na drugi način upravljačku kontrolu.

Za pravni posao zbog kojeg bi nastala ili bi se povećala izloženost banke prema osobama iz stavka 1. ovoga članka potrebna je suglasnost svih članova nadzornog odbora banke.

Pravni posao sklopljen protivno stavku 2. ovoga članka je ništav.

Banka ne smije neposredno ili posredno davati kredite ili jamstva na kredit za kupnju vlastitih dionica i dionica društva u čijem kapitalu banka, odnosno osobe iz članka 46. ovoga Zakona imaju najmanje 20 posto kapitala.

U davanje kredita iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se i drugi pravni poslovi koji su po svojoj gospodarskoj namjeni jednaki kreditu.

Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, banka smije davati kredite ili jamstva na kredite svojim zaposlenicima i zaposlenicima o njoj ovisnih društava za kupnju vlastitih dionica. Ukupan iznos takvih kredita, odnosno jamstava ne smije prelaziti 10 posto jamstvenog kapitala banke.

Dionice banke ne mogu se upotrijebiti kao osiguranje za bilo koji kredit koji daje ta banka.

Banke moraju Hrvatskoj narodnoj banci do 15. siječnja, 15. travnja, 15. srpnja i 15. listopada dostaviti obavijest o dužnicima čije zaduženje kod njih u bilo kojem trenutku za vrijeme tri kalendarska mjeseca prije mjeseca u kojemu je obavijest dostavljena premašuje iznos koji odredi Hrvatska narodna banka.

Ako se utvrdi da je pojedini dužnik zadužen kod više banaka u iznosu određenom prema stavku 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka o tome obavještava sve banke tako da ta obavijest sadrži samo podatke o ukupnom zaduženju pojedinog dužnika i o broju banaka kod kojih je zadužen.

Uvjete i način za provedbu odredaba ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

Radi pokrića rizika iz poslovanja banke formiraju se rezerve banke.

Sredstva rezervi banke koriste se za otpis nenaplativih potraživanja, za pokriće gubitaka koji proizlaze iz poslovanja banke i drugih rizika.

Radi osiguranja sigurnosti poslovanja banka mora, pored sredstava rezervi iz članka 50. ovoga Zakona, formirati posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizičnih plasmana i odgovarajućih izvanbilančnih stavaka.

Način utvrđivanja visine potencijalnih gubitaka, odnosno stupnja naplativosti rizičnih plasmana i odgovarajućih izvanbilančnih stavaka banke te visinu i način formiranja posebne rezerve iz stavka 1. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

Banka je dužna voditi poslovne knjige po načelima urednosti i ažurnosti.

Svaki poslovni događaj banka mora evidentirati u poslovnim knjigama najkasnije u roku od 8 dana od njihova nastanka.

Poslovne knjige i financijska izvješća sastavljaju se u skladu s propisima o računovodstvu i računovodstvenim standardima, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Banke sastavljaju financijska izvješća i to bilancu, račun dobiti i gubitka, izvješće o promjenama u kapitalu i izvješće o promjenama u financijskom položaju (izvješće o novčanom tijeku), u obliku i na način koji propisuje Hrvatska narodna banka.

Financijska izvješća iz članka 53. ovoga Zakona, uključujući i vođenje poslovnih knjiga, obvezno provjerava i ocjenjuje ovlaštena revizorska tvrtka, odnosno ovlašteni revizor koji je uposlenik revizorske tvrtke (u daljnjem tekstu: revizor), revizorskim izvješćem u skladu s propisima o reviziji.

Revizorsko mišljenje, koje je sastavni dio revizorskog izvješća, mora utvrditi prikazuju li financijska izvješća pravilno, istinito i objektivno financijski položaj banke.

Banka sastavlja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća za poslovnu godinu koja je jednaka kalendarskoj godini. Banka je dužna u roku od 6 mjeseci od isteka poslovne godine Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti revidirana financijska izvješća, s izvješćem o obavljenoj reviziji ovjerovljenom od strane ovlaštene revizorske tvrtke i koje je usvojila glavna skupština banke, i to kao sastavni dio godišnjeg izvješća.

Konsolidirana financijska izvješća iz stavka 1. ovog članka banke sastavljaju i dostavljaju u obliku i u rokovima koje propisuje Hrvatska narodna banka.

Hrvatska narodna banka može odbiti revidirano izvješće koje je sastavio ovlašteni revizor, ako utvrdi da revizorsko mišljenje o financijskim izvješćima banke, koje je sastavni dio izvješća o reviziji, nije utvrđeno na stvarnim i objektivnim činjenicama o financijskom položaju banke.

Banka je dužna imenovati ovlaštenu revizorsku tvrtku i o tome bez odgađanja izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da izvješće o obavljenoj reviziji ovjerovljeno od strane ovlaštene revizorske tvrtke nije utvrđeno na stvarnim i objektivnim činjenicama o financijskom položaju banke, neće u narednih pet godina prihvaćati izvješća o reviziji banaka koje je izradila ta revizorska tvrtka.

Iz razloga utvrđenih u članka 55. stavku 3. ovoga Zakona, Hrvatska narodna banka može zatražiti da banka imenuje drugu revizorsku tvrtku koja će obaviti reviziju financijskih izvješća i sastaviti novo izvješće o obavljenoj reviziji.

Sve troškove nastale na temelju odredbe stavka 3. ovoga članka snosi banka.

Ista revizorska tvrtka može u istoj banci uzastopno obaviti najviše četiri revizije financijskih izvješća.

Jedan revizor može obaviti najviše pet revizija financijskih izvješća banaka za jednu poslovnu godinu.

Uprava banke dužna je revizoru staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omogućiti mu uvid u poslovne knjige, izvorne dokumente i isprave na temelju kojih su obavljena knjiženja.

Banka je dužna u okviru uobičajenog radnog vremena osigurati revizoru odgovarajući radni prostor i omogućiti mu pristup svojim poslovnim prostorijama.

Hrvatska narodna banka propisuje oblik, minimalni obujam i sadržaj revizije i izvješća o obavljenoj reviziji.

