MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
3358
Na temelju članka 17. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine« broj 82/2013 i 148/2013) ministar poljoprivrede donosi
NAREDBU
O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2014. GODINI
I. OPĆE ODREDBE
Zarazne i nametničke bolesti životinja koje se sprječavaju, otkrivaju i suzbijaju provođenjem mjera određenih ovom Naredbom su:
Imunoprofilaktičke mjere
1. Bedrenica
2. Bjesnoća
3. Newcastleska bolest
Dijagnostičke mjere
Zarazne bolesti domaćih životinja
1. Bolesti pčela
2. Bolesti riba i školjkaša
3. Arteritis konja
4. Infekciozna anemija kopitara
5. Leptospiroza
6. Groznica zapadnog Nila
7. Rinopneumonitis konja
8. Bruceloza
9. Tuberkuloza
10. Paratuberkuloza
11. Enzootska leukoza goveda
12. Zarazni rinotraheitis goveda/zarazni pustularni vulvovaginitis.
13. Bolest plavog jezika
14. Q-groznica
15. Genitalna kampilobakterioza
16. Enzootski pobačaj ovaca
17. Goveđa spongiformna encefalopatija
18. Grebež ovaca (scrapie)
19. Slinavka i šap
20. Klasična svinjska kuga
21. Afrička svinjska kuga
22. Bolest Aujeszkoga
23. Vezikularna bolest svinja
24. Influenca ptica
25. Kampilobakterioza peradi
26. Klamidioza ptica
27. Salmoneloze
28. Praćenje otpornosti bakterija na antimikrobne pripravke
29. Infekcija Schmallenberg virusom
Zarazne bolesti divljih životinja
1. Afrička svinjska kuga
2. Bolest Aujeszkoga
3. Influenca ptica
4. Klasična svinjska kuga (KSK)
5. Slinavka i šap
6. Tuberkuloza
7. Bjesnoća
8. Uzorkovanje uginulih divljih životinja
Nametničke bolesti domaćih životinja
1. Ehinokokoza
2. Trihineloza
Nametničke bolesti divljih životinja
1. Ehinokokoza
2. Trihineloza
II. IMUNOPROFILAKTIČKE MJERE
1. Bedrenica
(1) Goveda, ovce, koze i konji u zaraženim područjima (bedreničnim distriktima) moraju biti cijepljeni protiv bedrenice, sukladno uputi proizvođača cjepiva.
(2) Životinje iz stavka 1. ove točke smiju se izgoniti na ispašu i stavljati u promet tek nakon što je od cijepljenja proteklo vrijeme potrebno za stvaranje imuniteta.
(3) Bedrenične distrikte određuje Ministarstvo poljoprivrede – Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane (u daljnjem tekstu: Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane).
(4) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.
2. Bjesnoća
(1) Svi psi moraju biti označeni u skladu s Pravilnikom o označavanju pasa (»Narodne novine«, broj 72/10).
(2) Psi stariji od tri mjeseca moraju, jednom godišnje, biti cijepljeni protiv bjesnoće na čitavom području Republike Hrvatske, s time da između dva cijepljenja ne smije proteći više od 12 mjeseci.
(3) Pas koji tijekom godine navrši tri mjeseca mora biti cijepljen u narednih 14 dana, a pas koji nije ranije cijepljen u roku od 14 dana od dana njegove nabave.
(4) Preporuča se cijepljenje mačaka i pitomih vretica protiv bjesnoće.
(5) Za cijepljenje pasa, mačaka i pitomih vretica može se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.
(6) U slučaju kad veterinarski inspektor, naredi cijepljenje i drugih vrsta životinja protiv bjesnoće, mora se koristiti samo monovalentno cjepivo od umrtvljenih, visokoimunogenih sojeva virusa bjesnoće.
(7) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1., 2., 3., i 4. ove točke snosi posjednik životinje. Troškovi provođenja mjera iz stavka 6. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
3. Newcastleska bolest
(1) Sva perad u ekstenzivnim uzgojima, te nojevi i golubovi iz uzgoja i pernata divljač, mora biti cijepljena protiv newcastleske bolesti dva puta godišnje cjepivom proizvedenim od soja La Sota, jednim od sljedećih postupaka primjene: pitkom vodom, okulonazalno ili raspršivanjem.
(2) Cijepljenje iz stavka 1. ove točke mora biti provedeno u razmaku od najmanje 4 mjeseca.
(3) Perad u intenzivnom uzgoju (perad na farmama i svim oblicima intenzivne proizvodnje), te nojevi, golubovi i pernata divljač, mora biti cijepljena protiv ove bolesti tako da stalno bude imuna.
(4) Kontrolu imunosti u intenzivnim uzgojima peradi i ekstenzivnim uzgojima peradi, golubova iz uzgoja, nojeva i pernate divljači, provode ovlaštene veterinarske organizacije prema uputi koju određuje Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.
(5) Ovlaštene veterinarske organizacije i posjednici peradi koji imaju organiziranu veterinarsku službu dužni su dostaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji informaciju o provedenom cijepljenju protiv newcastleske bolesti, najkasnije 7 dana po provedenom cijepljenju.
(6) Troškove provođenja mjera iz stavaka 1. i 3. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
III. DIJAGNOSTIČKE MJERE ZARAZNE BOLESTI DOMAĆIH ŽIVOTINJA
1. Bolesti pčela (američka gnjiloća, varooza, tropileloza i etinioza)
(1) Na pčelinjacima moraju biti provedene preventivne i dijagnostičke mjere za zaštitu zdravlja pčelinjih zajednica od sljedećih pčelinjih bolesti: američka gnjiloća, varooza, tropileloza i etinioza.
(2) Uzgoj pčelinjih matica za prodaju dopušten je samo na pčelinjacima koji su pod stalnim veterinarsko-zdravstvenim nadzorom.
(3) Pčelar je dužan voditi evidenciju o svim provedenim preventivnim i dijagnostičkim mjerama iz stavka 1. ove točke, u kojoj najmanje mora navesti datum i naziv korištenog sredstva.
(4) U promet mogu biti stavljene samo zdrave pčelinje matice i zdrave pčelinje zajednice odnosno one na kojima su provedene dijagnostičke i preventivne mjere na pčelinje bolesti iz stavka 1. ove točke. Prometom pčelinjih zajednica smatra se svako premještanje pčelinjih zajednica sa pčelinjaka na pašu, drugi pčelinjak.
1.1. Američka gnjiloća
(1) Na svim pčelinjacima u krugu polumjera 3 km od mjesta izbijanja američke gnjiloće u 2013. godini, tijekom ožujka ili travnja 2014. godine, ovlašteni veterinar mora klinički pregledati sve pčelinje zajednice.
(2) U slučaju sumnje na bolest, ovlašteni veterinar mora uzeti uzorak saća s pčelinjim leglom i poslati ga na laboratorijsku pretragu u službeni laboratorij te na pretragu dostaviti službeni uzorak pčelinjeg legla, zasebno uzet iz svake pojedine sumnjive pčelinje zajednice i to komad saća s poklopljenim leglom, veličine 10x10 cm, na kojem su znaci bolesti dobro vidljivi, umotan u zrakopropusnu ambalažu.
(3) Na pčelinjacima za uzgoj i prodaju matica, tijekom proljeća i jeseni, ovlašteni veterinar mora obaviti klinički pregled svih pčelinjih zajednica.
(4) Iz zajednica iz stavka 3. ove podtočke, sumnjivih na bolest mora biti uzet službeni uzorak pčelinjeg legla i dostavljen na laboratorijsku pretragu.
(5) Troškovi provođenja mjera iz stavaka 1., 2. i 4. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz stavka 3. ove podtočke snosi posjednik.
1.2. Varooza
Kontrola i suzbijanje varooze provodi se sukladno Programu kontrole i suzbijanja varooze u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/196, urbroj: 525-10/0264-13-1).
1.3. Tropileloza
(1) Na svim pčelinjacima na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze posumnja na tropilelozu posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora pregledati podloške na uzročnika tropileloze.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
1.4. Etinioza
(1) Na svim pčelinjacima na kojima se tijekom tretiranja protiv varooze posumnja na etiniozu posjednik mora sumnju prijaviti ovlaštenom veterinaru koji mora obaviti klinički pregled pčelinjih zajednica na etiniozu.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
2. Bolesti riba i školjkaša
(1) Radi praćenja prisutnosti uzročnika Koi-herpes viroze, virusne hemoragijske septikemije i zarazne hematopoetske nekroze na uzgajalištima riba, te bonamioze i marteilioze na proizvodnim područjima za uzgoj školjkaša, provode se sljedeći programi:
(a) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na Koi-herpes virozu (klasa: 322-02/13-01/192, urbroj: 525-10/0264-13-1);
(b) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na virusnu hemoragijsku septikemiju i zaraznu hematopoetsku nekrozu (klasa: 322-02/13-01/193, urbroj: 525-10/0264-13-1);
(c) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na infekciju s Marteilia refringens (klasa: 322-02/13-01/194, urbroj: 525-10/0264-13-1);
(d) Program nadziranja zdravlja akvatičnih životinja prijemljivih na infekciju s Bonamia ostreae (klasa: 322-02/13-01/195, urbroj: 525-10/0264-13-1).
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
3. Arteritis konja
(1) Krv necijepljenih pastuha mora se jednom godišnje pretražiti na arteritis konja.
(2) Pretraživanje iz stavka 1. ove točke provodi se u pastuha prije početka korištenja za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje.
(3) Preporuča se serološko pretraživanje kobila prije prirodnog pripusta.
(4) Radi otkrivanja arteritisa konja, svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od kobile koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na arteritis konja.
