SABOR REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, a u svezi s člancima 6. i 7. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, donosim

UKAZ

o proglašenju Zakona o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata

Proglašavam Zakon o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata, kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 8. listopada 1991, Vijeća općina 8. listopada 1991. i Društveno-političkog vijeća 8. listopada 1991. godine.

Klasa: 011-01/91-01/147

Urbroj: 71-91-1

Zagreb. 8. listopada 1991.

ZAKON

o utvrđivanju ratnih i poratnih žrtava II. svjetskog rata

Ovim se zakonom uređuju pitanja od značaja za utvrđivanje povijesne istine o broju smrtno stradalih osoba u II. svjetskom ratu i nakon njega kao ratnih i poratnih žrtava, okolnostima tih stradanja, mjestima tih stradanja i načinu obilježavanja tih mjesta, te se određuje za te poslove mjerodavno tijelo i način njegova rada.

Ratnim žrtvama, po ovom zakonu, smatraju se osobe smrtno stradale u razdoblju od 6. travnja 1941. do 9. svibnja 1945. godine.

Poratnim žrtvama po ovom zakonu, smatraju se osobe smrtno stradale poslije 9. svibnja 1945. godine.

Ratne i poratne žrtve mogu se utvrđivati:

a) na području Republike Hrvatske,

b) na područjima gdje su se nalazile vojne ili oružane snage zaraćenih strana kao i na drugim mjestima ukoliko je došlo do stradanja uzrokovanih ratom i poratnim operacijama.

Za izvršenje zadataka iz članka 1. ovoga zakona osniva se Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava (u daljem tekstu: Komisija).

Komisija se sastoji od predsjednika, tri potpredsjednika i 61 člana, koje imenuje Sabor Republike Hrvatske

Predsjednika, potpredsjednika i 21 člana Komisije imenuje Sabor Republike Hrvatske iz redova zastupnika.

Četrdeset članova Komisije imenuje Sabor Republike Hrvatske iz redova povjesničara, pravnika, liječnika i drugih znanstvenih, stručnih i javnih radnika. Inicijativu za imenovanje članova Komisije mogu dati:

- Arhiv Republike Hrvatske,

- Caritas Biskupske Konferencije,

- Crveni križ Hrvatske,

- Društvo hrvatskih književnika,

- Društvo hrvatskih novinara,

- Društvo hrvatskih sudaca,

- Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,

- Hrvatski liječnički zbor,

- Hrvatsko žrtvoslovno društvo,

- Odvjetnička komora Hrvatske,

- Sveučilišta u Republici Hrvatskoj,

te druge zainteresirane organizacije i društva.

Komisija za svoj rad odgovara Saboru Republike Hrvatske i obvezna je podnijeti mu izvješće o svome radu najmanje dva puta godišnje.

Zadaća je Komisije na temelju dokumenata, svjedočanstava i na drugi pogodan način, utvrditi povijesnu istinu o stvarnom broju ratnih i poratnih žrtava na teritoriju iz članka 3. ovoga zakona, kao i o okolnostima u kojima se to dogodilo.

Polazeći od činjenice da ratni zločini ne zastarjevaju Komisija će utvrditi i počinioce ratnih zločina gdje je to moguće.

Zadaća je Komisije osigurati, u skladu s odredbama međunarodnog prava, da se otkriju, istraže, obnove i održavaju grobovi i grobišta vojnika svih zaraćenih vojski na područjima iz članka 3. ovoga zakona, kao i svih žrtava iz ratnog i poratnog razdoblja bez obzira na njihovu nacionalnu, rasnu, vjersku, ideološku, političku ili bilo koju drugu pripadnost i bez obzira od koga su stradali te da se omogući dostojno obilježavanje i eventualni prijenos posmrtnih ostataka i dostojan ukop na drugom mjestu.

Komisija je ovlaštena zahtijevati od arhiva, muzeja, crkvenih institucija, političkih organizacija, poduzeća, državnih organa i drugih institucija, organizacija i tijela da joj stave na uvid dokumentaciju kojom raspolažu, a koja bi mogla biti od značenja za njezinu zadaću.

Institucije, organizacije i tijela iz stavka 1. ovoga članka dužni su postupiti po zahtjevu Komisije.

Komisija je ovlaštena pozivati građane i primati njihove izjave.

Građani su dužni odazvati se pozivu Komisije i dati joj obavijesti od značenja za njezin rad.

Komisija može odrediti vještačenje.

Za pribavljanje dokumentacije koja se čuva u institucijama izvan Republike Hrvatske, kao i za druge načine pribavljanja dokaza na tim područjima Komisija će predložiti suradnju i zatražiti dozvolu nadležnih organa.

Ako Komisija od organa iz stavka 1. ovoga članka ne dobije potrebna odobrenja, radit će na temelju dokumentacije i drugih dokaza kojima bude raspolagala.

Komisija osniva vijeća za rad u pojedinim predmetima.

Vijeće radi u sastavu od tri ili više članova.

Svaki iskaz građana mora biti dat pred vijećem Komisije ili pred određenim državnim tijelom koje odredi Poslovnik o radu Komisije.

Predsjednik Komisije koordinira radom vijeća.

Komisija donosi Poslovnik o svome radu.

Članovima Komisije pripada nagrada i naknada troškova koje imaju u svezi s radom u Komisiji.

Financijska sredstva za rad Komisije osiguravaju se:

- u proračunu Republike Hrvatske,

- prilozima dobrotvornih društava,

- prilozima međunarodnih fondacija osnovanih u svrhu žrtvoslovnih istraživanja,

- doprinosom stranih država čiji su državljani sudjelovali u vojnim operacijama na području NDH ili upravo zbog nacionalne pripadnosti bili žrtve poratnih zločina.

Stručne, uredske i tehničke poslove za Komisiju obavljaju Stručne službe Sabora Republike Hrvatske.

Ovaj zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 563-01/91-02/04

Zagreb, 8. listopada 1991.