Hrvatska narodna banka može od revizora zahtijevati dodatna objašnjenja u svezi s izvršenom revizijom.

Revizor je dužan bez odgađanja pisano izvijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj povredi zakona i drugih propisa ili statuta koju počini zaposlenik banke ili o drugoj radnji, nepravilnosti ili manjkavosti u upravljanju ili poslovanju koja može ugroziti sigurnost i stabilnost banke ili za koju se može očekivati da će dovesti do gubitaka u banci.

Na zahtjev Hrvatske narodne banke revizor je obvezan objasniti joj i druga svoja saznanja o činjenicama koje ukazuju na vođenje poslova protivno načelima iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona.

Banka je dužna objaviti u najmanje jednim dnevnim novinama sažetak revidiranih financijskih izvješća s mišljnjem revizora u roku od petnaest dana od dana prihvaćanja revidiranoga financijskog izvješća na glavnoj skupštini banke.

Sažetak revidiranih konsolidiranih financijskih izvješća na razini banke kao grupe, s mišljenjem revizora banke, objavljuje se u navedenom tisku najkasnije u roku od sedam mjeseci od isteka kalendarske godine.

Banka je dužna organizirati unutarnju kontrolu izravno podređenu upravi banke te funkcionalno i organizacijski odvojenu od drugih organizacijskih dijelova banke.

Unutarnja kontrola osobito:

1. obavlja stalan i cjelovit nadzor nad pravilnosti, ažurnosti i zakonitosti poslovanja banke,

2. utvrđuje ima li banka opće akte i jesu li njima propisani postupci te postupa li u skladu s njima,

3. nadzire provođenje općih akata i njima propisanih postupaka.

Poslove unutarnje kontrole u banci moraju obavljati najmanje dvije osobe koje imaju visoku stučnu spremu ekonomskog, odnosno pravnog smjera i petogodišnje radno iskustvo na bankovnim poslovima te osobito poznavanje svih vrsta bankovnih poslova.

Unutarnja kontrola vodi evidencije o obavljenim nadzorima.

O svojem radu unutarnja kontrola redovito, a najmanje polugodišnje izvješćuje upravu banke i nadzorni odbor banke te jedanput godišnje glavnu skupštinu banke.

O svim neispravnostima i nezakonitostima te kada se utvrdi da banka ne posluje po načelima sigurnog i stabilnog poslovanja i da joj prijeti nelikvidnost ili nesposobnost za plaćanje, unutarnja kontrola o tome bez odgađanja mora pisano obavijestiti upravu banke.

Kada unutarnja kontrola utvrdi da članovi uprave ne postupaju po načelima sigurnog poslovanja i s pažnjom dobrog gospodarstvenika, o tome bez odgađanja pisano obavještava nadzorni odbor banke.

Banka mora imati najmanje jednog unutarnjeg revizora s položenim stručnim ispitom za zvanje revizora, kojeg imenuje nadzorni odbor i kojemu je odgovoran za svoj rad.

Unutarnji revizor prati i provjerava pridržava li se banka zakona i drugih propisa, odgovarajućih računovodstvenih standarda i postupaka te obavlja reviziju dokumentacije banke i o tome tromjesečno podnosi izvješće nadzornom odboru.

Unutarnji revizor može davati nadzornom odboru mišljenje i o drugim pitanjima o kojima nadzorni odbor zatraži mišljenje.

Unutarnji revizor dužan je razmjenjivati sve relevantne informacije sa unutarnjom kontrolom banke koje se odnose na poslovanje banke, a naročito glede ustanovljenoga protuzakonitog poslovanja banke kao i poslovanje koje ugrožava ili bi moglo ugroziti stabilno, sigurno i profitabilno poslovanje banke.

Osobe koje obavljaju poslove unutarnje kontrole i unutarnje revizije ne smiju u banci obavljati druge poslove, ne mogu biti članovi uprave i nadzornog odbora banke ni s bankom povezane osobe.

U svom radu osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su se pridržavati pravila struke i odgovarajućih međunarodnih standarda.

Banka je dužna obavljati unutarnju procjenu i mjerenja svih rizika kojima je banka u svom poslovanju izložena, a ta služba je izravno podređena i odgovorna upravi banke.

Obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka mora biti funkcionalno i organizacijski odvojeno od drugih dijelova banke.

Za praćenje procjene i mjerenja rizičnosti poslovanja banke uprava banke je dužna odrediti jednog od članova uprave.

Hrvatska narodna banka obavlja nadzor nad poslovanjem banaka, podružnica i predstavništava stranih banaka u Republici Hrvatskoj po ovom Zakonu i drugim propisima te na osnovi međudržavnih ugovora.

Hrvatska narodna banka nadzire zakonitost poslovanja banaka i ocjenjuje sposobnost banke da upravlja rizicima u poslovanju i donosi mjere za uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

Hrvatska narodna banka propisuje pobliže uvjete i način provedbe nadzora.

Vrstu, opseg i sadržaj izvješća te drugih podataka koji su potrebni Hrvatskoj narodnoj banci za obavljanje nadzora banaka propisuje Hrvatska narodna banka.

Banke su dužne Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti propisana izvješća i podatke u utvrđenim rokovima, kao i bilo koji drugi dokument ili podatak koji Hrvatska narodna banka zatraži, a potreban je za obavljanje nadzora banaka.

Hrvatska narodna banka obavlja nadzor izravnim nadzorom u banci i raščlambom propisanih financijskih izvješća, koje su banke dužne na propisan način i u propisanim rokovima dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci.

Izravni nadzor obavlja se u prostorijama banke uvidom u poslovne knjige, isprave i drugu dokumentaciju koja se odnosi na poslovanje banke ili je u svezi s njezinim poslovanjem, te provjerom i pregledom tehničke, stručne i organizacijske opremljenosti banke.

Nadzor raščlambom financijskih izvješća obavlja se na temelju podataka i izvješća koje su banke obvezne dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci.

U obavljanju nadzora Hrvatska narodna banka može zatražiti očitovanja djelatnika banke o pojedinim pitanjima iz poslovanja banke.