(5) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. i 3. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
4. Infekciozna anemija kopitara
(1) Svi kopitari stariji od 6 mjeseci moraju biti serološki pretraženi na infekcioznu anemiju kopitara (IAK) jednom godišnje.
(2) Pretraživanje iz stavka 1. ove točke provodi se u pastuha prije početka korištenja za prirodni pripust ili umjetno osjemenjivanje, a u kobila prije pripusta.
(3) Svi kopitari stariji od 6 mjeseci mogu se stavljati u promet, ako su serološki pretraženi na IAK s negativnim rezultatom, unutar 90 dana prije prometa.
(4) Pretraživanje iz stavka 3. ove točke ne odnosi se na kopitare koji se upućuju izravno na klanje.
(5) Zabranjen je dogon, istovar, boravak i napasivanje kopitara na zajedničkim pašnjacima ako nisu prethodno serološki pretraženi s negativnim rezultatom.
(6) Troškovi provođenja mjera iz ove točke uređeni su na sljedeći način:
(a) troškovi provođenja laboratorijske pretrage iz stavka 1. i 2. podmiruju se iz državnog proračuna,
(b) uzorkovanje i dostavu uzoraka iz stavka 1., 2. i 3. te laboratorijsku pretragu iz stavka 3. snosi posjednik kopitara.
5. Leptospiroza
(1) Krv kopitara starijih od 12 mjeseci koji se drže u sportske i/ili rekreativne svrhe, uključujući i kopitare držane u ergelama, konjičkim športsko-rekreacijskim klubovima, centrima za terapijsko i rekreativno jahanje, mora jednom godišnje biti serološki pretražena na leptospirozu.
(2) Pretraživanje iz stavka 1. ove točke mora biti provedeno najkasnije do 30. studenoga 2014. godine.
(3) Iznimno od stavka 1. ove točke, kopitari koji se koriste isključivo za tov i kopitari koji se koriste za rad na šumskim radilištima ne podliježu obvezi iz stavka 1. ove točke.
(4) Radi otkrivanja leptospiroze, svaki pobačaj krave, ovce, koze, krmače i kobile mora biti prijavljen veterinaru. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na leptospirozu.
(5) Troškove provođenja mjere iz stavka 1. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
6. Groznica zapadnog Nila
(1) Radi otkrivanja i praćenja infekcije virusa groznice zapadnog Nila određuje se provedba programa nadziranja groznice zapadnog Nila na području Republike Hrvatske (klasa: 322-02/13-01/182, urbroj: 525-10/0244-13-1).
(2) U slučaju nalaza kliničkih znakova i uginuća kopitara naređuje se dijagnostičko ispitivanje na infekciju virusom groznice zapadnog Nila.
(3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.
7. Rinopneumonitis konja
(1) Radi otkrivanja rinopneumonitisa konja svaki pobačaj kobile mora biti prijavljen veterinaru. Od kobile koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na rinopneumonitis konja.
(2) Naređuje se pretraživanje na rinopneumonitis kopitara s utvrđenim kliničkim znakovima poremećaja središnjeg živčanog sustava.
(3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
8. Bruceloza
8.1. Bruceloza goveda
(1) Sva goveda starija od 12 mjeseci koja se stavljaju u promet, osim u slučaju upućivanja grla na klanje izravno ili preko sabirnog centra, moraju biti pretražena na brucelozu s negativnim rezultatom unutar 30 dana prije stavljanja u promet. Ova odredba ne odnosi se na grla namijenjena tovu, uz uvjet da ista neće biti korištena za rasplod nego će nakon tova biti poslana na klanje, izravno ili preko sabirnog centra.
(2) Radi ranog otkrivanja bruceloze goveda, svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od krave koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.
(3) U stado službeno slobodno od bruceloze goveda zabranjeno je uvođenje goveda podrijetlom iz stada s nepoznatim statusom u odnosu na brucelozu goveda.
(4) Mjere u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu i održavanje statusa stada, regija odnosno države službeno slobodne od bruceloze goveda propisane su Programom nadziranja bruceloze goveda u Republici Hrvatskoj u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/190, urbroj: 525-10/1288-13-1).
(5) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ove podtočke podmiruje posjednik, a troškovi provođenja mjera iz stavka 2. i 4. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
8.2. Bruceloza svinja (Brucella suis)
(1) Radi ranog otkrivanja bruceloze svinja (B. suis), svaki pobačaj ili pojava kliničkih znakova u rasplodnih svinja koja upućuje na sumnju na brucelozu mora biti prijavljena veterinaru. U slučaju sumnje na brucelozu ili pobačaja ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.
(2) Krv nerasta mora biti pretražena na brucelozu prije uvođenja u novi uzgoj i/ili početka korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust.
(3) Pretraživanje iz stavka 2. ove podtočke koje se provodi prije uvođenja nerasta u novi uzgoj mora biti provedeno unutar 30 dana prije uvođenja.
(4) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz stavka 2. ove podtočke snosi posjednik životinje.
8.3. Bruceloza ovaca i koza (Brucella melitensis)
(1) Radi ranog otkrivanja bruceloze ovaca i koza (B. melitensis), svaki pobačaj mora biti prijavljen veterinaru. Od ovce ili koze koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.
(2) Ovnovi i jarci koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust, u svim stadima, moraju biti serološki pretraženi na brucelozu s negativnim rezultatom, unutar 30 dana prije uvođenja u novi uzgoj i/ili početka korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust.
(3) Mjere u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu i održavanje statusa stada službeno slobodnog od bruceloze (B. melitensis) propisane su Programom kontrole i iskorjenjivanja bruceloze ovaca i koza u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/170, urbroj: 525-10/1103-13-1).
(4) U stado ovaca i koza službeno slobodno od bruceloze (B. melitensis) mogu se uvoditi samo ovce i koze iz stada jednakog zdravstvenog statusa, koje unutar 30 dana prije uvođenja u stado moraju biti pretražene na B. melitensis s negativnim rezultatom, u skladu s Dodatkom C Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza (»Narodne novine«, br. 51/09 i 44/13).
(5) U stado ovaca i koza koje je u postupku potvrđivanja statusa stada službeno slobodnog od bruceloze (B. melitensis) mogu se uvoditi samo ovce i koze iz službeno slobodnog stada, ili iz stada koje je također u postupku potvrđivanja statusa, koje unutar 30 dana prije uvođenja u stado moraju biti pretražene na B. melitensis s negativnim rezultatom, u skladu s Dodatkom C Pravilnika o veterinarsko-
-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza.
(6) Nakon ostvarivanja statusa, gospodarstvo s ovcama i/ili kozama može zadržati status službeno slobodnog od bruceloze (B. melitensis) ako ispunjava uvjete određene u Dodatku A. Poglavlju 1. Odjeljku I. dijelovima B., C. i D. Pravilnika o veterinarsko-zdravstvenim uvjetima za stavljanje u promet ovaca i koza.
(7) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i 2. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove iz stavka 4. i 5. ove podtočke snosi posjednik životinja.
(8) Troškovi provođenja laboratorijskih pretraga iz stavka 3. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna. Troškove uzimanja uzoraka krvi u svrhu provođenja mjera navedenih u stavku 3. ove podtočke u iznosu od 16,00 kn (bez PDV-a) po uzorkovanoj životinji snosi posjednik životinja, a preostali iznos podmiruje se iz državnog proračuna.
8.4. Bruceloza ovaca (Brucella ovis)
(1) Radi ranog otkrivanja bruceloze ovaca (B. ovis), svaki pobačaj, pojava epididimitisa u muških životinja te drugi znakovi koji upućuju na sumnju na brucelozu, moraju biti prijavljeni ovlaštenom veterinaru koji mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na brucelozu.
(2) Ovnovi koji služe za proizvodnju sjemena za umjetno osjemenjivanje i prirodni pripust moraju biti serološki pretraženi na brucelozu ovaca s negativnim rezultatom unutar 30 dana prije uvođenja u novi uzgoj i/ili početka korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust.
(3) Pretraživanje iz stavka 2. ove podtočke provodi se istovremeno s testiranjem na B. melitensis, navedenim u stavku 2. podtočke 8.3. ove Naredbe.
(4) Troškovi provođenja mjera iz ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
9. Tuberkuloza
9.1. Tuberkuloza goveda
(1) Na svim gospodarstvima sa statusom stada goveda službeno slobodnog od tuberkuloze jednom godišnje moraju biti tuberkulinizirana sva goveda koja su u trenutku obavljanja pretrage u dobi od 6 i više tjedana, na način propisan Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine», broj 71/12).
(2) Goveda starija od 6 tjedana koja se uvode u stado moraju biti tuberkulinizirana unutar 6 mjeseci prije dana uvođenja u stado, na način propisan Dodatkom B. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja. Testiranje iz ove točke nije potrebno provesti ako goveda koja se uvode u stado dolaze neposredno iz države ili regije službeno slobodne od tuberkuloze goveda i prije uvođenja u stado nisu bila u kontaktu s govedima nižeg zdravstvenog statusa.
(3) U slučaju uvođenja u stado goveda mlađih od 6 tjedana, posjednik stada dužan je takve životinje držati odvojeno od ostalih životinja u stadu sve do provedbe tuberkulinskog testa iz stavka 4. ove podtočke, te osigurati da životinje budu podvrgnute propisanom testu nakon što napune 6 tjedana, ili najkasnije do 60 dana po uvođenju takvih životinja u stado. Ova odredba odnosi se i na sva goveda namijenjena daljnjem tovu.
(4) Prilikom formiranja novog stada goveda, stado može biti sastavljeno isključivo od životinja koje potječu iz stada službeno slobodnih od tuberkuloze goveda. Nakon provjere podataka o zdravstvenom statusu uvedenih goveda, takvom stadu potrebno je bez odgode dodijeliti status službeno slobodnog od tuberkuloze goveda.