U obavljanju nadzora Hrvatska narodna banka može od članova uprave i nadzornog odbora, prokurista i djelatnika banke zahtijevati da učine dostupnima na uvid i provjeru informacije o upravljanju, djelovanju i aktivnostima u poslovanju banke.

Hrvatska narodna banka može odrediti da će pregled poslovanja banke obaviti ovlaštena revizorska tvrtka ili drugi stručnjak u obliku i sadržaju kojeg propiše Hrvatska narodna banka, na trošak banke.

Nadzor poslovanja banke u poslovnim prostorijama banke obavljaju djelatnici Hrvatske narodne banke na temelju posebnog ovlaštenja guvernera uz predočenje službene iskaznice inspektora Hrvatske narodne banke.

Uprava banke mora ovlaštenim djelatnicima Hrvatske narodne banke osigurati uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju te u baze podataka iz kojih je vidljivo i dostupno poslovanje banke i osigurati pristup do drugih informacija o poslovanju banke.

Uprava banke mora ovlaštenim djelatnicima Hrvatske narodne banke osigurati odgovarajuće prostorije, opremu i druge uvjete za neometan nadzor te osoblje banke koje će osigurati pristup dokumentaciji i njezin pregled i koje će surađivati s ovlaštenim djelatnicima Hrvatske narodne banke.

Svaka osoba koja je imala ili ima pristup informacijama koje su dobivene pri obavljanju pregleda iz članka 69. stavka 6. ovoga Zakona obvezna je čuvati sve dobivene podatke i informacije kao poslovnu tajnu.

O obavljenom nadzoru sastavlja se zapisnik koji se dostavlja banci.

Zapisnik o obavljenom nadzoru i pregledu i ostala izvješća ili nalazi Hrvatske narodne banke dostavljaju se članovima nadzornog odbora i uprave na razmatranje. Hrvatska narodna banka može sazvati sastanak s revizorima koje je ona imenovala i s nadzornim odborom i upravom kako bi se razmotrili nalazi, nalozi i prijedlozi mjera sadržani u zapisniku i tim izvješćima.

Na temelju izravnog nadzora te zapisnika o obavljenom nadzoru, odnosno nadzoru raščlambom financijskih izvješća, Hrvatska narodna banka daje naloge i poduzima druge mjere predviđene ovim Zakonom.

U tijeku izravnog nadzora banke ovlašteni djelatnici Hrvatske narodne banke mogu naložiti banci poduzimanje mjera za ispravljanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti koje je banka bez odgađanja dužna provesti.

Uvjete za primjenu odredaba stavka 2. ovoga članka propisuje Hrvatska narodna banka.

Banka može dati primjedbe na zapisnik iz članka 72. ovoga Zakona u roku koji je određen u zapisniku, a koji ne može biti kraći od 8 ni dulji od 15 dana od dana primitka zapisnika.

Ako banka u roku određenom prema stavku 1. ovoga članka utemeljeno ospori nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju koje su utvrđene nadzorom, Hrvatska narodna banka, pisano će izvijestiti banku o prihvaćanju primjedaba.

Banka je dužna bez odgađanja pisano obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o svakoj namjeri upisa promjene i o svakom upisu promjene u sudski registar.

Banka je dužna najmanje jednom godišnje dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci imena svih svojih dioničara i povezanih osoba koje imaju 5 ili više posto dionica s pravom glasa u glavnoj skupštini banke, te visinu njihovih udjela.

Uprava banke obvezna je uz suglasnost nadzornog odbora donijeti opće akte u skladu sa statutom banke, kojima se uređuju:

1. organizacija i ustrojstvo banke,

2. prava, obveze i nadzor direktora svake organizacijske jedinice,

3. prava i ovlasti revizora banke, obavljanje unutarnje kontrole, unutarnje revizije, unutarnje procjene rizičnosti poslovanja te prava i ovlasti stalnih povjerenstava utvrđenih statutom banke,

4. ograničenja ovlasti članova uprave, nadzornog odbora, prokurista i ostalih zaposlenika banke koja se odnose na sudjelovanje u bankovnim poslovima u ime i za račun banke,

5. računovodstvene politike u skladu s zakonima i računovodstvenim standardima,

6. kreditne politike kojima se utvrđuju postupci i način davanja kredita i drugih plasmana i mogućih obveza, te postupci i način osiguranja povrata, odnosno naplate potraživanja, obračun i naplate kamata, provizija i drugih naknada te postupci u svezi s drugim oblicima izloženosti prema ovome Zakonu,

7. politika upravljanja aktivom i pasivom, način upravljanja likvidnošću, kamatnim rizicima i rizicima od promjene tečajeva stranih valuta.

Hrvatska narodna banka može prema banci za koju utvrdi da krši odredbe ovoga Zakona i propisa koje ona donese ili da zbog načina kako posluje postoji opasnost da neće uredno ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima ili za povjerena sredstva drugih osoba, odnosno da rizično i neprimjereno posluje, poduzeti neku od sljedećih mjera:

1. dati pisano upozorenje,

2. tražiti sazivanje sjednice uprave, nadzornog odbora ili glavne skupštine banke radi razmatranja i postizanja dogovora o mjerama za poboljšanje stanja u banci,

3. dati banci pisani nalog za poštivanje odredaba ovoga Zakona i propisa koje donosi Hrvatska narodna banka, odnosno da prestane poslovati na način kojim se dovodi u opasnost neurednog ispunjavanja obveza prema vjerovnicima i povjerenim joj sredstvima te da poduzme mjere za poboljšanje stanja u banci ili dati pisani nalog kojim se određuju posebni uvjeti za poslovanje banke,

4. propisati uvjete poslovanja banke koji mogu sadržavati najniže, odnosno najviše kamatne stope, rokove dospijeća potraživanja i obveza te druge uvjete,

5. dati pisani nalog banci da potpuno ili djelomično obustavi isplatu dividende ili bilo koji drugi oblik isplate dobiti,

6. oduzeti suglasnost za imenovanje predsjednika ili člana uprave banke i o tome istodobno izvijestiti nadzorni odbor banke koji je dužan u roku od 30 dana imenovati predsjednika, odnosno članove uprave koji zbog toga nedostaju,

7. dati pisane naloge prema kojima jedan ili više dioničara koji imaju značajan broj dionica banke moraju prodati te dionice i to u roku od mjesec dana od dana primitka takvog naloga,

8. imenovati povjerenika prema odredbama ovoga Zakona,

9. ukinuti odobrenje za rad banke.