(5) U stado službeno slobodno od tuberkuloze goveda zabranjeno je uvođenje goveda podrijetlom iz stada s nepoznatim statusom u odnosu na tuberkulozu goveda.
(6) Mjere reguliranja prometa goveda namijenjenih tovu ili upućivanju na klanje kao i mjere u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu i održavanje statusa stada, regija odnosno države službeno slobodne od tuberkuloze goveda propisane su Programom iskorjenjivanja i nadziranja tuberkuloze goveda u Republici Hrvatskoj u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/191, urbroj: 525-10/1288-13-1).
(7) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. i 6. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove provođenja mjera iz stavka 2. i 3. ove podtočke snosi posjednik životinja.
9.2. Tuberkuloza svinja
(1) Ovlašteni veterinar u klaonici mora voditi posebnu evidenciju o svakom utvrđenom slučaju tuberkuloze svinja te o nalazu izvijestiti nadležnog veterinarskog inspektora nadležnog veterinarskog ureda i nadležnog veterinarskog inspektora u mjestu podrijetla tuberkulozne životinje.
(2) U slučaju nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja, koje upućuju na tuberkulozu veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar moraju dostaviti promijenjene limfne čvorove i/ili promijenjene parenhimske organe (slezena, pluća, jetra) radi potvrde ili isključivanja tuberkuloze u službeni laboratorij.
(3) Troškovi provođenja mjera iz stavka 2. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
10. Paratuberkuloza
(1) Na paratuberkulozu moraju biti pretražena rasplodna goveda starija od 24 mjeseca te rasplodne ovce i koze starije od 12 mjeseci, ako pokazuju kliničke znakove paratuberkuloze.
(2) Detaljan opis kliničkih znakova, uzorkovanje, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju pozitivnoga nalaza na paratuberkulozu provode se sukladno uputi Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
(3) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.
11. Enzootska leukoza goveda
(1) Sva goveda starija od 12 mjeseci koja se stavljaju u promet, osim u slučaju upućivanja goveda na klanje izravno ili preko sabirnog centra, moraju biti pretražena na enzootsku leukozu goveda s negativnim rezultatom unutar 30 dana prije stavljanja u promet. Ova odredba ne odnosi se na goveda namijenjena tovu, uz uvjet da ista neće biti korištena za rasplod nego će nakon tova biti poslana na klanje, izravno ili preko sabirnog centra.
(2) Mjere u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu i održavanje statusa stada, regija odnosno države službeno slobodne od enzootske leukoze goveda propisane su Programom iskorjenjivanja i nadziranja enzootske leukoze goveda u Republici Hrvatskoj u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/189, urbroj: 525-10/1288-13-1).
(3) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ove podtočke podmiruje posjednik, a troškovi provođenja mjera iz stavka 2. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna
12. Zarazni rinotraheitis goveda – zarazni pustularni vulvovaginitis (ZRG/ZPV)
(1) Sva goveda starija od 9 mjeseci koja se stavljaju u promet, osim goveda koja su bila cijepljena i redovito docjepljivana protiv ZRG/ZPV prema uputama proizvođača, cjepivom s uklonjenim glikoproteinom gE, moraju biti pretražena na ZRG/ZPV unutar 30 dana prije stavljanja u promet.
(2) Odredba stavka 1. ove točke ne odnosi se na grla koja se upućuju na klanje izravno ili preko sabirnog centra kao niti na grla namijenjena tovu, uz uvjet da ista neće biti korištena za rasplod nego će nakon tova biti upućena na klanje, izravno ili preko sabirnog centra.
(3) Bikovi namijenjeni prirodnom pripustu u vlastitom stadu, moraju biti cijepljeni i redovito docjepljivani protiv ZRG/ZPV cjepivom s uklonjenim glikoproteinom gE (sukladno uputi proizvođača).
(4) Za cijepljenje rasplodnih goveda protiv ZRG/ZPV može se koristiti samo cjepivo s uklonjenim glikoproteinom gE.
(5) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.
13. Bolest plavog jezika
(1) Radi otkrivanja bolesti plavog jezika (BPJ) u domaćih preživača, u svim slučajevima kada klinički znakovi upućuju na sumnju na bolest BPJ, obvezno je njezino isključivanje.
(2) Pojačano nadziranje u odnosu na provedbu stavka 1. ove točke potrebno je provoditi u vrijeme sezone aktivnosti vektora BPJ (travanj-prosinac), a naročito tijekom rujna i listopada, kada je aktivnost vektora BPJ najveća.
(3) Radi ranog otkrivanja prisutnosti virusa uzročnika bolesti plavog jezika, određuje se provedba Programa nadziranja bolesti plavog jezika u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/205, urbroj: 525-10/0243-13-1).
(4) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
14. Q-groznica
(1) Radi otkrivanja Q-groznice, svaki pobačaj krave, ovce i koze mora biti prijavljen veterinaru. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na Q-groznicu.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
15. Genitalna kampilobakterioza
(1) Kod ponavljanja nepravilnosti spolnog ciklusa i kod svakog pobačaja goveda, ovaca i koza, vaginalna sluz, posteljica i pobačeni fetus navedenih životinja, moraju biti dostavljeni radi laboratorijske pretrage na genitalnu kampilobakteriozu.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
16. Enzootski pobačaj ovaca
(1) Radi otkrivanja enzootskog pobačaja ovaca, svaki pobačaj ovce i koze mora biti prijavljen veterinaru. Od životinje koja je pobacila ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke, te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage na enzootski pobačaj ovaca.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
17. Goveđa spongiformna encefalopatija
(1) Na goveđu spongiformnu encefalopatiju (GSE) moraju biti pretražena sva goveda:
(a) starija od 24 mjeseca:
– koja su zaklana iz nužde odnosno upućena na prisilno (hitno) klanje od strane veterinara nakon nesreće ili zbog ozbiljnih fizioloških ili funkcionalnih poremećaja, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava;
– koja, pri ante mortem pregledu, pokazuju kliničke znakove zarazne bolesti ili znakove na temelju kojih se može posumnjati da su zaražene ili pokazuju fiziološke ili funkcionalne poremećaje, uključujući poremećaje središnjeg živčanog sustava;
(b) sva goveda starija od 30 mjeseci:
– pri redovnom klanju za ljudsku prehranu;
– koja su zaklana u okviru programa iskorjenjivanja bolesti, a ne pokazuju kliničke znakove bolesti.
(c) sva goveda starija od 24 mjeseca koja su:
– uginula ili usmrćena na gospodarstvu, osim goveda usmrćenih u okviru suzbijanja epidemije odnosno iskorjenjivanja bolesti;
– uginula ili usmrćena tijekom prijevoza ili u klaonici.
(2) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove točke uređeni su na sljedeći način:
(a) troškovi provođenja mjera iz: podstavka (a), podstavka (b) alineje druge, te podstavka (c), kao i nabava dijagnostičkih kitova i dijela potrošnog materijala iz podstavka (b) alineje prve, podmiruju se iz državnog proračuna;
(b) troškove provođenja laboratorijske pretrage iz podstavka (b) alineje prve, snosi subjekt u poslovanju s hranom (klaonica).
18. Grebež ovaca
(1) Na grebež ovaca moraju biti pretražene:
(a) sve ovce i koze starije od 18 mjeseci koje su pokazivale kliničke znakove bolesti uključujući i poremećaje središnjeg živčanog sustava;
(b) uginule ovce i koze starije od 18 mjeseci, sukladno Uputi o nadziranju ovaca i koza na grebež ovaca u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/167, urbroj: 525-10/0595-13-2).
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
19. Slinavka i šap
(1) Radi ranog otkrivanja slinavke i šapa (SiŠ) u domaćih papkara obvezno je isključivanje SiŠ infekcije u svim slučajevima kada klinički znakovi bolesti upućuju na sumnju na SiŠ.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
20. Klasična svinjska kuga
(1) Radi ranog otkrivanja dokaza o prisutnosti virusa klasične svinjske kuge (KSK) u domaćih svinja, određuje se provedba Programa nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/201, urbroj: 525-10/0243-13-1).
(2) U promet mogu biti stavljene samo svinje koje ne pokazuju kliničke znakove bolesti.
(3) U skladu s Pravilnikom o obveznom označavanju i registraciji svinja (»Narodne novine« br. 51/07, 50/08, 156/08, 148/09 i 12/11), a u svrhu osiguranja brze i potpune sljedivosti svinja u slučaju sumnje ili izbijanja KSK na području Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske i Karlovačke županije, svinje moraju biti označene čim prije, a najkasnije do 60. dana starosti ili prije stavljanja u promet, ovisno o tome koji uvjet nastupi prije. Posjednik je odgovoran da je svaka pojedina svinja označena u skladu s ovom odredbom te odredbama Pravilnika o obveznom označavanju i registraciji svinja.
(4) Prilikom uzimanja krvi svinja koje se u svrhu laboratorijske pretrage, pretražuju za potrebe provođenja Programa nadziranja i kontrole bolesti, ovlašteni veterinar mora osigurati mogućnost identifikacije svake pojedine svinje od koje je uzet uzorak.
(5) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
21. Afrička svinjska kuga
(1) Radi ranog otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja, sve uzorke podrijetlom od domaćih svinja koji su dostavljeni na laboratorijsku pretragu zbog sumnje, odnosno u svrhu isključivanja KSK u skladu Programom nadziranja klasične svinjske kuge u domaćih svinja u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/201, urbroj: 525-10/0243-13-1), Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta, mora pretražiti i na ASK.