Ako Hrvatska narodna banka utvrdi da je adekvatnost kapitala neke banke manja od 3/4 minimalne adekvatnosti propisane, odnosno utvrđene prema članku 39. ovoga Zakona, osim mjera iz članka 77. ovoga Zakona, u toj će banci imenovati povjerenika.

Povjerenika iz stavka 1. ovoga članka imenuje guverner Hrvatske narodne banke pisanom odlukom.

Povjerenik se imenuje na razdoblje koje se određuje odlukom o imenovanju i ne može biti dulje od šest mjeseci, a može se posebnom odlukom guvernera Hrvatske narodne banke produljiti za još najviše šest mjeseci.

Osim imenovanja povjerenika, Hrvatska narodna banka će prema banci iz članka 78. poduzeti jednu ili više od sljedećih mjera:

1. zabraniti bilo koji oblik isplate dobiti,

2. propisati da prosječna ukupna aktiva banke tijekom bilo kojeg kalendarskog tromjesečja ne može biti veća od prosječne aktive banke tijekom prethodnog kalendarskog tromjesečja, uključujući izvanbilančne stavke,

3. propisati da banka ne može stjecati udjele u pravnim osobama, da ne može osnivati nove podružnice, otvarati nove poslovnice i predstavništva te na drugi način širiti poslovnu mrežu,

4. zabraniti svako povećanje izloženosti prema jednoj osobi iz članka 41. ovoga Zakona,

5. narediti banci da izmjeni ili prestane s djelovanjem za koje utvrdi da može predstavljati prevelik rizik za banku,

6. narediti prodaju dionica ili likvidaciju banke čiji je dioničar ako utvrdi da postoji opasnost da će ta banka kći postati nesposobna za plaćanje i da predstavlja znatan rizik za banku ili da se može očekivati da će ona prouzročiti znatno rasipanje aktive i prihoda banke.

Provođenje mjera iz stavka 1. ovoga članka nadzire povjerenik i o tome izvješćuje Hrvatsku narodnu banku.

Osim nadzora provođenja mjera iz stavka 1. ovoga članka povjerenik je dužan u roku od 30 dana izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci predložiti plan mjera i aktivnosti kako bi banka ponovno poslovala u skladu s ovim Zakonom i propisima donijetim na temelju njega uključujući plan dokapitalizacije banke na minimalnu razinu propisanu ovim Zakonom, plan spajanja s nekom bankom ili pripajanja banke drugoj banci, plan prodaje dionica, odnosno imovine banke i sl.

Hrvatska narodna banka će u roku od 15 dana odobriti plan mjera i aktivnosti iz stavka 3. ovoga članka ako utvrdi da će njime banka ponovno uspostaviti sigurno, stabilno i rentabilno poslovanje.

Kada Hrvatska narodna banka prihvati plan mjera i aktivnosti kojeg je predložio povjerenik, naložit će banci da taj plan i provede nakon što ga prihvati i uprava banke.

Ako uprava banke ne prihvati plan mjera i aktivnosti koji treba poduzeti ili ga prihvati, ali ga ne provodi, Hrvatska narodna banka će po dobivenom izvješću povjerenika o tome predložiti nadzornom odboru banke da u roku od 15 dana opozove članove uprave.

Ne prihvati li nadzorni odbor prijedlog iz stavka 6. ovoga članka Hrvatska narodna banka može donijeti rješenje o ukidanju odobrenja za rad banke.

Odluka Hrvatske narodne banke iz stavka 7. ovoga članka konačna je u upravnom postupku i protiv nje se može voditi upravni spor.

Povjerenik iz članka 78. ovoga Zakona ima pravo i dužnost biti nazočan sjednicama tijela banke i sudjelovati u njihovom radu, ali nema pravo glasa.

Povjerenik ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.

Banka i sva tijela banke dužna su povjereniku staviti na raspolaganje svu potrebnu dokumentaciju i omogućiti mu uvid u poslovne knjige kako bi povjerenik mogao izraditi plan mjera i aktivnosti iz članka 79. ovoga Zakona.

Ovlasti povjerenika prestaju:

1. danom isteka razdoblja navedenog u odluci o imenovanju, odnosno u odluci kojom se to razdoblje produljuje,

2. danom opoziva njegovog imenovanja,

3. danom ukidanja odluke o imenovanju,

4. u trenutku kada privremeni upravitelj preuzme ovlasti uprave, nadzornog odbora i glavne skupštine banke prema ovome Zakonu,

5. danom nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka nad bankom.

Kada Hrvatska narodna banka utvrdi da su potencijalni gubici banke, koji proistječu iz rizičnih plasmana i odgovarajućih izvanbilančnih stavki određenog stupnja naplativosti veći od jamstvenog kapitala banke i u slučaju kada je banka nesposobna za plaćanje imenovati će privremenog upravitelja za tu banku ili će podnijeti prijedlog nadležnom sudu za otvaranje stečajnog postupka nad bankom.

Savjet Hrvatske narodne banke na prijedlog guvernera imenuje privremenog upravitelja pisanom odlukom.

Privremeni upravitelj imenuje se na razdoblje koje se određuje odlukom o imenovanju a ne može biti dulje od šest mjeseci i može se posebnom odlukom Savjeta Hrvatske narodne banke produljiti za još najviše šest mjeseci.

Privremeni upravitelj ima pravo na naknadu za svoj rad.

Naknadu iz stavka 3. ovoga članka isplaćuje Hrvatska narodna banka.

Odluka o imenovanju privremenog upravitelja objavljuje se u "Narodnim novinama" i barem u jednim dnevnim novinama te dostavlja nadležnom sudu radi upisa u sudski registar.