(2) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove točke podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.
22. Bolest Aujeszkoga
(1) Radi ranog otkrivanja bolesti Aujeszkoga (BA), svaki pobačaj i/ili pojava kliničkih znakova, koji upućuju na sumnju na BA mora biti prijavljen veterinaru. U slučaju sumnje na BA i pobačaja ovlašteni veterinar mora uzeti uzorke te iste dostaviti u službeni laboratorij radi pretrage.
(2) Krv necijepljenih nerasta mora biti pretražena na BA prije uvođenja u uzgoj, a obavezno prije početka korištenja za umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust. Navedena mjera se odnosi na stada koja nisu u postupku ostvarivanja statusa slobodno i službeno slobodno od bolesti Aujeszkoga.
(3) U stado svinja slobodno i službeno slobodno od bolesti Aujeszkoga zabranjeno je uvođenje svinja podrijetlom iz gospodarstava s nepoznatim statusom u odnosu na bolest Aujeszkoga.
(4) Mjere u svrhu ostvarivanja uvjeta za dodjelu i održavanje statusa stada, službeno slobodnog od bolesti Aujeszkoga propisane su Programom nadziranja i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/178, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(5) Za cijepljenje svinja može se koristiti samo cjepivo s uklonjenim glikoproteinom virusa bolesti Aujeszkoga gI (gE).
(6) Troškovi provođenja mjera iz stavka 1. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna, troškove provođenja mjera iz stavka 2. ove točke snosi posjednik životinje.
(7) Troškovi provođenja mjera iz stavka 4. ove točke podmiruju se na sljedeći način:
– mjere na stadima s 1 – 10 rasplodnih krmača podmiruju se iz državnog proračuna;
– u slučaju stada s više od 10 rasplodnih krmača, troškovi provođenja laboratorijskih pretraga podmiruju se iz državnog proračuna, a troškove uzimanja uzoraka krvi snosi posjednik životinja;
– u svim ostalim slučajevima obuhvaćenim Programom iz stavka 4. ove podtočke troškove provođenja mjera snosi posjednik životinja.
23. Vezikularna bolest svinja
(1) Radi ranog otkrivanja vezikularne bolesti svinje (VBS) obvezno je njeno isključivanje u svim slučajevima kada klinički znakovi bolesti upućuju na sumnju na bolest.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
24. Influenca ptica
(1) Radi ranog otkrivanja dokaza nazočnosti virusa influence ptica u peradi određuje se provedba Programa pretraživanja influence ptica u peradi u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/203, urbroj: 525-10/0243-13-1).
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna
25. Kampilobakterioza
(1) Radi praćenja kampilobakterioze u jatima tovnih pilića vrste Gallus gallus te praćenja otpornosti bakterija roda Campylobacter spp. na antimikrobne pripravke, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s Programom praćenja bakterija roda Campylobacter spp. i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u jatima i trupovima tovnih pilića u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/177, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
26. Klamidioza ptica (Chlamydophila psittaci)
(1) Svi uzgoji ukrasnih ptica te golubova namijenjenih prodaji moraju biti registrirani sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati uzgoji kućnih ljubimaca namijenjenih prodaji (»Narodne novine«, broj 56/09).
(2) Sva jata ukrasnih ptica te golubova iz stavka 1. ove podtočke te prodajna mjesta moraju dva puta godišnje, u razmaku od šest mjeseci, biti uzorkovana i laboratorijski pretražena s negativnim rezultatom na klamidiozu ptica.
(3) U registrirane uzgoje te prodajna mjesta dopušteno je uvoditi nove jedinke samo ako potječu iz registriranog jata pretraženog na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom unutar šest mjeseci prije uvođenja u jato.
(4) Sva jata ptica iz porodice Psittacidae koja sudjeluju na izložbama, sajmovima, natjecanjima i ostalim vrstama okupljanja moraju biti pretražena na klamidiozu ptica s negativnim rezultatom ne starijim od 12 mjeseci.
(5) Troškove provođenja mjera iz ove točke snosi posjednik životinje.
27. Salmoneloze
27.1. Salmoneloze peradi
(1) Uzimanje uzoraka od konzumnih nesilica vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis i S. Typhimurium provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/172, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(2) Uzimanje uzoraka od rasplodne peradi u uzgoju i proizvodnji vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis, S. Typhimurium, S. Hadar, S. Infantis ili S. Virchow provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u odraslih rasplodnih jata (rasplodna jata u proizvodnji) vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/103, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(3) Uzimanje uzoraka od tovnih pilića vrste Gallus gallus radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis i S. Typhimurium provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u tovnih pilića vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/174, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(4) Uzimanje uzoraka od tovnih purana radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis i S. Typhimurium provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u tovnih purana u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/175, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(5) Uzimanje uzoraka od rasplodnih purana u uzgoju i proizvodnji radi pretrage na prisutnost bakterija iz roda salmonela, laboratorijsko pretraživanje i mjere koje se provode u slučaju sumnje i/ili potvrđenog slučaja S. Enteritidis, S. Typhimurium, provode se u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u odraslih rasplodnih jata (rasplodna jata u proizvodnji) Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/126, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(6) Sva jata, osim jata navedenih u stavku 1. do 5. ove podtočke, bez obzira na vrstu i kategoriju peradi, čiji su proizvodi namijenjeni javnoj potrošnji ili se perad uzgaja radi daljnje prodaje, moraju biti bakteriološki pretražena, dostavljanjem službenih uzoraka u laboratorij sukladno tablicama 1.– 5. iz Dodatka I. ove Naredbe.
(7) U svrhu stavljanja svježeg mesa peradi na tržište za javnu potrošnju klati je dopušteno samo jata slobodna od S. Enteritidis i S. Typhimurium.
(8) Posjednik jata prije stavljanja u promet jaja namijenjenih javnoj potrošnji, peradi za klanje te peradi koja se uzgaja radi daljnje prodaje, mora imati negativan bakteriološki nalaz izdan od službenog laboratorija. Nalaz vrijedi 21 dan od dana uzimanja uzoraka. Iznimno, valjanost nalaza za perad iz jata navedenih u stavku 1. do 5. ove podtočke propisana je odredbama važećeg nacionalnog programa.
(9) Radi utvrđivanja svih salmonela od značaja za javno zdravstvo u rezultatima nalaza potrebno je, osim serotipova propisanih ovom Naredbom i nacionalnim programima iz stavka 1. do 5. ove podtočke, navesti i sve ostale utvrđene serotipove.
(10) Troškove uzorkovanja i dostave uzorka propisane stavkom 1., 2., 3., 4. i 5. ove podtočke snosi posjednik, a troškovi laboratorijske dijagnostike podmiruju se iz državnog proračuna. Troškove provođenja mjera iz stavka 6. ove podtočke snosi posjednik životinje.
27.2. Salmoneloze tovnih svinja za klanje
(1) Radi utvrđivanja prevalencije bakterija roda Salmonella spp. u tovnih svinja za klanje određuje se provedba Programa praćenja prevalencije bakterija roda Salmonella i praćenja njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u tovnih svinja za klanje u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/176, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
28. Praćenje otpornosti bakterija na antimikrobne pripravke
28.1. Bakterije roda Salmonella u tovnih pilića
(1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u jatima tovnih pilića vrste Gallus gallus, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u tovnih pilića vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/174 urbroj: 525-10/0137-13-1).
(2) Troškove pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke uzetih u skladu s podtočkom 27.1. stavkom 3. ovoga dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.
28.2. Bakterije roda Salmonella u konzumnih nesilica
(1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole Salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/172, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(2) Troškove pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke uzetih u skladu s podtočkom 27.1. stavkom 1. ovoga dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.
28.3. Bakterije roda Salmonella u tovnih purana
(1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u jatima tovnih purana, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s odredbama Nacionalnog programa kontrole salmoneloze u tovnih purana u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/175, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(2) Troškovi laboratorijskog pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke uzetih u skladu s podtočkom 27.1. stavkom 4. ovoga Dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.
28.4. Bakterije roda Salmonella u tovnih svinja za klanje
(1) Radi praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u tovnih svinja za klanje određuje se uzimanje uzoraka u skladu sa odredbama Programa utvrđivanja prevalencije bakterija roda Salmonella i praćenja njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u tovnih svinja za klanje u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/176, urbroj: 525-06-1-0137/13-1).
(2) Troškovi laboratorijskog pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke uzetih u skladu s podtočkom 27.3. ovoga dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.
28.5. Bakterije roda Campylobacter spp. (C. coli i C. jejuni)
(1) Radi praćenja kampilobakterioze u jatima tovnih pilića vrste Gallus gallus te praćenja otpornosti bakterija roda Campylobacter spp. na antimikrobne pripravke, određuje se uzimanje uzoraka u skladu s Programom praćenja bakterija roda Campylobacter spp. i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u jatima i trupovima tovnih pilića u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/177, urbroj: 525-10/0137-13-1).
(2) Troškove pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke uzetih u skladu s točkom 25. ovoga dijela Naredbe, podmiruju se iz državnog proračuna.
28.6. E. coli i bakterije roda Enterococcus spp.
(1) Radi praćenja proširenosti E. coli, E. faecium i E. faecalis te praćenja njihove otpornosti na antimikrobne pripravke, svaki uzorak podrijetlom od tovnih pilića vrste Gallus gallus dostavljen na laboratorijsku pretragu u svrhu praćenja kampilobakterioze peradi, službeni laboratorij mora pretražiti i na E. coli, E. faecium i E. faecalis.