Dostavom odluke o imenovanju privremenog upravitelja prestaju sve ovlasti uprave, nadzornog odbora i glavne skupštine banke, koje istodobno preuzima privremeni upravitelj.

Privremeni upravitelj ne može prenijeti svoje ovlasti na druge osobe, a za svoj rad odgovoran je Hrvatskoj narodnoj banci.

Privremeni upravitelj ima pristup i nadzor nad imovinom, službenim prostorijama, poslovnim knjigama i drugom dokumentacijom banke.

Odmah nakon imenovanja privremeni upravitelj mora zaštititi imovinu i dokumentaciju banke te je ovlašten poduzimati sve mjere za koje ocijeni da su potrebne za njihovo očuvanje.

Privremeni upravitelj obavještava korespondente banke, odgovorne osobe u registrima vrijednosnica i agente za transfer vrijednosnica, te tvrtke koje upravljaju imovinom banke o tome da osobe koje su prije bile ovlaštene da u ime te banke daju instrukcije glede upravljanja njenom imovinom ili imovinom koja je bila povjerena toj banci više nemaju takva ovlaštenja, te ih obavještava o imenima, potpisima i kodovima osoba koje imaju takve ovlasti za vrijeme njegova upravljanja.

Privremeni upravitelj je dužan u roku koji odredi Hrvatska narodna banka podnijeti joj pisano izvješće o procijenjenom zatečenom stanju poslovanja banke kao i mogućnostima za buduće stabilno i profitabilno poslovanje banke.

Izvješće iz stavka 1. ovoga članka osobito mora sadržavati:

1. iznos jamstvenog kapitala banke i sredstava rezervi banke,

2. iznos potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz rizičnih plasmana, iz ostalih bilančnih i izvanbilančnih stavki različitog stupnja naplativosti ustanovljenih klasifikacijom aktive,

3. stanje zaduženosti banke kratkoročno i dugoročno u zemlji i prema inozemstvu,

4. ukupne tražbine banke, dospjele i nedospjele,

5. dospjele i dospjele neizmirene obveze banke u zemlji prema inozemstvu,

6. izvješće o tijeku gotovine (Cash flow) radi projekcije likvidnosti banke,

7. plan povećanja temeljnog kapitala banke,

8. plan spajanja, pripajanja ili preuzimanja banke,

9. plan prodaje dionica ili imovine banke,

10. preporuku Hrvatskoj narodnoj banci za pokretanje postupka stečaja banke.

Privremeni upravitelj može uz preporuku iz stavka 2. točke 10. ovoga članka utvrditi i plan prijenosa dijela pasive banke koji se odnosi na njezine obveze po štednim ulozima građana s odgovarajućim dijelom aktive te banke na neku drugu banku.

Hrvatska narodna banka obvezna je u roku od petnaest dana od dana primitka izvješća privremenog upravitelja odobriti jedan od planova privremenog upravitelja iz članka 86. stavka 2. ovoga Zakona ili podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka sa ili bez plana iz članka 86. stavka 3. ovoga Zakona.

Ako Hrvatska narodna banka odobri jedan od planova privremenog upravitelja iz članka 86. ovoga Zakona, naložit će privremenom upravitelju da taj plan provede.

Hrvatska narodna banka može obustaviti provođenje plana i ukinuti odobrenje za rad banke.

Privremeni upravitelj treba donijeti rješenje o obustavi isplate sa računa depozita i računa štednje građana za razdoblje od najviše šest mjeseci uz uvjet da su poduzete mjere radi očuvanja vrijednosti na računima depozita i računima štednje građana.

Ovlasti privremenog upravitelja prestaju:

1. danom isteka razdoblja navedenog u odluci o imenovanju odnosno u odluci kojom se to razdoblje produljuje,

2. danom ukidanja odluke o imenovanju,

3. danom kada nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.

Ovlasti privremenog upravitelja prestaju na njegov pisani zahtjev danom imenovanja novoga privremenog upravitelja koji istodobno preuzima njegove ovlasti.

Na prijedlog Hrvatske narodne banke Vlada Republike Hrvatske može donijeti odluku o provođenju postupaka sanacije banke ako utvrdi da je to od posebnog državnog interesa i ako se utvrdi da su iscrpljene druge mogućnosti sprječavanja narušavanja stabilnosti ukupnoga financijskog sustava države.

U smislu ovoga Zakona smatra se da je banka nesposobna za plaćanje ako dulje od deset dana neprekidno ne može ispunjavati svoje dospjele novčane obveze.

Prijedlog za pokretanje stečajnog postupka nad bankom mogu podnijeti Hrvatska narodna banka, vjerovnici banke i sama banka.

Hrvatska narodna banka obvezna je podnijeti prijedlog za pokretanje stečajnog postupka ako utvrdi da poduzimanje mjera propisanih ovim Zakonom ne bi dalo očekivane učinke u smislu njenog ponovnog poslovanja u skladu sa zakonom.

Rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad bankom sud je obvezan dostaviti i Hrvatskoj narodnoj banci u slučaju kad je prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnijela banka ili vjerovnik banke.

Na dan otvaranja stečajnog postupka prestaju potraživanja građana prema banci u stečaju po osnovi deviznih depozita, koji su po posebnim propisima pretvoreni u javni dug Republike Hrvatske, a građanima se u skladu s tim propisima izdaju obveznice Republike Hrvatske u zamjenu za devizne depozite.

U tražbine viših isplatnih redova spadaju:

1. potraživanja po osnovi poreza, ostala potraživanja koja čine prihod državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave, potraživanja fondova koja se na temelju zakona obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno iz plaća zaposlenika banke, nastala do dana otvaranja stečajnoga postupka te potraživanja Hrvatske narodne banke,

2. potraživanja zaposlenika banke u stečajnom postupku, sukladno posebnom zakonu,

3. potraživanja Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka po osnovi isplate osiguranih štednih uloga sukladno posebnom zakonu,

4. razlika potraživanja građana od ukupnog iznosa po osnovi štednih uloga, tekućih i žiro računa i depozita na deviznim računima i isplaćene svote na temelju osiguranja štednih uloga kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka,

5. potraživanja fizičkih i pravnih osoba koje nisu dioničari banke u stečaju,

6. potraživanja vlasnika hibridnih i podređenih dužničkih instrumenata koji su bili izdani uz uvjet da u slučaju stečaja potraživanja iz njih imaju pravo prvenstva pred pravima dioničara i vlasnika drugih hibridnih i podređenih dužničkih instrumenata,

7. potraživanja vlasnika hibridnih i podređenih dužničkih instrumenata koji su bili izdani uz uvjet da potraživanja iz njih u slučaju stečaja imaju isti položaj kao i prava dioničara.

Ako nakon okončanja stečajnog postupka i namire svih dugova ostanu sredstva u stečajnoj masi, ta se sredstva dijele dioničarima banke u skladu sa statutom banke, odnosno drugim aktima banke.

Banke, njihovi dioničari, članovi tijela, zaposlenici i sve osobe koje povremeno obavljaju poslove u banci ne smiju otkriti, učiniti pristupačnim ni iskoristiti podatke, niti vrijednosne sudove do kojih dođu radeći izravno s komitentima, odnosno dobivajući obavijesti o radu banke (bankarska tajna). To se posebno odnosi na imena i adrese komitenata, visinu i vrstu uloga i obveza, stanje depozita te broj i vrstu čuvanih vrijednosnih papira ili drugih predmeta.

Obveza čuvanja bankarske tajne postoji za osobe iz stavka 1. ovoga članka i nakon prestanka rada u banci, odnosno nakon prestanka svojstva dioničara banke.

Revizori i druge institucije i osobe ovlaštene za reviziju banaka moraju čuvati tajnu o poslovima banaka i njenih komitenata o kojima su stekli saznanja obavljajući svoju djelatnost.

Obveza čuvanja bankarske tajne ne postoji:

1. kada je banka dužna dostavljati podatke Hrvatskoj narodnoj banci u svrhu njenog nadzora nad bankama, kako je to propisano ovim Zakonom,

2. kada podatke zatraži sud glede komitenta protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak,

3. kada se podaci zaštićeni bankarskom tajnom dostavljaju Uredu za sprječavanje pranja novca na njegov pisani zahtjev, a na temelju zakona koji uređuje sprječavanje pranja novca,

4. kada to pisanim zahtjevom zatraže Porezna uprava, Financijska policija i Devizni inspektorat u svezi obavljanja nadzora iz svoga djelokruga,

5. kada se komitent izričito i pisano suglasi s odavanjem tajne,

6. kada interesi ili obveze banke ili komitenta zahtijevaju otkrivanje bankarske tajne u svrhu razjašnjenja međusobnog pravnog odnosa banke i klijenta,

7. u odnosu na bankarsko obavješćivanje koje se sastoji u općim zapažanjima o gospodarskom položaju neke osobe, ako se ona tome izričito ne usprotivi,

8. u odnosu na Hrvatski registar obveza po kreditima koji osnivaju banke i udruge banaka ako komitent dade izričitu pisanu suglasnost za prijenos potrebnih podataka.

Banka se ne može pozvati na bankarsku tajnu ako se otkrivanje tajne zahtijeva zbog utvrđivanja porezne obveze banke.

Osobe zaposlene u institucijama i tijelima navedenim u članku 98. ovoga Zakona i osobe zaposlene u Hrvatskoj narodnoj banci dužne su čuvati kao službenu tajnu podatke i vrijednosne sudove koji podliježu bankarskoj tajni, a o kojima su stekli saznanja svojim djelovanjem u tim institucijama i tijelima.

Odredba stavka 1. ovoga članka važi za navedene osobe i nakon prestanka rada u tim institucijama.

Banke su obvezne dokumentaciju značajnu za svaku od njihovih transakcija pohraniti i čuvati 10 godina i to osobito:

1. molbu, ugovore i svu dokumentaciju njima priloženu u svezi transakcije (uključujući ugovore o kreditu, garanciji i popratnu dokumentaciju),

2. financijsku dokumentaciju ugovornih strana banke (uključujući zajmoprimce i jamce) te svu ostalu dokumentaciju na temelju koje je banka odobrila transakciju,

3. potpisanu pisanu dokumentaciju odnosno primjerak potpisane odluke banke o odobrenju transakcije,

4. sve ostale dokumente za koje tu obvezu propiše Hrvatska narodna banka.

Banka koja obavlja poslove štednje mora štedne uloge svakog štediše osigurati kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

Banka koja obavlja poslove prikupljanja štednih uloga mora u svojim poslovnicama na jasno vidljivom mjestu izvjesiti važeće kamatne stope, visinu naknada za usluge koje obavlja, kao i svoje opće uvjete poslovanja.

Hrvatska narodna banka može propisati jedinstveni način izračunavanja i iskazivanja kamatnih stopa banaka radi jednakog objavljivanja tih stopa i drugih naknada prema općim uvjetima poslovanja i njihova utvrđivanja u ugovorima o kreditima i depozitima.

Hrvatska narodna banka osnovat će zajedno sa svim bankama Hrvatski registar obveza po kreditima kao posebnu pravnu osobu koja obavlja poslove prikupljanja i održavanja potrebnih podataka o svim izloženostima utvrđenim ovim Zakonom te poslove obavješćivanja banaka o tako prikupljenim podacima. Nadzor nad poslovanjem Hrvatskog registra po kreditima obavljat će Hrvatska narodna banka.

Na sve podatke i činjenice iz predmeta poslovanja pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka te na osobe koje su tijekom rada mogle doći do podataka i činjenica primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na bankovnu tajnu i posebni zakon kojim je uređena zaštita tajnosti podataka.

Banke koje su članice Hrvatskog registra obveza po kreditima, dužne su na njegov pisani zahtjev dostaviti podatke o depozitima pravnih i fizičkih osoba te o poslovanju preko njihovih žiro i tekućih računa.