(2) Troškovi pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
28.7. Bakterije vrste Yersinia ruckeri i Flavobacterium psychrophilum u uzgojima slatkovodnih riba
(1) Radi praćenja otpornosti bakterija vrste Yersinia ruckeri i Flavobacterium psychrophilum na antimikrobne pripravke u uzgojima slatkovodnih riba (pastrva) određuje se provedba Programa utvrđivanja prevalencije bakterija vrste Yersinia ruckeri i Flavobacterium psychrophilum i praćenja njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/220, urbroj: 525-10/0264-13-1).
(2) Osnovna studija iz stavka 1. ove podtočke provodi se od 1. ožujka do 31. prosinca 2014. godine.
(3) Troškovi pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
28.8. Bakterije vrste Listonella (Vibrio) anguillarum i Tenacibaculum maritimum u uzgojima morskih riba
(1) Radi praćenja otpornosti bakterija vrste Listonella (Vibrio) anguillarum i Tenacibaculum maritimum na antimikrobne pripravke u uzgojima morskih riba (lubin, komarča) određuje se provedba Programa utvrđivanja prevalencije bakterija vrste Listonella (Vibrio) anguillarum i Tenacibaculum maritimum i praćenja njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/13-01/221, urbroj: 525-10/0264-13-1).
(2) Osnovna studija iz stavka 1. ove podtočke provodi se od 1. ožujka do 31. prosinca 2014. godine.
(3) Troškovi pretraživanja uzoraka iz stavka 1. ove podtočke podmiruju se iz državnog proračuna.
29. Infekcija Schmallenberg virusom
(1) Radi ranog otkrivanja infekcije Schmallenberg virusom (SBV) u domaćih preživača obvezno je isključivanje SBV infekcije u svim slučajevima mrtvorođene mladunčadi, preuranjenog poroda, mumifikacija fetusa, disfunkcije ili deformacije fetusa ili novorođene mladunčadi.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
IV. ZARAZNE BOLESTI DIVLJIH ŽIVOTINJA
1. Afrička svinjska kuga
(1) Radi ranog otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) u divljih svinja svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele divlje svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu u svrhu isključivanja KSK, službeni laboratorij mora pretražiti i na ASK.
(2) Radi otkrivanja ASK u divljih svinja određuje se serološko pretraživanje 3% uzoraka podrijetlom od divljih svinja dostavljenih u laboratorij Hrvatskog veterinarskog instituta prema Programu nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2014/2015. godini (klasa: 322-02/13-01/202, urbroj: 525-10/0243-13-1). Odjel za virologiju Hrvatskog veterinarskog instituta određuje koji od dostavljenih uzoraka će biti pretraženi na ASK.
(3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.
2. Bolest Aujeszkoga
(1) Radi ranog otkrivanja bolesti Aujeszkoga u divljih svinja svaki uzorak podrijetlom od uginule ili oboljele divlje svinje koji je dostavljen na laboratorijsku pretragu u svrhu isključivanja KSK, službeni laboratorij mora pretražiti i na bolest Aujeszkoga.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz sredstava državnog proračuna.
3. Influenca ptica
(1) Radi ranog otkrivanja virusa influence ptica u divljih ptica određuje provedba Programa pretraživanja influence ptica divljih ptica u 2014. godini (klasa: 322-02/13-01/204, urbroj: 525-10/0243-13-1).
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
4. Klasična svinjska kuga
(1) Radi ranog otkrivanja dokaza prisutnosti virusa klasične svinjske kuge (KSK) u divljih svinja, određuje se provedba Programa nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2014/2015. godini (klasa: 322-02/13-01/202, urbroj: 525-10/0243-13-1).
(2) U cilju procjene rizika od izbijanja KSK i provedbe preventivnih mjera za sprječavanje pojave KSK, u pograničnom području s Bosnom i Hercegovinom i to u lovištima na području Sisačko-moslavačke županije uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, gdje je proteklih 5 godina utvrđen izravan ili neizravan dokaz KSK infekcije, određuje se provedba Programa praćenja i elektronskog bilježenja kretanja divljih svinja (klasa: 322-02/12-01/21, urbroj: 525-06-1-0547/12-1).
(3) Troškovi provođenja mjera ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
5. Slinavka i šap
(1) Radi ranog otkrivanja slinavke i šapa (SiŠ) u divljih papkara obvezno je isključivanje SiŠ infekcije u svim slučajevima kada klinički znakovi bolesti ili patoanatomski znakovi utvrđeni pri pregledu uginulih životinja, upućuju na sumnju na SiŠ.
(2) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
6. Tuberkuloza
(1) U objektu za obradu i rasijecanje divljači ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor u slučaju nalaza patoanatomskih promjena koje upućuju na tuberkulozu, mora uzeti limfne čvorove i promijenjene parenhimske organe (slezena, pluća, jetra) te iste dostaviti u službeni laboratorij radi potvrde ili isključivanja tuberkuloze, te prijaviti sumnju na bolest u skladu s posebnim propisom.
(2) U 2014. godini provodi se Program utvrđivanja prisutnosti uzročnika Mycobacterium tuberculosis complex u divljih životinja (klasa: 322-02/13-01/188, urbroj: 525-10/1288-13-1).
(3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
7. Bjesnoća
(1) U slučaju kliničkih znakova na temelju kojih se može postaviti sumnja na bjesnoću divljih životinja, lovoovlaštenici su dužni poslati lešine odstrijeljenih ili uginulih divljih životinja na laboratorijsko pretraživanje.
(2) U svrhu kontrole imunosti oralnog cijepljenja lisica, lovovolaštenici su dužni dostaviti svaku odstrijeljenu lisica na laboratorijsko pretraživanje.
(3) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
8. Uzorkovanje uginulih divljih životinja
(1) Lovoovlaštenik je dužan izvješćivati Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o utvrđenim neuobičajenim uginućima i pojavi bolesti među divljim životinjama.
(2) Lovoovlaštenik je dužan dostavljati lešine uginulih divljih životinja te organe s promjenama sukladno odredbama posebnih programa koje donosi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.
(3) Za dostavljenu svježu lešinu divlje svinje i jelenske divljači, lovoovlašteniku će biti isplaćena naknada u skladu s posebnim programima koje donosi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane.
V. NAMETNIČKE BOLESTI DOMAĆIH ŽIVOTINJA
1. Ehinokokoza
(1) Prilikom cijepljenja pasa protiv bjesnoće mora biti provedena dehelmintizacija pasa protiv trakavice Echinococcus granulosus, pripravkom koji sadrži prazikvantel.
(2) Radi sprječavanja širenja bolesti izmet pasa nastao najmanje nakon 48 sati nakon tretiranja mora se neškodljivo uništiti.
(3) Ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor u klaonici mora voditi evidenciju o svakom utvrđenom slučaju ehinokokoze domaćih životinja te o nalazu izvijestiti veterinarskog inspektora iz nadležnog veterinarskog ureda.
(4) U slučaju nalaza patoanatomskih promjena na liniji klanja koje upućuju na ehinokokozu, veterinarski inspektor ili ovlašteni veterinar mora dostaviti promijenjene parenhimske organe (pluća, jetra) radi parazitološke pretrage u službeni laboratorij.
(5) Pravne i fizičke osobe, koje kolju životinje za javnu potrošnju, kao i posjednici životinja koji životinje kolju za osobnu uporabu u kućanstvu, dužni su radi sprečavanja širenja ehinokokoze, odbačene organe zaklanih životinja učiniti neškodljivim u objektu za toplinsku preradu ili prokuhavanjem, odnosno spaljivanjem.
(6) Troškove provođenja mjera iz stavka 1. ove točke snosi posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 4. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
2. Trihineloza
(1) Radi zaštite zdravlja ljudi i utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze, moraju biti provedene mjere otkrivanja, suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti u skladu s Naredbom o obveznom pregledu mesa svinja na prisutnost oblića roda Trichinella kod klanja za osobnu uporabu u kućanstvu (»Narodne novine« broj 28/10) i Uredbom Komisije (EZ) br. 2075/2005 od 5. prosinca 2005. o utvrđivanju posebnih pravila za službene kontrole trihinele u mesu (SL L 338, 22. 12. 2005., sa svim izmjenama i dopunama; u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 2075/2005) te Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja (»Narodne novine« broj 81/99).
(2) Troškove obavljanja pretraga na nazočnost Trichinella iz ove točke u uzorku mesa svinja zaklanih za potrebe vlastitog kućanstva snosi posjednik životinje.
VI. NAMETNIČKE BOLESTI DIVLJIH ŽIVOTINJA
1. Ehinokokoza
(1) Ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor u objektu za obradu i rasijecanje divljači mora voditi evidenciju o svakom utvrđenom slučaju ehinokokoze divljih životinja te o nalazu izvijestiti veterinarskog inspektora iz nadležnog veterinarskog ureda.
(2) U slučaju nalaza patoanatomskih promjena koje upućuju na ehinokokozu u objektu za obradu i rasijecanje divljači, ovlašteni veterinar ili veterinarski inspektor mora dostaviti promijenjene parenhimske organe (pluća, jetra) radi parazitološke pretrage u službeni laboratorij.
(3) Radi praćenja proširenosti ehinokokoze u populaciji divljih životinja određuje se pretraživanje uzoraka izmeta prikupljenih od lešina lisica pristiglih radi kontrole provedbe programa oralne vakcinacije lisica. Pretraživanje uzoraka sukladno uputi Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane provodi Odjel za bakteriologiju i parazitologiju Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb.
(4) Troškovi provođenja mjera iz ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
2. Trihineloza
(1) Radi utvrđivanja proširenosti i suzbijanja trihineloze lovoovlaštenici su dužni dostaviti uzorak svake odstrijeljene divlje svinje radi pretrage na trihinelozu metodom propisanom Uredbom (EZ) br. 2075/2005 i provesti mjere iskorjenjivanja bolesti u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje trihineloze svinja.
(2) Radi praćenja proširenosti trihineloze u populaciji divljih životinja određuje se pretraživanje uzoraka prikupljenih od lešina lisica pristiglih radi kontrole provedbe programa oralne vakcinacije lisica. Pretraživanje uzoraka sukladno uputi Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane provodi Odjel za bakteriologiju i parazitologiju Hrvatskog veterinarskog instituta Zagreb.
(3) Troškove obavljanja pretraga na nazočnost Trichinella iz stavka 1. ove točke u uzorku mesa snosi lovoovlaštenik ili posjednik životinje, a troškovi provođenja mjera iz stavka 2. ove točke podmiruju se iz državnog proračuna.
(4) U slučaju kada lovoovlaštenici dostavljaju uzorke uzete od odstrijeljene divlje svinje u svrhu provedbe mjera propisanih Programom nadziranja klasične svinjske kuge u divljih svinja u 2014/2015. godini (klasa: 322-02/13-01/202, urbroj: 525-10/0243-13-1) troškovi obavljanja pretraga na trihinelozu podmiruju se iz državnog proračuna.
VII. UZORKOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE
(1) Uzorke koji se uzimaju u okviru provedbe ove Naredbe ovlašteni veterinar dužan je uzeti, čuvati i dostaviti u službeni laboratorij na odgovarajućoj temperaturi i na način da se spriječi kontaminacija i razlijevanje te očuva integritet uzorka kako bi uzorak bio prikladan za laboratorijsku pretragu.
(2) Ovlašteni veterinar dužan je osigurati da uzorci budu poslani u službeni laboratorij što je prije moguće, a najkasnije u roku 48 sati.
(3) Ovlašteni veterinar dužan je uz uzorak poslati čitko ispisan Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje iz Dodatka II. ove Naredbe, s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka, a za svaki uzorak uzet od goveda te ostalih životinja s individualnom identifikacijskom oznakom mora čitko i precizno navesti broj ušne markice goveda ili individualne identifikacijske oznake.
(4) Prilikom uzorkovanja ovlašteni veterinar jednu kopiju propisno ispunjenog i ovjerenog Obrasca dužan je ostaviti posjedniku. Obrazac koji prati uzorak(e) odnosi se isključivo na jedno gospodarstvo (JIBG).
(5) Službeni laboratorij dužan je izvijestiti Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane o svim uzorcima koji su u laboratorij dostavljeni u stanju neprikladnom za laboratorijsku pretragu ili koji nisu dostavljeni u skladu s ovom Naredbom.
(6) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od goveda za koji na Obrascu nije čitko naveden broj ušne markice.
(7) Službeni laboratorij ne smije provesti traženu pretragu uzorka podrijetlom od bilo koje vrste životinje, uzetog u okviru provedbe ove Naredbe, ako uz uzorak nije dostavljen čitko ispisan Obrazac s detaljno unesenim podacima u svim relevantnim poljima Obrasca, čime se jamči sljedivost svakog pojedinog uzorka.
(8) Nalaz svake laboratorijske pretrage propisane ovom Naredbom službeni laboratorij dostavlja Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane u elektronskom obliku (pdf format), te pošiljatelju uzorka.
(9) Sektoru veterinarske inspekcije Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane službeni laboratorij dostavlja samo nalaze laboratorijskih pretraga pozitivnog i/ili sumnjivog rezultata u elektronskom obliku (pdf format).
VIII. BIOSIGURNOSNE MJERE
(1) Radi djelotvornije zdravstvene zaštite životinja, zaštite zdravlja ljudi, veterinarske zaštite okoliša, kao i kod postojanja epidemioloških pokazatelja, ovlaštene veterinarske organizacije moraju provoditi deratizaciju.
(2) Deratizaciju treba provoditi u nastambama za životinje i dvorištima, objektima za klanje životinja, preradu, proizvodnju i skladištenje hrane životinjskog podrijetla i drugim objektima gdje je njezino provođenje od interesa za zdravstvenu zaštitu životinja i očuvanje zdravstvene ispravnosti hrane životinjskog podrijetla.
(3) Deratizaciju propisanu stavkom 2. ovoga dijela Naredbe treba provoditi dva puta godišnje, a na poziv pravnih i fizičkih osoba i češće.
(4) Osobe koje obavljaju prijevoz životinja moraju provoditi čišćenje, pranje i dezinfekciju vozila u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji.
(5) Radi sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, posjednici svinja dužni su uspostaviti veterinarsko-zdravstveni red te trajno provoditi sljedeće mjere:
(a) Za uzgoje do 10 svinja:
– gospodarstvo mora biti ograđeno, ulaz u objekte mora biti pod kontrolom;
– u uzgoj se smiju uvoditi samo svinje iz kontroliranih uzgoja, koje prati svjedodžba o zdravstvenom stanju i mjestu podrijetla životinja;
– novouvedene svinje moraju se najmanje 14 dana držati odvojeno od drugih svinja na gospodarstvu;
– provoditi redovito čišćenje i pranje objekata gdje se drže svinje;
– provoditi dezinfekciju vozila i objekata u skladu s tehnološkim zahtjevima, korištenjem odobrenog dezinficijensa u propisanoj koncentraciji;
– provoditi deratizaciju i dezinsekciju u skladu s tehnološkim zahtjevima;
– koristiti posebnu odjeću i obuću prilikom boravka u objektu gdje se drže svinje ili osigurati pranje odjeće te pranje i dezinfekciju obuće odmah po izlasku iz objekta;
– osigurati propisano zbrinjavanje uginuća, krutoga gnoja, gnojevke i otpadnih voda nastalih tijekom držanja svinja;
– ulaz u objekte sa svinjama dozvoljen je samo članovima domaćinstva i stručnim osobama (veterinari, stručni radnici);
– prilikom svakog ulaska u objekt sa svinjama veterinari i stručni radnici moraju provoditi preventivne biosigurnosne mjere za sprječavanje unošenja i širenja virusa KSK i to: korištenje zaštitne obuće i odjeće, primjenu načela asepse i antisepse; čišćenje, pranje i dezinfekcija obuće pri izlazu s gospodarstva;
– vozila kojima se prevoze svinje moraju biti očišćena, oprana i dezinficirana odmah nakon istovara;
– svi koji uoče ili imaju ikakva saznanja o pojavi bilo kakvih znakova bolesti, sumnji na bolest, ili neuobičajenom ponašanju svinja unutar ili izvan gospodarstva, obvezni su o tome izvijestiti veterinara.
(b) Za uzgoje od 10 do 100 svinja, uključujući mjere propisane točkom (a) ovoga stavka i:
– radnicima i posjetiteljima osigurati zaštitnu odjeću i obuću;
– na ulazima na farme mora biti dezobarijera za vozila i osoblje;
– za rad u objektu sa svinjama potrebno je osigurati zaštitnu odjeću i obuću samo za tu namjenu te je zabranjen izlazak sa gospodarstva u istoj zaštitnoj odjeći i obući;
(c) Za uzgoje od 101 i više svinja, uključujući mjere propisane točkom (b) ovoga stavka i:
– osigurati osobu za održavanje dezobarijera i evidenciju o tome;
– svi zaposlenici na farmi obvezni su pri ulasku na farmu dezinficirati ruke i obuću;
– osigurati garderobe za zaštitnu odjeću i obuću, odvojeno »čisto« i »nečisto« i sanitarni čvor za pranje ruku, te po potrebi prostor za tuširanje;
– obvezno je presvlačenje u zaštitnu odjeću svih osoba koje rade na farmi prilikom ulaska u krug farme, a koja se nakon uporabe mora propisno odložiti u garderobnom ormariću za »nečisto«;
– zabranjen je izlazak iz kruga farme u zaštitnoj odjeći i obući i njihovo iznošenje;
– osigurati praonicu zaštitne odjeće;
– organizirati rad farme na način da se onemogući nekontrolirano i nepotrebno kretanje zaposlenika unutar farme;
– zabranjeno je držanje drugih vrsta životinja u objektu gdje se drže svinje;
– o svim posjetiteljima na farmi mora biti vođena evidencija s datumom, ulaska i izlaska s farme te svrhom posjete;
– vozila mogu ući na farmu samo prolaskom kroz dezobarijeru s dezinficijensom i po odobrenju odgovorne osobe;
– o svim vozilima koja ulaze na farmu mora se voditi evidencija s datumom ulaska i izlaska s farme te svrhom posjeta;
– posjetitelji mogu ući na farmu nakon provedene dezinfekcije prema naputku odgovorne osobe, a na farmi se mogu kretati samo u njihovoj pratnji uz obvezno nošenje zaštitne odjeće i obuće;
– zabranjeno je unošenje i iznošenje pribora, alata ili opreme s farme;
– obvezno je organizirati prehranu zaposlenika u krugu farme;
– strogo je zabranjeno unošenje na farmu hrane za ljude od strane pojedinaca, osobito svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa;
– zaposlenici farme ne smiju držati svinje u svom domaćinstvu;
– zaposlenici farme ne smiju raditi u objektima za uzgoj svinja izvan onih na farmi;
– zaposlenici farme ne smiju sudjelovati u lovu na divlje svinje niti obavljati ikakve poslove oko živih ili mrtvih (uginulih ili ustrijeljenih) divljih svinja;
– zaposlenici koji su slučajno bili u kontaktu s bolesnim ili sumnjivim svinjama, njihovim dijelovima ili proizvodima, obvezni su o tome obavijestiti odgovornu osobu, prije ulaska u krug farme.
(6) Provođenje deratizacije koje je prostorno i vremenski određeno od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane u svrhu suzbijanja i iskorjenjivanja zaraznih i nametničkih bolesti u skladu s odredbama ovoga Dijela Naredbe, financira se iz državnog proračuna.