Prekršaj čini banka:

1. ako postupa protivno odredbi članka 5. ovoga Zakona,

2. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi akte, dokumentaciju i izvješća propisana člankom 16. stavkom 2. i člankom 31. stavkom 5. ovoga Zakona,

3. ako bez prethodne suglasnosti Hrvatske narodne banke u inozemstvu osnuje banku, podružnicu banke ili otvori predstavništvo banke (članak 15.),

4. ako za svako imenovanje predsjednika i članova uprave banke ne zatraži prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke (članak 24.),

5. ako sklopi pravni posao protivno odredbi članka 27., 28. i 29. ovoga Zakona,

6. ako ne posluje po načelima likvidnosti, sigurnosti i rentabilnosti (članak 34.),

7. ako obavlja poslove suprotno odobrenju za rad banke (članak 35., 36. i 37.),

8. ako ne poštuje maksimalne koeficijente i maksimalne razine izloženosti koji se odnose na njenu aktivu, ponderiranu rizičnu aktivu, izvanbilančne stavke kao i različite oblike kapitala i rezervi koje podzakonskim aktima propiše Hrvatska narodna banka (članak 40.),

9. ako se ne pridržava odredbi članka 42. ovoga Zakona,

10. ako se ne pridržava odredbi o izloženosti banke utvrđenih člankom 43., 44., 45. i 46. ovoga Zakona,

11. ako protivno odredbi članka 47. i 48. ovoga Zakona dade kredit, dade jamstvo, dionice banke kao osiguranje kredita ili sklopi drugi pravni posao koji je po svojoj gospodarskoj namjeni jednak kreditu,

12. ako ne dostavi obavijesti Hrvatskoj narodnoj banci propisane člankom 49. ovoga Zakona,

13. ako ne formira posebne rezerve za osiguranje od potencijalnih gubitaka (članak 51.),

14. ako ne vodi poslovne knjige ili ne evidentira poslovne događaje na način propisan člankom 52. ovoga Zakona i ne sastavlja financijska izvješća u smislu članka 53. i 55. ovoga Zakona,

15. ako ne postupi prema odredbama članka 56., 57. i 58. ovoga zakona,

16. ako se ne pridržava odredbi članka 61. ovoga Zakona,

17. ako ne organizira službu unutarnje kontrole i njenu djelatnost prema članku 62. i 63. ovoga Zakona,

18. ako nema jednog unutarnjeg revizora s položenim stručnim ispitom za zvanje revizora (članka 64.),

19. ako ne organizira službu praćenja i mjerenja rizika prema članku 66. ovoga Zakona,

20. ako Hrvatskoj narodnoj banci ne dostavi propisana izvješća i podatke utvrđene rokovima iz članka 67. ovoga Zakona,

21. ako ovlaštenim djelatnicima Hrvatske narodne banke ne osigura uvid u poslovne knjige, drugu dokumentaciju i bazu podataka te ne osigura odgovarajuću prostoriju i uvjete za rad i osoblje koje će osigurati pristup dokumentaciji (članak 69. i 70.),

22. ako bez odgađanja ne provede naloženu mjeru u tijeku izravnog nadzora (članak 73.),

23. ako se ne pridržava odredbi članka 75. ovoga Zakona,

24. ako ne donese ili ne dostavi Hrvatskoj narodnoj banci opće akte utvrđene člankom 76. ovoga Zakona,

25. ako donese odluku o isplati bilo kojeg oblika dobiti protivno članku 79. ovoga Zakona,

26. ako izvrši povredu bankarske tajne (članak 97., 98., 99. i 104.),

27. ako ne pohrani i ne čuva dokumente propisano vrijeme (članak 100.),

28. ako ne osigura štedne uloge (članak 101.),

29. ako ne objavi kamatne stope i opće uvjete poslovanja (članak 102.),

30. ako dionice na donosioca ne zamijeni dionicama na ime prema rokovima iz članka 108. ovoga Zakona.

Za prekršaj iz stavka 1. točke 1. do 29. ovoga članka kaznit će se banka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna.

Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, predsjednik i članovi uprave banke, koji su prema aktima banke odgovorni za počinjeni prekršaj i odgovorna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

Uz novčanu kaznu osobama iz stavka 3. ovoga članka za prekršaj iz stavka 1. točke 5., 6., 7., 8., 9., 10., 13., 17. i 19. ovoga članka izriče se zaštitna mjera zabrane obavljanja istih dužnosti u banci za vrijeme od dvije godine.

Za prekršaj iz stavka 1. točke 30. ovoga članka kaznit će se banka novčanom kaznom u iznosu od 1.000.000,00 kuna.

Tko otkrije ili iskoristi činjenice i vrijednosne sudove obuhvaćene bankarskom tajnom kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 75.000,00 kuna.

Tko prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini da bi sebi ili drugome priskrbio neku imovinsku korist ili da bi drugome nanio štetu kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do 120.000,00 kuna ili kaznom zatvora do jedne godine.

Prekršajni postupak iz stavka 1. ovoga članka pokreće se samo na prijedlog oštećene osobe.

Banke upisane u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona danom njegova stupanja na snagu nastavljaju radom pod uvjetima utvrđenim člankom 108. do 119. ovoga Zakona.

Banke upisane u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona koje su izdale dionice na donositelja dužne su te dionice zamijeniti za dionice na ime najkasnije do 31. prosinca 1999.

Banke i štedionice upisane u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona kao društvo s ograničenom odgovornošću dužne su se preoblikovati u dioničko društvo sukladno Zakonu o trgovačkim društvima najkasnije do 31. prosinca 1999.

Banke upisane u sudski registar do dana stupanja na snagu ovoga Zakona a čiji je temeljni kapital na dan stupanja na snagu ovoga Zakona manji od iznosa utvrđenog ovim Zakonom dužne su najkasnije do 31. prosinca 1999. povećati taj kapital na iznos koji nije manji od iznosa utvrđenog ovim Zakonom.

Banka koja je do stupanja na snagu ovoga Zakona bila upisana u sudski registar dužna je najkasnije do 31. prosinca 1999. podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev sa propisanom dokumentacijom za dokazivanje da ispunjava uvjete za dobivanje odobrenja za obavljanje poslova iz članka 35., 36. i 37. ovoga Zakona.

Hrvatska narodna banka obvezna je u roku od 60 dana od dana primitka urednog zahtjeva donijeti rješenje o zahtjevu.

Rješenje iz stavka 2. ovoga članka konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Banka upisana u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona dužna je najkasnije do 31. prosinca 2000. opseg svoga poslovanja uskladiti tako da iznos jamstvenoga kapitala iznosi najmanje kao iznos utvrđen u članku 39. stavku 1. ovoga Zakona.

Banka koja je do stupanja na snagu ovoga Zakona upisana u sudski registar dužna je do 31. prosinca 2000. svoje poslovanje postupno prilagoditi uvjetima poslovanja iz članka 43., 44. i 45. ovoga Zakona na način da će prekoračenja pojedinih uvjeta poslovanja iz tih članaka prilagođavati na način i u rokovima utvrđenim u odredbama ovoga članka.

Banka je dužna svoje poslovanje postupno prilagođavati tako da na temelju knjigovodstvenog stanja na dan 31. prosinca 1998., nakon obavljenih završnih knjiženja, najkasnije do 31. siječnja 1999. sastavi izvješće o ostvarenim relativnim pokazateljima poslovanja prema odredbama članka 43., 44. i 45. ovoga Zakona na obrascu koji će propisati Hrvatska narodna banka i na taj način utvrditi prekoračenja propisanih uvjeta poslovanja.

Banka je dužna prekoračenja utvrđena prema odredbi stavka 2. ovoga članka postupno prilagođavati u rokovima i na način kako slijedi:

- do 30. lipnja 1999. dužna je prekoračenje smanjiti za 25 posto,

- do 31. prosinca 1999. dužna je prekoračenje smanjiti za 50 posto,

- do 30. lipnja 2000. dužna je prekoračenje smanjiti za 75 posto,

- do 31. prosinca 2000. dužna je svoje poslovanje potpuno uskladiti sa uvjetima utvrđenim u članku 43., 44. i 45. ovoga Zakona.

Radi praćenja provedbe postupanja u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, banka je dužna o ostvarenim relativnim pokazateljima poslovanja iz članka 43., 44. i 45. ovoga Zakona dostavljati polugodišnja izvješća na obrascu kojeg će propisati Hrvatska narodna banka i to pet dana po proteku roka iz stavka 3. ovoga članka.

Ako Hrvatska narodna banka na temelju izvješća iz stavka 3. ovoga članka utvrdi da se prilagođavanje poslovanja banke uvjetima iz članka 43., 44. i 45. ovoga Zakona ne odvija na propisani način i da banka nije uskladila na dan 31. prosinca 2000. svoje poslovanje u potpunosti, donijet će rješenje o ukidanju odobrenja za rad banke.

Svi postupci za dobivanje odobrenja odnosno suglasnosti po odredbama Zakona o bankama i štedionicama ("Narodne novine", br. 94/93., 90/96. i 46/97.- pročišćeni tekst i 89/98.), započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama Zakona o bankama i štedionicama.

Stečajni postupak nad bankom i štedionicom pokrenut do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se po odredbama članka 339. Stečajnog zakona ("Narodne novine", br. 44/96.).

Banke upisane u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona, a koje imaju banke, podružnice i predstavništva u inozemstvu dužne su u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za davanje naknadne suglasnosti za osnovane banke, podružnice i predstavništva u inozemstvu.

Hrvatska narodna banka dužna je u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka donijeti rješenje o zahtjevu.

Rješenje iz stavka 2. ovoga članka konačno je u upravnom postupku i protiv njega se može pokrenuti upravni spor.

Banka upisana u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona dužna je u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci akte iz članka 16. stavak 2. ovoga Zakona.

Banka upisana u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona dužna je u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ustrojiti unutarnju kontrolu, unutarnju reviziju i službu procjene i mjerenja rizika i o tome bez odgađanja izvijestiti Hrvatsku narodnu banku.

Štedionice upisane u sudski registar do stupanja na snagu ovoga Zakona i koje imaju odobrenje za rad prema odredbama Zakona o bankama i štedionicama, a čiji je temeljni kapital na dan stupanja na snagu ovoga Zakona manji od najmanjeg iznosa temeljnog kapitala propisanog ovim Zakonom dužne su najkasnije do 31. prosinca 2001. u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima povećati temeljni kapital na iznos koji nije manji od najmanjeg iznosa temeljnog kapitala propisanog ovim Zakonom i podnijeti zahtjev za dobivanje odobrenja za rad kao banka sukladno ovome Zakonu.

Odluku o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Hrvatska narodna banka dužna je donijeti u roku od tri mjeseca od dana primitka zahtjeva.

Ako štedionica ne postupi u roku i na način utvrđen u odredbi stavka 1. ovoga članka na pisani zahtjev Hrvatske narodne banke provest će se postupak likvidacije štedionice.

Na osnivanje i poslovanje stambenih štedionica osnovanih prema Zakonu o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje ("Narodne novine", br. 109/97.) primjenjuju se odredbe ovoga Zakona ako Zakonom o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje nije drukčije propisano.

Hrvatska narodna banka na temelju ovlasti iz ovoga Zakona dužna je u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti propise i druge akte za provedbu ovoga Zakona na donošenje kojih je njime ovlaštena.

Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se propisi i drugi akti koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

1) Zakon o bankama i štedionicama ("Narodne novine", br. 94/93., 90/96., 46/97. - pročišćeni tekst i 89/98.),

2) članci 49. do 54. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci ("Narodne novine", br. 26/93., 79/93., 29/94., 7/95. i 35/95. - pročišćeni tekst),

3) članak 339. Stečajnog zakona ("Narodne novine", br. 44/96.) i

4) članci 3., 5. i 6. Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka ("Narodne novine", br. 44/94.).

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", dok se odredbe članka 57. primjenjuju od 1. siječnja 1998. a odredbe članka 6. stavka 2., članka 17. stavka 2. i članka 21. stavka 2. primjenjuju od dana pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Svjetske trgovinske organizacije.

Klasa: 450-02/98-03/01
Zagreb, 4. prosinca 1998.