IX. PROVOĐENJE MJERA
(1) Mjere određene ovom Naredbom obavljaju veterinarske organizacije, veterinarske službe i veterinarske ambulante privatne prakse, ovlaštene za obavljanje navedenih poslova od strane Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
(2) Provoditelji mjera propisanih dijelom II., III. i V. ove Naredbe dužni su napraviti plan njihovog provođenja te isti dostaviti nadležnom veterinarskom uredu, najkasnije sedam dana prije planiranog početka provedbe naređene mjere.
(3) Dijagnostičke i druge pretrage propisane ovom Naredbom obavljaju službeni laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta (Veterinarski institut Zagreb, Veterinarski zavodi: Split, Rijeka, Križevci, Vinkovci i Centar za peradarstvo).
(4) Laboratorijsku dijagnostiku pojedinih bolesti, sukladno ovoj Naredbi, mogu obavljati i drugi službeni laboratoriji, i to:
1. Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (VF) za:
(a) bolesti kopitara – Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, LEPTOlab, IAKlab, ARTERlab.
(b) bolesti pčela – Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela,
(c) klamidiozu ptica – Zavod za bolesti peradi s klinikom, Laboratorij za klamidije (CHL),
(d) trihinelozu – Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom, Laboratorij za dijagnostiku trihineloze – LabT.
2. Bioinstitut d.o.o Čakovec, za salmonelozu.
(5) Službeni laboratoriji navedeni u stavcima 3. i 4. ovoga dijela Naredbe moraju Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane dostavljati laboratorijski nalaz, u elektronskom obliku (pdf format) za svaki uzorak čija je pretraga propisana Naredbom, kao i mjesečno izvješće o provedenim dijagnostičkim i drugim pretragama propisanim ovom Naredbom, do 20. u mjesecu za protekli mjesec.
(6) Sektoru veterinarske inspekcije Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane službeni laboratorij dostavlja samo nalaze laboratorijskih pretraga pozitivnog i/ili sumnjivog rezultata u elektronskom obliku (pdf format).
(7) Jedinstvene cijene veterinarskih usluga za mjere koje moraju biti provedene na temelju ove Naredbe, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede predlaže Hrvatska veterinarska komora, osim cijena usluga za mjere koje se financiraju iz sredstava državnog proračuna koje određuje Ministarstvo poljoprivrede.
(8) Svaki uzorak koji se šalje na laboratorijsku pretragu, mora pratiti čitko i precizno popunjeni Obrazac iz Dodatka II. ove Naredbe. Narudžba Obrazaca obavlja se preko Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
(9) Financiranje mjera za koje je ovom Naredbom utvrđeno da se podmiruju iz državnog proračuna ne odnosi se na:
(a) uvezene životinje u karanteni;
(b) pravne i fizičke osobe koje se bave prometom životinja, a nemaju vlastitu proizvodnju;
(c) posjednike koji u propisanim rokovima nisu obavili naređene mjere,
osim ako posebnim programima za kontrolu i nadziranje bolesti životinja nije drugačije određeno.
(10) Iznimno od stavka 1. ovoga dijela, uzorkovanje uginulih goveda u skladu sa podstavkom (c) stavka 1. točke 17. dijela III. ove Naredbe te ovaca i koza u skladu sa podstavkom (b) stavka 1. točke 18. dijela III. ove Naredbe na sabiralištima i objektima za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi Kategorije 1 (lešina), provode veterinarski inspektori određeni za navedeno uzorkovanje od Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane.
(11) Dodaci I. – III. tiskani su u prilogu ove Naredbe i čine njezin sastavni dio.
X. ZAVRŠNE ODREDBE
(1) Stupanjem na snagu ove Naredbe prestaje važiti Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2013. godini (»Narodne novine«, br. 3/13 i 49/13).
(2) Ova Naredba stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/13-01/116
Urbroj: 525-10/0137-13-1
Zagreb, 23. prosinca 2013.
Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.
DODATAK I.
Tablica 1.
|
VALIONICA |
|||||
|
Kategorija/dob peradi ili tip valionice |
Mjesto uzimanja uzorka |
Uzorak |
Broj uzoraka |
Učestalost uzorkovanja |
Opaska |
|
Jata peradi čija se jaja koriste za proizvodnju jednodnevne peradi |
Valionica |
Mekonij |
1 skupni uzorak mekonija |
Svaka 3 tjedna |
Skupni uzorak mekonija uzet od 250 komada peradi izvaljenih iz jaja dopremljenih od svakog pojedinačnog jata. |
|
Neizleženo pile u ljusci |
50 |
||||
Tablica 2.
|
PERAD U TOVU I PERAD PRIJE PRODAJE RADI DALJNJEG TOVA |
||||
|
Kategorija/dob peradi |
Mjesto uzimanja uzorka |
Vrsta/količina uzoraka |
Učestalost uzorkovanja |
|
|
Vrsta uzorka |
Količina uzorka/po jatu |
|||
|
Perad u tovu i perad prije prodaje radi daljnjeg tova |
Nastamba za uzgoj peradi |
Navlaka za obuću |
2 po jatu |
Unutar tri tjedna prije premještanja u klaonicu ili prije prodaje radi daljnjeg tova |
Tablica 3.
|
RASPLODNA PERAD U UZGOJU I PROIZVODNJI |
|||||||
|
Kategorija/dob peradi |
Mjesto uzimanja uzorka |
Uzorak |
Broj uzoraka |
Učestalost uzorkovanja |
Opaska |
||
|
Broj transportnih podložaka i pilića |
Broj navlaka za obuću |
Najmanji broj skupnih uzoraka |
|||||
|
Jednodnevni pilići |
Nastamba za uzgoj |
Transportni podlošci i pilići |
1 transportni podložak na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 10 podložaka) i najmanje 1 pile na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 60 pilića) |
– |
– |
Po isporuci |
Jednodnevni pilići su pilići starosti ne više od 72 sata nakon valjenja. |
|
4. tjedan starosti |
Nastamba za uzgoj |
Navlaka za obuću |
– |
5 pari navlaka za obuću |
– |
1 × |
Navlake za obuću se za analizu mogu objediniti u najmanje dva skupna uzorka. |
|
Dva tjedna prije početka nesivosti ili premještanja u nastambe za nesenje |
Nastamba za uzgoj |
Navlaka za obuću |
– |
5 pari navlaka za obuću |
– |
1 × |
|
|
Tijekom nesivosti |
Nastamba za nesenje – slobodno/podno držana jata |
Navlake za obuću; ili |
– |
5 pari navlaka za obuću |
– |
Svaka 3 tjedna |
Na pretragu se dostavljaju dva uzorka sastavljena od najmanje 150 g fecesa. Uzorci se mogu sastojati od samopomiješanih fecesa iz pokretnih traka za prikupljanje izmeta, strugača ili dubokih jama, ovisno o tipu nastambe. |
|
Nastamba za nesenje – jata držana u kavezima |
Feces |
– |
– |
2 |
|||
Tablica 4.
|
PERAD CIJEPLJENA PROTIV SALMONELOZE |
|||||
|
Kategorija/dob peradi |
Mjesto uzimanja uzorka |
Uzorak |
Broj uzoraka |
Učestalost uzorkovanja |
Opaska |
|
Tijekom nesivosti |
Nastamba za uzgoj |
Navlaka za obuću; ili |
5 navlaka za obuću |
Svakih 8 tjedana |
Na pretragu se dostavljaju dva uzorka sastavljena od najmanje 150 g fecesa. Uzorci se mogu sastojati od samopomiješanih fecesa iz pokretnih traka za prikupljanje izmeta, strugača ili dubokih jama, ovisno o tipu nastambe. U slučaju slobodnog držanja ptica jato je svaka grupa ptica koja ima zajednički pristup jednoj ili više nastambi na farmi. |
|
Feces |
Najmanje 2 skupna uzorka |
||||
Tablica 5.
|
PERAD ZA PROIZVODNJU KONZUMNIH JAJA |
|||||||
|
Kategorija/dob peradi |
Mjesto uzimanja uzorka |
Uzorak |
Broj uzoraka |
Učestalost uzorkovanja |
Opaska |
||
|
Broj transportnih podložaka i pilića |
Broj navlaka za obuću |
Najmanji broj skupnih uzoraka |
|||||
|
Jednodnevni pilići |
Nastamba za uzgoj |
Transportni podlošci i pilići |
1 transportni podložak na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 10 podložaka) i najmanje 1 pile na svakih 500 isporučenih pilića (najviše 60 pilića) |
– |
– |
Po isporuci |
Jednodnevni pilići su pilići starosti ne više od 72 sata nakon valjenja. |
|
Dva tjedna prije početka nesivosti ili premještanja u nastambe za nesenje |
Nastamba za uzgoj |
Navlaka za obuću |
– |
5 pari navlaka za obuću |
– |
1 × |
Navlake za obuću se za analizu mogu objediniti u najmanje dva skupna uzorka. |
|
Tijekom nesivosti |
Nastamba za nesenje – slobodno/podno držana jata |
Navlake za obuću; ili |
– |
5 pari navlaka za obuću |
– |
Svaka 4 tjedna u jatima peradi s više od 200 komada, |
Na pretragu se dostavljaju dva uzorka sastavljena od najmanje 150 g fecesa. Uzorci se mogu sastojati od samopomiješanih fecesa iz pokretnih traka za prikupljanje izmeta, strugača ili dubokih jama, ovisno o tipu nastambe. |
|
Nastamba za nesenje – jata držana u kavezima |
Feces |
– |
– |
2 |
|||
DODATAK II.
|
OBRAZAC ZA DOSTAVU UZORAKA NA LABORATORIJSKO PRETRAŽIVANJE broj obrasca 000000/13 |
|||||||||||||||||
|
|
Naredba 2013 |
|
Karantena |
|
Zahtjev posjednik |
|
drugo (navesti) |
|
|||||||||
|
Datum uzorkovanja: |
|
|
|
|
Troškove snosi: Državni proračun |
|
|
Troškove snosi: posjednik |
|
||||||||
|
Ime i prezime posjednika: |
|
|
Adresa /gospodarstva/farme/karantene): |
|
|
|
|||||||||||
|
Mjesto: |
|
|
Općina: |
|
|
Županija: |
|
|
|
|
|
||||||
|
JIBG: |
|
|
Registracijski br. klaonice/objekta (kad se uzorak uzima u klaonici/objektu): |
|
|
||||||||||||
|
Vrsta proizvodnje: |
|
ekstenzivno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||
|
|
|
|
intenzivno |
|
|
|
jaja (rasplod) |
|
|
ribe |
|
||||||
|
|
dob peradi: |
|
|
|
rasplod |
|
nesilice (konzum) |
|
školjke |
|
|||||||
|
|
dob peradi: |
|
|
|
tov |
|
nesilice (rasplod) |
|
pčele |
|
|||||||
|
|
dob pilića: |
|
|
|
pilići |
|
reprodukcija |
|
|
sport / hobi |
|
||||||
|
|
|
|
|
|
jaja (konzum) |
|
mlijeko |
|
|
drugo: |
|
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
Veličina uzgoja (Σ) |
|
1 do 9 |
|
40 do 50 |
|
350 do 499 |
|
|
5000 do 9999 |
|
|||||||
|
|
|
|
10 do 19 |
|
51 do 99 |
|
500 do 999 |
|
|
10000 do 30000 |
|
||||||
|
|
|
|
20 do 29 |
|
100 do 249 |
|
1000 do 2999 |
|
> 30000 |
|
|||||||
|
|
|
|
30 do 39 |
|
250 do 349 |
|
3000 do 4999 |
|
|
|
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
GOVEDA, SVINJE, OVCE, KOZE, KONJI, PČELE, RIBE, ŠKOLJKE |
|||||||||||||||||
|
Životinje od kojih je uzet uzorak (broj/kategorija) |
|
|
|
|
|
|
|||||||||||
|
Goveda |
Svinje |
Ovce |
|
Koze |
|
Konji |
Pčele |
|
Ribe/Školjke/Temperatura vode pri uzorkovanju |
|
|||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
Broj(evi) ušne(ih) markica ili drugih oznaka životinja od kojih je/su uzorci uzeti: |
|
|
|
|
|||||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
Imuni status životinje (cijepljenja) |
da |
|
Naziv bolesti: |
||||||||||||||
|
ne |
|
Naziv (proizvođač) cjepiva: |
|||||||||||||||
|
|
Datum cijepljenja: |
||||||||||||||||
|
PERAD |
|||||||||||||||||
|
Način peradarske proizvodnje: |
|
kavezno držanje |
|
Ukupan broj jata na |
|
||||||||||||
|
|
|
|
|
|
podno držanje |
|
|
farmi/gospodarstvu:____________ |
|||||||||
|
|
|
|
|
|
slobodno držanje na otvorenom |
|
|
|
|
||||||||
|
|
|
|
|
|
drugo (navesti): |
|
|
|
|
|
|
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Broj objekta iz kojega je uzet uzorak |
|||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||||||
|
Broj nesilica na gospodarstvu/farmi |
|
|
|
Broj brojlera na gospodarstvu/farmi |
|
|
|||||||||||
|
Broj nesilica u pretraživanom(nim) jatu(ima): |
|
|
|
Broj brojlera u pretraživanom(nim) jatu(ima): |
|
|
|||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
Broj pilića na gospodarstvu/farmi |
|
|
|
Broj purana gospodarstvu/farmi |
|
|
|||||||||||
|
Broj pilića u pretraživanom(nim) jatu(ima): |
|
|
|
Broj purana u pretraživanom(nim) jatu(ima): |
|
|
|||||||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||
|
Imuni status peradi |
Newcastleska bolest |
da |
|
Proizvođač cjepiva: |
|||||||||||||
|
ne |
|
Naziv cjepiva: |
|||||||||||||||
|
|
|
Datum cijepljenja: |
|||||||||||||||
|
Salmoneloza |
da |
|
Proizvođač cjepiva: |
||||||||||||||
|
ne |
|
Naziv cjepiva: |
|||||||||||||||
|
|
|
Datum cijepljenja: |
|||||||||||||||
|
UZORAK |
|||||||||||||||||
|
Vrsta uzorka |
|
|
krv |
|
|
|
školjke (vrsta/e): |
|
|
|
|
||||||
|
(označiti) |
|
|
organi (navesti koji): |
|
|
trup peradi cekum peradi |
|
|
|
|
|||||||
|
|
|
|
feces (ako je skupni uzorak, navesti mjesto uzorkovanja): |
|
|
|
|
||||||||||
|
|
|
|
navlake za obuću |
|
|
|
|
||||||||||
|
|
|
|
jaja (navesti količinu) |
|
|
|
|
||||||||||
|
|
|
|
urin |
|
|
|
ovarijalna tekućina |
|
|
|
|||||||
|
|
|
|
mlijeko |
|
|
|
ličinke (navesti čega): |
|
|
|
|||||||
|
|
|
|
obrisak (navesti čega): |
|
|
lešina (navesti čega): |
|
|
|
|
|||||||
|
|
|
|
pobačeni fetus |
|
|
drugo (navesti): |
|
|
|
|
|||||||
|
|
|
|
riba (navesti vrstu/e): |
|
|
|
|
|
|
|
|||||||
|
Pretraživanje (navesti članak Naredbe): |
|
|
Bolest (navesti): |
|
|
|
|
||||||||||
|
Datum slanja uzoraka u laboratorij: |
|
|
Način dostave uzorka: |
|
|
|
|||||||||||
|
Naziv laboratorija: |
|
|
|
||||||||||||||
|
Ime, prezime i br. ovlaštenja veterinara koji je uzeo uzorak: |
|
|
|
|
Potpis: |
|
|||||||||||
|
Naziv ovlaštene vet. organizacije: |
|
|
|
|
|
Pečat: |
|
|
|||||||||
|
Adresa: |
|
|
|
|
Telefon/telefaks: |
|
|
|
/ |
|
|
||||||
DODATAK III.
|
UZORKOVANJE ZBOG POBAČAJA |
|||||
|
NAZIV BOLESTI |
VRSTA ŽIVOTINJE |
||||
|
KRAVE |
KOBILE |
KRMAČE |
OVCE |
KOZE |
|
|
ARTERITIS KONJA |
|
X |
|
|
|
|
BRUCELOZA GOVEDA |
X |
|
|
|
|
|
BRUCELOZA SVINJA |
|
|
X |
|
|
|
BOLEST AUJESZKOGA |
|
|
X |
|
|
|
BRUCELOZA OVACA I KOZA (B.melitensis) |
|
|
|
X |
X |
|
ENZOOTSKI POBAČAJ OVACA |
|
|
|
X |
X |
|
BRUCELOZA OVACA (B.ovis) |
|
|
|
X |
|
|
GENITALNA KAMPILOBAKTERIOZA |
X |
|
|
X |
X |
|
LEPTOSPIROZA |
X |
X |
X |
X |
X |
|
Q-GROZNICA |
X |
|
|
X |
X |
|
RINOPNEUMONITIS KONJA |
|
X |
|
|
|
|
INFEKCIJA SCHMALLENBERG VIRUSOM (mrtvorođena mladunčad, preuranjeni porod, |
X |
|
|
X |
X |
|
UVJETI ZA PROMET |
|||||
|
NAZIV BOLESTI |
VRSTA ŽIVOTINJE |
||||
|
GOVEDA |
KOPITARI |
OVCE |
KOZE |
PERAD |
|
|
BEDRENICA |
X |
X |
X |
X |
|
|
BRUCELOZA GOVEDA |
starija od |
|
|
|
|
|
ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA |
starija od |
|
|
|
|
|
INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARA |
|
stariji od |
|
|
|
|
TUBERKULOZA GOVEDA – test vrijedi 6 mjeseci |
starija od |
|
|
|
|
|
ZARAZNI RINOTRAHEITIS GOVEDA (ZRG)/ZPV |
necijepljena goveda starija od 9 mjeseci |
|
|
|
|
|
SALMONELOZE PERADI – prije stavljanja u promet jaja namijenjenih javnoj potrošnji, peradi za klanje te peradi koja se uzgaja radi daljnje prodaje |
|
|
|
|
X |
|
|
|
|
|
|
|
|
UVJETI PRIJE UVOĐENJA U NOVI UZGOJ/PRIPUST/UMJETNO OSJEMENJIVANJE |
|||||
|
NAZIV BOLESTI |
VRSTA ŽIVOTINJE |
||||
|
BIKOVI |
PASTUSI |
NERASTI |
OVNOVI |
JARCI |
|
|
ARTERITIS KONJA |
|
X |
|
|
|
|
BRUCELOZA OVACA I KOZA (B.melitensis) |
|
|
|
X |
X |
|
BRUCELOZA OVACA (B.ovis) |
|
|
|
X |
|
|
BOLEST AUJESZKOGA |
|
|
X* |
|
|
|
BRUCELOZA SVINJA |
|
|
X |
|
|
|
INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARA |
|
X** |
|
|
|
|
*nerast iz stada koje nije slobodno ili službeno slobodno |
|||||
|
**i kobile prije pripusta |
|||||